Obljetnica Jasenovca: 'Mržnja se širi svijetom kao virus...'

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor povodom sutrašnje obljetnice proboja iz Jasenovca u utorak je poručio kako se u vrijeme pandemije treba ponovno posvetiti ljudskoj solidarnosti i borbi protiv antisemitizma i mržnje koji se svijetom šire poput virusa.

„Danas, usred globalne pandemije, koja ne razlikuje muškarce, žene i djecu, moramo se ponovo posvetiti ljudskoj solidarnosti, zajedničkoj odgovornosti i poštovanju i beskompromisnoj borbi protiv antisemitizma i mržnje koji se, poput virusa, šire svijetom“, rekao je Mor u utorak, dan uoči 75. obljetnice proboja iz Jasenovca. 

Dana 22. travnja 1945. u Jasenovcu se dogodio pokušaj proboja koji su organizirali preostali zatvorenici tog koncentracijskog logora. Od 1.073 logoraša koliko ih je tada bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.

Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.

ZAJEDNIČKA KOMEMORACIJA U Jasenovac dolaze državni vrh te predstavnici žrtava...

Mor je naglasio kako se „moramo podsjetiti na zločinački karakter takozvane 'Nezavisne Države Hrvatske' i njezinu politiku prema Židovima, Srbima, Romima, kao i prema antifašistima“.

„Obvezni smo uložiti sve napore da bi se očuvalo sjećanje i izrazilo poštovanje uspomeni na te žrtve“, kazao je Mor.

„Ustaški režim, jedan od najgorih od onih koji su surađivali s nacistima, počinio je jezive stvari u Jasenovcu. Ustaško vodstvo i njegovi krvnici su bili potaknuti nacističkom ideologijom antisemitizma, rasizma, nacionalizma, vjerske nesnošljivosti i mržnje“, stoji u priopćenju.

Mor je istaknuo kako se treba nastaviti boriti protiv rastućih trendova povijesnog revizionizma i relativiziranja, pokušaja umanjivanja kriminalne prirode nacizma i suradničkih režima poput NDH, te suprotstaviti pokušajima „ušutkivanja povijesnih istraživanja nacističkih zločina“. 

„Suočavanje sa zločinima iz prošlosti je dugačak put kojim se mora krenuti odlučno, hrabro i ustrajno unatoč svim poteškoćama“, rekao je izraelski veleposlanik, dodavši kako se samo hrabrim suočavanjem s prošlošću i obrazovanjem mladog naraštaja može osigurati da se holokaust nikad ne ponovi.

„Šoa (Holokaust) se dogodio – dakle, može se dogoditi opet“, zaključio je Mor.

Logor u Jasenovcu bio je najveći logor u NDH i jedan od najozloglašenijih u Europi. Ustaše su ga uspostavile ubrzo nakon dolaska na vlast, a prema podacima Spomen područja Jasenovac, do sada je u logoru imenom i prezimenom utvrđeno 83 tisuće žrtava, među kojima 39.570 muškaraca, 23.474 žene te 20.101 dijete do četrnaest godina.

Organizacije: Zajednička komemoracija pružanje je ruke vlastima

Predstavnici manjina i antifašista poručili su u utorak da je prihvaćanje poziva na službenu komemoraciju u Jasenovcu uvjetovano okolnostima koronavirusa, ali i da su time pružili ruku vlastima, što ne znači da će tamo biti i dogodine ako se odnos prema žrtvama Jasenovca ne popravi. 

Na službenoj državnoj komemoraciju povodom 75. obljetnice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac u srijedu će, prvi put će nakon 2015., prisustvovati i predstavnici srpske i romske nacionalne manjine, židovske zajednice te Saveza antifašističkih boraca (SABA RH), koji su posljednjih godina organizirali zasebne komemoracije. 

Predsjednik židovske općine Zagreb Ognjen Kraus je za Hinu kazao da su zajedničku komemoraciju prihvatili s obzirom na situaciju vezanu s epidemijom, ali i da su “pružili ruku i prihvatili poziv da konačno počnu razgovarati o svim gorućim problemima koji postoje između žrtava logora Jasenovac i Vlade”.

Ustvrdio je da se godinama ne čini u pogledu sprječavanja revitalizacije ustaštva, prekrajanja povijesti te pitanja pokliča “Za dom spremni”, koje nije riješeno na Visokom prekršajnom sudu.

Kraus je kazao da su predstavnici organizacija priključivanjem službenoj komemoraciji pokazali dobru volje, ali da to "ne znači da će dogodine biti na tome ako se nešto ne učini".

O svojim zahtjevima, s Vladom su prošle godine održale jedan sastanak, a Kraus navodi da ga nakon njega nitko nije kontaktirao. 

"Prošle smo godine imali jedan dobar sastanak nakon komemoracije s Vladom, da ćemo sve riješiti do ove godine", kazao je ocijenivši da nije riješeno ništa.

Habulin: To je najmanje i najviše što možemo učiniti u ovim okolnostima

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin za Hinu je kazao da se ove godine zbog okolnosti epidemije koronavirusa ne može održati masovna komemoracija koje su udruge organizirale posljednjih godina. 

Habulin je ocijenio da je zajednička komemoracija "najmanje i najviše što u ovom trenutku možemo učiniti s obzirom na pandemiju", ali i pokušaj da se sjedne i razgovara s Vladom, s obzirom da postoje mali pomaci u rješavanju nagomilanih problema u posljednjih 30 godina. 

"Potrebno je pružiti ruku i reći da smo spremni sjesti za stol i rješavati problematiku, a mislim da je želja predsjednika Vlade da se te stvari rješavaju", kazao je Habulin.

Kazao je da organizacije žrtava logora Jasenovac očekuju sastanke s resornim ministarstvima koje mogu rješavati određene stvari.

Pomake vidi, među ostalim, i u činjenici da je ove godine dogovoren posjet Jasenovcu učenika 200 škola, koji će okviru vanrazredne nastave učiti o holokaustu, a od sljedeće godine taj bi posjet trebao biti obavezan za sve škole.

Kajtazi: Drago mi je da ćemo svi biti na jednom mjestu

“Izuzetno mi je drago što ćemo po prvi put u moja tri mandata biti svi na jednom mjestu”, kazao je saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi.

Smatra da je potrebno odati pijetet žrtvama logora Jasenovac, a da zahtjeve organizacija treba rješavati na drugačije načine, a ne s odlaskom i neodlaskom na komemoracije.

“Trebalo bi poslati drugačiju poruku. Naravno da ne odobravamo, primjerice, pozdrav “Za dom spremni, ali to ne znači ne možemo komemorirati žrtve”, poručio je Kajtazi ustvrdivši da je posljednjih godina bio prisutan na svim komemoracijama koje su se organizirale, bilo da se radi o službenoj ili onima u organizaciji manjina te antifašista.

Predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, koji će nazočiti sutrašnjoj komemoraciji, nije bio dostupan za komentare. 

SNV u pozivu za zajedničku komemoraciju vidi 'važnu gestu'

Srpsko narodno vijeće poručilo je u utorak da je u dobroj vjeri prihvatilo poziv državnog vrha za službenu komemoraciju u Jasenovcu jer u njemu vidi važnu gestu, iako na snazi ostaje njihova ranija odluka da samostalno vode brigu o komemorativnom sjećanju.

Na 75. godišnjicu proboja posljednjih logoraša Srpsko narodno vijeće zajedno s predstavnicima romskog i židovskog naroda i antifašista podno Kamenog cvijeta odat će počast žrtvama koncentracijskog logora Jasenovac, naveli su u priopćenju.

Službenoj državnoj komemoraciji povodom 75. obljetnice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac, na kojoj će prvi put nakon 2015., biti  predstavnici manjina i antifašista, SNV je odlučio prisustvovati "u skladu s historijskom odgovornošću".

"Ove godine činimo to što je adekvatnije moguće s obzirom na propisane mjere zaštite, ali u skladu s historijskom odgovornošću pred kojom ne želimo uzmicati, čak i kada smo među rijetkima koji tako djelujemo", poručuju iz SNV-a.

Naglašavaju, međutim, kako na snazi ostaje njihova ranija odluka da samostalno vode brigu o žalovanju i komemorativnom sjećanju na sve koji su u Jasenovcu život gubili polako, bolno, u uvjetima nezamislivih mučenja, otrgnuti od svojih bližnjih.

Daleko od društva koje se umije nositi sa svojom teškom poviješću

Smatraju da smo još uvijek daleko od društva koje se umije nositi sa svojom teškom poviješću i razumjeti zašto je važno poznavati je čak i kada se proces učenja o njoj graniči sa bolnim spoznajama o stravi i sumraku ljudskog uma, koji se događao u vrijeme NDH u Jasenovcu i mnogim drugim mjestima.

"Ipak, nismo daleko od društva koje iskazuje namjeru i motivaciju, da želi pokrenuti i moderirati te teške i neophodne procese u dobroj vjeri odgovorili na poziv trojice predsjednika - Plenkovića, Jandrokovića i Milanovića - vidjevši u njemu važnu gestu". poručili su u priopćenju.

Upozoravajući kako smo i ovih dana svjedočili skrnavljenju mjesta sjećanja iz Drugog svjetskog rata, SNV je poručio da će, sve dok su počinitelji strašnih zločina u vrijeme NDH nepoznati našem obrazovnom sistemu biti 'ovovremenih' nepoznatih počinitelja zločina, ne samo prema antifašističkim spomenicima i mjestima sjećanja, već i prema ideji o čovjeku i čovječnosti uopće.

"Povijest će uvijek služiti kao inspiracija zla i njegova obnavljanja, ukoliko ne zaustavimo njezinu reviziju i negaciju. To će se događati sve dok ne ukinemo podršku onima koji neskriveno umanjuju genocidni karakter NDH ili ga pak slave, sve dok ne omogućimo još veću podršku školama u obilascima Spomen-područja i dok Javna ustanova ne dobije mnogo veću društvenu i financijsku podršku za svoj rad", poručuje SNV. 

Smatraju da će sve do tada današnje i buduće generacije svoju inspiraciju i dalje tražiti u ustaškim znakovima i ustaškoj ideji o državnosti".

Poručili su da neovisno o tome kakav će stav zauzeti o tom pitanju neće posustati na svome radu na drugačijoj kulturi sjećanja.

Predstavnici drugih manjina i antifašista poručili su ranije u utorak da je prihvaćanje poziva na službenu komemoraciju u Jasenovcu uvjetovano okolnostima koronavirusa, ali i da su time pružili ruku vlastima, što ne znači da će tamo biti i dogodine ako se odnos prema žrtvama Jasenovca ne popravi.