Lana i Nina: Proučavamo dionice i držimo instrukcije o financijama

Ovaj studij studentima pruža sveobuhvatno znanje iz područja monetarne ekonomike, financijskih tržišta, ekonomike javnog sektora i drugih relevantnih područja. Obje vjeruju da su financije ključan dio svakodnevnog života, a financijska zanimanja neophodna iako izazovna.

Već od malih nogu Nina je bila okružena matematikom i financijama jer su joj bliski članovi obitelji usko povezani s tim područjima. Zbog toga je razvila strast prema financijama i često s obitelji u slobodno vrijeme proučava dionice i kretanja na tržištima kapitala. Već je i prije službenog završetka studija uspješno započela svoju profesionalnu karijeru kao analitičar podataka. Uz to već 6 godina drži instrukcije iz matematike, od prve godine fakulteta

Lana je svjesna da upravljanje tržišnim rizicima, strategije ulaganja, upravljanje fondovima i rizicima u osiguranju ne mogu postojati bez matematičkih modela. Tijekom svojega studija Lana ulazi duboko u ova područja i često znanja dijeli s drugim studentima. Prepoznata je kao izvrstan instruktor i izvan svog fakulteta te je tako često pozivaju i kolege s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Budući da su obje svjesne koliko financije mogu biti komplicirane za mlade, odlučile su za FinTok: GenZ za GenZ podijeliti svoje znanje o mirovinskom sustavu, načinima štednje za mirovinu i kako prikupiti relevantne informacije za donošenje ispravnih financijskih odluka.

Ja DANAS:

Lana: Knjiga Macroeconomics – A European Perspective skupine autora O. Blancharda, F. Giavazzija i A. Amighinija standardno je štivo za opću makroekonomiju. Daje širi pogled na ulogu financijskih tržišta u ekonomiji, a pomogla mi je i u shvaćanju aktualnih vijesti iz područja ekonomije. Jedina joj je mana što nažalost ne daje detaljniji pregled dostupnih financijskih instrumenata. 

Nina: Think and Grow Rich Napoleona Hilla. Autor je dugi niz godina prikupljao priče i intervjue s nekima od najuspješnijih ljudi na svijetu te sva saznanja sažeo u ovu knjigu. Zanimljivo je koncipirana te iznimno motivirajuća u pogledu naših financijskih ciljeva, ali i onih životnih.

Lana: Internet i fakultet. Na predmetu Financijska tržišta bile su nam predstavljene glavne ideje mirovinskih fondova i ostalih mogućnosti investiranja kapitala do mirovine. 

Nina: Većinu sam svog dosadašnjeg znanja o mirovinskom sustavu stekla na fakultetu i od roditelja, koji su dosta o tome informirani te uglavnom imaju odgovore na moja pitanja. Ako me nešto dodatno zanima, uvijek se poslužim internetom.

Lana: Kada budem imala stabilnije prihode, razmišljat ću u okviru pravila '50/30/20', međutim sada imam fiksni minimum za potrebe i želje, a višak ili manjak rješavam uplaćivanjem odnosno oduzimanjem od štednje. 

Nina: Budući da trenutno još nemam prevelike neophodne troškove, rekla bih da na njih odlazi svega 20%. 30% je štednja za budućnost, a ovih 50% onda ostaje za moje želje i sitnice.

Ja NA PRVOM POSLU:

Lana: Mirovinski fond odabrat ću tako što ću provjeriti na njihovim web stranicama tko ima najveće prinose. Što se tiče kategorije mirovinskog fonda, izabrat ću onu najvećeg rizika s najvećim očekivanim doprinosima – to je kategorija A – jer ću imati vremena i promijeniti kategoriju fonda.  

Nina: Proučit ću prinose u prošlosti fondova koji su mi na raspolaganju na njihovim web stranicama. Što se tiče kategorije mirovinskih fondova, mislim da ću se na početku karijere odlučiti za rizičniju kategoriju A s većim očekivanim prinosom.

Ja NA ZADATKU

Lana: Svaki mjesec izdvojim taj novac na početku mjeseca ili, još bolje, napravim trajni nalog u banci.

Nina: Odmah nakon što dobijem plaću, izdvojim iznos od 55,35 EUR i uplatim u odabrani fond. Ako sam se već odlučila za ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup, spremna sam svaki mjesec smanjiti neobavezne troškove za taj iznos i iskoristiti ga za uplatu u fond.

Ja ZA 20 GODINA

Lana: Naći ću podatke na internetu. Na web stranicama mirovinskih fondova piše kako se može u svakom trenutku informirati o stanju na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda.

Nina: Pratit ću prinose na web stranicama mirovinskih fondova. Ako sam s nekim fondom nezadovoljna, uvijek se mogu prebaciti u drugi mirovinski fond.

Lana: Jednom godišnje u mjesecu u kojem sam rođena mogu online promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, A, B ili C, s time da se prije trebam informirati plaćam li za to neku naknadu. 

Nina: Promjena kategorije čini se vrlo jednostavnom – kako sam proučila na stranici REGOS-a, to se može obaviti jednom godišnje u mjesecu vlastitoga rođenja.

Lana i Nina: Postoje 3 kategorije mirovinskih fondova, A,B i C. Razlikuju se po omjerima u kojima ti fondovi ulažu u rizičnije, odnosno manje rizične financijske instrumente (dionice, obveznice itd.). Fondovi kategorije A su najrizičniji, ali zato imaju i najveći očekivani prinos. U takve fondove uglavnom ulažu mlađi koji su spremni na takav rizik. Najmanje su rizični, tj. najstabilniji su fondovi kategorije C, stoga su najbolja opcija pred mirovinu.

Ja ZA 40 GODINA

Lana: Opremu za neki hobi koji zahtijeva puno vremena. Trenutačno je to vrtlarenje, a nadam se da će me ovaj hobi zanimati i u mirovini.

Nina: Pa tada ću vjerojatno imati puno drugačije želje nego sad, ali sam sigurna da ću i dalje voljeti putovati pa ću si možda priuštiti neko dugo željeno putovanje.

Lana: Na izletima u prirodu i na putovanjima. Vježbajući, čitajući i volontirajući gdje mogu. 

Nina: Vrlo vjerojatno negdje na moru, u Istri, okružena prirodom i meni dragim ljudima. I nadam se velikim brojem pasa.

PITAM STRUČNJAKA

Odgovara: prof.dr.sc. Luka Grubišić, redoviti profesor na Matematičkom odsjeku PMF-a

Lana&Nina: Budući da kod zaposlenja poslodavac izdvaja određeni dio naše bruto plaće za uplatu u drugi mirovinski stup, zanima me kako to funkcionira kod „freelancera“, tj. kako se oni osiguravaju za mirovinu?

Grubišić: Kada govorimo o samostalnim radnicima “freelancerima”, pretpostavljamo da je njihova aktivnost organizirana kroz obrt ili neko društvo ograničene odgovornosti. U slučaju obrta, Porezna uprava izdaje rješenje o plaćanju obaveznih doprinosa, pri čemu se 15% dohotka ulaže u prvi mirovinski stup (kasa solidarnosti), dok se 5% dohotka ulaže u drugi mirovinski stup (obavezna mirovinska štednja). Ovi se postotci obračunavaju od paušalne osnovice za izračun doprinosa i svaki obrtnik, u ovisnosti o svojim ciljevima i okolnostima, može birati i višu osnovicu od minimalne zakonom propisane. U slučaju kada samostalni radnik radi za svoje vlastito društvo ograničene odgovornosti, onda ima plaću iz koje su definirani mirovinski doprinosi na standardan način. Odnos između udjela u dobiti koju ostvaruje trgovačko društvo i plaće za koju poduzetnik radi dio je individualne financijske optimizacije i tu postoje brojni alati za vođenje aktivne politike upravljanja imetkom. Istaknimo da je omjer između stope poreza na dobit i poreznih olakšica za uplate u mirovinsku štednju dobar alat financijske optimizacije. I u ovom su kontekstu uplate u treći mirovinski stup fleksibilniji instrument štednje (u odnosu na obavezne uplate). Važno se pravodobno konzultirati s financijskim savjetnikom ili stručnjakom za mirovine kako bi se odabrao najbolji pristup osiguranju za mirovinu koji odgovara specifičnim potrebama i životnim ciljevima.