Ivana i Sanjin: Vodimo Financijski klub sa 100 studenata

Financijski klub studentska je udruga koja promiče važnost povećanja razine financijske pismenosti. Trenutačno broji više od 100 članova, među kojima su neki od najtalentiranijih studenata Sveučilišta u Zagrebu, a za koordinaciju svih voditelja i članova odgovoran je predsjednik Kluba – Sanjin. Upravo njegovo zalaganje i posvećenost omogućavaju besprijekorno funkcioniranje Kluba tijekom cijele akademske godine. Trenutačno je student četvrte godine Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegov je akademski uspjeh i stručnost prepoznat te je postao demonstrator na Katedri za financije, dobitnik je Rektorove nagrade u kategoriji ‘Nagrada za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici’, a istovremeno radi u Sektoru za EU i međunarodne financijske odnose Ministarstva financija.

U istom Klubu projektnu skupinu FINtelligent vodi Ivana, studentica pete godine Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Financije. Cilj je projekta financijsko opismenjavanje, pa tako redovito održavaju radionice i predavanje srednjoškolcima i studentima. Njezino razumijevanje financijskih koncepata donijelo joj je i ulogu demonstratorice na katedri. Svoje znanje izvan redovne nastave proširuje i putem platforme Institutional Investors LAB, koja djeluje na Ekonomskom fakultetu u području financija i ostvaruje suradnje s relevantnim institucijama i stručnjacima radi stjecanja dodatnog financijskog znanja i iskustva. Kao koordinatorica, Ivana organizira aktivnosti te osigurava neometano funkcioniranje platforme.

Uz akademski i profesionalni angažman, i Sanjin i Ivana uspješno upravljaju i osobnim financijama. U serijalu FinTok: GenZ za GenZ otkrivaju što poduzimaju kako bi si osigurali financijski stabilan život u mirovini.

Ja DANAS:

Ivana: The Big Short. Postoji i film snimljen prema istoimenoj knjizi Michaela Lewisa. Iz zanimljive perspektive prikazuje događanja koja su prethodila financijskoj krizi te grupu investitora koja je analizirala i predvidjela kolaps koji će se dogoditi. Film/knjigu mogu razumjeti i oni koji nemaju financijsko predznanje i tako naučiti o uzrocima i posljedicama financijske krize. Najbolji mi je dio taj što nas perspektiva filma/knjige uči da kritički razmišljamo, vjerujemo svojim spoznajama i donosimo odluke temeljem vlastitih relevantnih zaključaka.

Sanjin: Lords of Finance: The Bankers Who Broke the World autora Liaquata Ahameda. Većina nas u svakodnevnom radu promatra noviju povijest, odnosno značajnije događaje u 21. stoljeću. Međutim, nekada je pametno napraviti mali odmak od navedene prakse. Knjiga Lords of Finance upravo to i čini – čitatelja vraća u 20. stoljeće, konkretnije u 1929. godinu, kada se dogodio krah Wall Streeta te 1930., kada je uslijedila Velika depresija. Radnja se vrti oko četvorice glavnih likova odnosno institucija koje stoje iza njih – Bank of England, NY Federal Reserve, Reichbanka, Banque de France. Razumijevanje i uviđanje povijesnih zbivanja ključno je za razumijevanje sadašnjeg stanja.

Ivana: Znanstvena literatura, službene stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) kao institucije zadužene za provođenje mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao regulatornog tijela te Udruge za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Sanjin: Neki od izvora koje bih naveo službene su stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) te Udruge za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Mirovinski je sustav prosječnom čovjeku zamršen sustav u kojem se tek površno raspolaže nekim saznanjima. Međutim, osim navedenog smatram kako je potrebno malo dublje uroniti u mehanizam funkcioniranja našeg sustava, a izvori za to su prije svega stručna literatura, kao i podatci odnosno informacije relevantnih državnih tijela, tj. specijaliziranih institucija koje u potpunosti ili djelomično u svom radu obuhvaćaju sve signifikantne elemente mirovinskog sustava.

Ivana: Malo više štednje, a manje želja kako bi u budućnosti bilo lakše realizirati veće želje!

Sanjin: Smatram kako je teško napisati opće pravilo koje bi svima odgovaralo; čest je slučaj da ljudima ne ostane tih 20% koje bi trebalo izdvojiti za nekakav oblik štednje pa bi moja poruka bila – troši racionalno, razmišljaj dugoročno.

Ja NA PRVOM POSLU:

Ivana: Analizirat ću i proučiti rad obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj te razmisliti o vlastitoj toleranciji na rizik i odgovarajućoj strategiji ulaganja koja odgovara mojim ciljevima. Proučit ću njihove ponude, investicijske strategije, usporediti povijest prinosa i naknada pojedinog fonda te odluku donijeti relevantno vlastitoj sklonosti riziku i željenim očekivanim prinosima.

Sanjin: Usprkos tomu što je mirovinski sustav dio moje struke i što zasigurno raspolažem većim znanjem od prosječnog osiguranika, kao i ostatak članova Financijskog kluba, smatram kako je i dalje mudro obratiti se osobi koja se specijalizirala u tom području. Kako bismo optimizirali izbor mirovinskog fonda, preporuka je porazgovarati sam sa sobom o tome želimo li povećati prinose ili mirnije spavati (u struci se kaže da je to međuovisnost rizika i nagrade), a potom uključiti mišljenje stručnjaka i donijeti najbolju moguću odluku.

Ja NA ZADATKU

Ivana: Odvojim ih odmah na početku mjeseca u tu „sigurnu luku“ jer taj iznos mi omogućava pogodnosti državnog poticaja i jednostavan način štednje za buduća razdoblja. Taj iznos ne bi ugrozio moje potrebe tekućeg mjeseca, a izdvajanje na početku mjeseca rezultiralo bi uspješnijim upravljanjem raspoloživog budžeta tijekom ostatka mjeseca, posebno kroz smanjenje impulzivne potrošnje.

Sanjin: Prije svega, psihološki je u početku potrebno prekrižiti raspoloživost tekuće uporabe navedenog iznosa sredstava. Osobno sam slab u tome, ali srećom, unutar većine aplikacija mobilnog bankarstva nalazi se opcija u kojoj se može odrediti neki novčani iznos koji će se automatski skidati s računa. Nakon nekog vremena izgubit će se osjet da nam tih 55,35 EUR nedostaje u tekućoj potrošnji – ovo radi na principu „sakrij sam od sebe“.

Ja ZA 20 GODINA

Ivana: Pratit ću dugoročne trendove i proučavati povijesne podatke o prinosima na mirovinsku štednju tijekom dužeg razdoblja i uočeno stavljati u kontekst gospodarskog ciklusa u kojem se određeni prinosi ostvaruju.

Sanjin: Dugoročno je ključna riječ, a odabir kategorije fonda najvažniji je korak. Pravilnom analizom vremenskih serija može se doći do nekih bitnih opažanja, ali za to koristimo statističke programe i malo jaču matematiku pa je najbolje da se ljudi informiraju o prinosima na web stranicama mirovinskih fondova ili da nazovu u mirovinski fond i pitaju za objašnjenje prinosa.

Ivana: Proučit ću dostupne mirovinske fondove i odabrati fond koji najbolje odgovara mojoj toleranciji na rizik, očekivanoj strategiji ulaganja i zadovoljava moja očekivanja u kontekstu ostvarenih prinosa. Zatim ću kontaktirati sa starim i potencijalnim novim društvom za upravljanje mirovinskim fondom, obavijestiti ih o svojim namjerama i ispitati uvjete prelaska.

Sanjin: Pošao bih od toga da si prvo odgovorim na pitanje zašto želim promijeniti kategoriju fonda i što želim odnosno očekujem od druge kategorije. Ukoliko želim promijeniti kategoriju fonda, učinio bih to na šalteru REGOS-a u poslovnicama Fine. Pripazit ću na to da to učinim samo jednom godišnje i u mjesecu mog rođenja jer je tada jedino moguće.

Ivana i Sanjin: Kategorije su ti posložene po razini prinosa odnosno rizika: kategorija A označava najveći rizik, a posljedično ćeš dobiti više novca, kategorija B ti je fifty-fifty, dok ti je kategorija C sigurica, ali nemaš puno novca pa ti vidi igraš li na sigurno ili bi ipak htio dozu financijskog adrenalina.

Ja ZA 40 GODINA

Ivana: Uživati u slobodnom vremenu i provoditi kvalitetno vrijeme s obitelji i prijateljima!

Sanjin: Organizirat ću party da se obilježi prestanak radnog odnosa, nakon toga uživati i ispuniti dane hobijima te provoditi vrijeme s najmilijima.

Ivana: Odmarajući se u vikendici pokraj mora, putujući i bezbrižno uživajući s obitelji i prijateljima uz pomoć sredstava koje sam si osigurala tijekom radnog vijeka!

Sanjin: Neće mi vrag dati mira, ha-ha. Vjerojatno ću volontirati ili raditi nekoliko sati dnevno. Možda se ponovno upišem na folklor ili učlanim u neki plesni studio kako bih ostao u dobroj formi, a ni intenzivnije planinarenje nije isključeno.

PITAM STRUČNJAKA

Odgovara: dr.sc. Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Ivana&Sanjin: Imaju li mirovinski sustav i financijsko tržište pouzdana rješenja s obzirom na starenje populacije?

Bejaković: Mirovinski sustav koji se bazira na međugeneracijskoj solidarnosti bit će dugoročno pod sve većim pritiskom. Financijsko tržište nije namijenjeno za rješavanje problema starenja populacije, ali može poslužiti kao mjesto učinkovitijeg čuvanja realne vrijednosti štednje te po mogućnosti povećanja njezine vrijednosti kroz sudjelovanje u vrijednim poduzetničkim pothvatima. Ključ za stabilne mirovinske sustave učinkovito je seljenje prihoda iz sadašnjosti u budućnost, po mogućnosti uvećanog pametnim ulaganjem. Tehnološki napredak kroz povećanje efikasnosti rada omogućit će bolji životni standard nego što je sada, ali porast će i očekivanja.