Ispred žrtava Jasenovca stavljaju političke interese i nesuglasice, ali sve 'pakiraju' da to rade upravo zbog žrtava. Nekada je kao predsjendica Grabar Kitarovi hodala Jasenovcem sama, a ove godine će ići tri kolone
Manjine, Predsjednik države i premijer će ove godine hodati za žrtve Jasenovca u tri kolone
Lani su počast žrtvama Jasenovca odali političari zajedno zbog pandemije i zagrebačkog potresa, prirodnih katastrofa koji su ih ujedinili. Godinu dana prije tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović hodala je sam čime je’kolona sjećanja’ na Jasenovac bila podijeljena. Ove godine kolina ‘puca’ na tri mjesta...
Glasnogovornik Srpskog narodnog vijeća Eugen Jakovčić na Facebooku je objavio da će “Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća, Ognjen Kraus, predsjednik koordinacije Židovskih općina u RH, Veljko Kajtazi, saborski zastupnik, predstavnik Savez Roma u RH „Kali Sara“ i Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, u ovaj četvrtak, 22. travnja 2021., u 12.00 h, položit će vijence i zapaliti svijeće podno Kamenog cvijeta u Jasenovcu.”
Oni će biti jedna kolina, a druge dvije očito će predstavljati predsjednik Zoran Milanović i premjer Andrej Plenković jer je Ured predsjednika uputio poziv premijeru i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću da zajedno sudjeluju no do danas nisu dobili odgovor. Da će obilježavanje strahota koje su se dogodile u Jasenovcu biti obilježeno podjelama već su za N1 pretpostavili povjesničari.
- Mislim da su ove godine dvije razine problema, jedna je ona važnija, a to znači da su razlozi od 2016. godine, pa sve do covid godine vrijedili, kad je napravljen kompromis ili stavljen stop ili se situacija zbog potresa i bolesti željela ublažiti zajedničkom komemoracijom, da se ti razlozi i dalje pokazuju kao prisutni, dakle Vlada nije učinila ništa ni s pozdravom Za dom spremni, koji je de facto legalizirala jednim privatnim mišljenjem izabranog povjerenstva koje je ona stvorila, mislim da je to dio odluke ili razlog iza odluka židovske, romske, antifašističke zajednice, da oni idu odvojeno u posebnoj komemoraciji zbog nezadovoljstva koje više godina pokazuju - rekao je Tvrtko Jakovina, dodavši da je drugo pitanje priključenje predsjednika Republike vijencima predsjednika Vlade i predsjednika Sabora.
Ilan Mor, veleposlanik Izraela, komentirao je za N1 komemoraciju u Jasenovcu gdje će se održati tri komemorativne kolone.
- To je velika šteta. Ono što smo vidjeli prošle godine bio je ispravan primjer kako ljudi odaju počast ubojstvima koja su se ondje dogodila. Smatram da je to šteta, ali to je interno hrvatsko pitanje i ne želim se u to miješati. Ja ću biti tamo i odat ću počast u ime vlade i naroda Izraela, prisjetit ćemo se onih koje je ubio ustaški režim - kazao je Mor.
- Za mene to nije pitanje trebam li doći ili ne, tu nema dvojbe da predstavnik Izraela mora doći na takvu komemoraciju - dodao je.
Osvrnuo se i na inicijativu židovske zajednice koja želi da se zakonski zabrane pozdrav Za dom spremni i ostali ustaški simboli.
- Mislim da je ovo pitanje koje hrvatska vlada i narod moraju raspraviti, o kojem moraju donijeti odluku. Nadam se da će ispravna i prava odluka biti donesena. Stajalište države Izrael je sasvim jasno i mislim da pozdrav Za dom spremni treba biti potpuno zabranjen jer je povezan s ustaškim režimom koji je surađivao s nacističkom Njemačkom i sustavno je u Jasenovcu i na drugim mjestima ubijao pripadnike židovske, romske i srpske manjine. Ne možemo ignorirati činjenicu da je Heil Hitler u Njemačkoj zabranjen. Tada bi i slični slogani u drugim zemljama, poput ovoga u Hrvatskoj, trebali biti zakonski zabranjeni - kazao je Mor.
Dana 22. travnja 1945. u Jasenovcu se dogodio pokušaj proboja koji su organizirali preostali zatvorenici tog koncentracijskog logora. Od 1.073 logoraša koliko ih je tada bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.