Izvješće EK: 'Razina percipirane neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje vrlo niska'

Razina percipirane neovisnosti pravosuđa u RH i dalje je vrlo niska, postoji određeni napredak u borbi protiv korupcije i značajan napredak u pogledu plaća sudaca i tužitelja, ali nema napretka u pogledu transparentnosti raspodjele državnog oglašavanja u medijima, sažetak je ocjena iz godišnjeg izvješća EK o vladavini prava.

Europska komisija  u srijedu je objavila godišnje izvješće o vladavini prava, relativno novom instrumentu koji ima preventivnu ulogu i treba pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u tom području.

Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

O NOVOM MANDATU Isti proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego u ostatku EU, Borzan: 'Tu smo najgori, svašta serviraju...'

Godišnje izvješće o vladavini prava sadržava sintezu stanja u pogledu vladavine prava u svih 27 država i  ocjene značajnih promjena povezanih s vladavinom prava u svakoj od država članica. Ove su godine prvi put uključene i zemlje koje vode pristupne pregovore s EU-om, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Komisija navodi da je percipirana razina neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje vrlo niska u općoj populaciji i među tvrtkama.

Razina percipirane neovisnosti pravosuđa jako je niska, ispod 30 posto u Hrvatskoj, Poljskoj i Bugarskoj. S druge strane, iznimno je visoka, iznad 75 posto u Danskoj, Finskoj, Austriji, Švedskoj, Luksemburgu i Irskoj.

NAJBIZARNIJE OD DOMAĆEG PRAVOSUĐA Tračala pa završila na sudu, psu zabranili lajati, a tu je i ova nevjerojatna isprika za nerad...

Samo 23 posto građana u RH smatra da je razina neovisnosti sudova i sudaca “prilična ili vrlo dobra” u 2024. godini, dok je kod tvrtki taj postotak nešto viši -28 posto. U odnosu na prošlu godinu razina percipirane neovisnosti blago je porasla s 22 na 23 posto, dok je među tvrtkama zabilježen porast od 18 posto.

Kao glavne razloge za percipirani nedostatak neovisnosti sudova i sudaca, šira javnost i tvrtke navode uplitanje ili pritisak vlade i političara, te uplitanje ili pritisak iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa.

Komisija navodi napredak u području integriteta sudaca i tužitelja s obzirom da  vlada planira ove godine predložiti dopune zakone o Državnom odvjetništvu koje uključuju uklanjanje pravnog temelja za periodične sigurnosne provjere svih državnih odvjetnika od strane nacionalne sigurnosne agencije.

ANALIZA EU KOMISIJE Pravosuđu ne vjeruju ni građani ni tvrtke: 2023. godine oko pola milijuna predmeta nije riješeno

Komisija je još 2022. preporučila hrvatskoj vladi da “preispita novouvedene periodične sigurnosne provjere koje provodi Agencija za nacionalnu sigurnost na sve suce i državne odvjetnike, osiguravajući njihov integritet na temelju drugih postojećih mehanizama, uzimajući u obzir europske standarde o neovisnosti pravosuđa i mišljenje Venecijanske komisije”.

U izvješću se opisuje postupak izbora novog glavnog državnog odvjetnika oko čega je u javnosti bilo puno kontroverzi.

“To je dovelo do šire javne rasprave o izabranom kandidatu, kao i o tome nudi li postupak za izbor glavnog državnog odvjetnika  dovoljno jamstava za osiguranje autonomije toga položaja”, kaže se u izvješću.

Komisija navodi da prema europskim standardima način imenovanja glavnog državnog odvjetnika “treba biti takav da osigura povjerenje javnosti i poštovanje od  strane pravosuđa i pravne struke”. Također se kaže da je pitanje nadležnosti državnog odvjetnika da odlučuje o dodjeli predmeta između nacionalnih tužitelja i EPPO-a izazvalo javnu raspravu.

PRAVOSUĐE I UNUTARNJI POSLOVI Habijan: Broj neriješenih predmeta manji je za 11 posto

EK kaže da je nakon teških rasprava i pregovora postignut “znatan napredak” po pitanja plaća sudaca, državnih odvjetnika i pravosudnog osoblja slijedom preporuka iz prošlogodišnjeg izvješća o vladavini prava. Također se ove godine očekuje zakonska regulativa koja će postaviti i objektivne kriterije nagrađivanja u pravosuđu.

Što se tiče efikasnosti pravosuđa, u izvješću EK stoji da su se ukupni broj neriješenih predmeta i duljina suđenja u većini slučajeva povećali.

Prema Pregledu stanja pravosuđa EU-a za 2024., zaostaci i duljina postupaka predstavljaju ozbiljnu zabrinutost, osobito u parničnim građanskim i trgovačkim predmetima, gdje su zaostali neriješeni predmeti najveći u EU-u.

 Borba protiv korupcije

Među stručnjacima i poslovnim ljudima postoji percepcija da razina korupcije u javnom sektoru ostaje visoka.

Europska komisija vidi napredak u borbi protiv korupcije te navodi da je provedba prvog akcijskog plana za 2022.-2024. u okviru Antikorupcijske strategije na dobrom putu.

Kaže se da je Hrvatska pojačala svoje zakonodavstvo koje se tiče podmićivanja stranih javnih službenika i da je Hrvatska obećala zakonodavne radnje u kontekstu pristupanja OECD-u.

OTVARAJU KUŠAONICU VINA Ministar Malenica u Lepoglavi: Kroz pet godina uložit ćemo 200 milijuna eura u zatvorski sustav

Također se kaže da su nastavljene istrage, kazneni progoni i osude za korupciju, uključujući i onu na visokoj razini i da je “postignut napredak u poboljšanju učinkovitosti istraga i kaznenog progona korupcijskih kaznenih djela.

Kaže se i da su poduzete “neke mjere” za otkrivanje i sprječavanje korupcije u javnim nabavama, koje “ostaje i dalje područje visokog rizika za korupciju."

Prema Indeksu percepcije korupcije, koji je Transparency International objavio prošle godine, Hrvatska je zauzela 23. mjesto u Europskoj uniji i 57. mjesto u svijetu.

ANALIZA NASILJA U SPORTU Pravosuđe prvo mora reagirati: 'Primitivizam se iskorijeniti ne može, treba raditi na edukaciji'

Što se tiče lobiranja, donošenjem novog zakona o lobiranju učinjen je značajan napredak u pogledu uvođenja sveobuhvatnog zakonodavstva u tom području, navodi Komisija.

Medijski pluralizam i sloboda medija

Komisija navodi da Agencija za elektroničke medije uživa financijsku neovisnost, ali da postoje pozivi da se ta neovisnost dodatno pojača, te da ta agencija i dalje igra glavnu ulogu u upravljanju fondovima za promociju medijskog pluralizma.

U izvješću se kaže da su informacije o vlasništvu nad medijima javno dostupne, ali ostaju neki izazovi koji se tiču transparentnosti stvarnog vlasništva.

Komisija je vrlo kritična u pogledu transparentnosti dodjele državnog oglašavanja u medijima. 

“Okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja izaziva zabrinutost i nije bilo napretka da se on ojača”, kaže Komisija, koja je i u prošlogodišnjem izvješću preporučila da se “pojača okvir za poštenu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, uspostavljanjem jasnih kriterija, dobre prakse i mjere nadzora koje jamče učinkovito funkcioniranje postupaka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije."

BURNO NA ODBORU Odbor za pravosuđe oko izbora Turudića: 'Trebamo pozvati i Hrvoj Šipek, ima puno pitanja'

Komisija navodi da je javni servis HRT suočen s kritikama zbog mogućih sukoba interesa i percipiranog nedostatka političke neovisnosti te da je interna revizija HRT-a provedena 2023. utvrdila bitne nepravilnosti u poslovanju s vanjskim pružateljem usluga.

U izvješću se spominju i problem curenja informacija iz istraga i izmjene Kaznenog zakona kojima se uvodi novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.

“Iako su novinari izuzeti od kaznenog djela odavanja informacija iz kaznenih istraga koje su u tijeku, dionici još uvijek oštro kritiziraju te se ulažu napori da se to riješi”, navodi Komisija.

Kaže se da je vlada predložila izmjene i dopune Kaznenog zakona kojima se uvodi kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja podataka iz kaznenih istraga koje su u tijeku.

Dodaje se da je vlada kao reakciju na brojne kritike novinara i javnosti dodatno revidirala izmjene kako bi se izričito izuzeli iz dosega toga zakona novinari i objavljeni sadržaj koji je  pretežno u javnom interesu, ali i da su bez obzira na to kritike nastavljene.

U izvješću se navodi da je ostvaren  određeni daljnji napredak u rješavanju pitanja strateških tužbi protiv sudjelovanje javnosti (SLAPP) usmjerenih protiv novinara, s poboljšanom razinom svijesti o problemu.

Sustav uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti 

Komisija ističe da je novi zakon o instrumentima politike boljih propisa uveo  sveobuhvatnu reviziju i analizu učinaka predloženih zakona. U izvješću se također navodi novi zakon o upravnim sporovima koji sadrži mjere za brzo izvršenje presuda upravnih sudova.

Određeni napredak bilježi se u poboljšanju praćenja preporuka Pučkog pravobranitelja i u pogledu sustavnijeg odgovora na zahtjeve za informacijama koje traži Pučki pravobranitelj.

Bilježi se i postupni pomak prema prema višegodišnjem financiranju organizacija civilnog društva, ali i kaže da novi nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja još nije dovršen.

Preporuke Europske komisije

Slijedom usvojenog izvješća o vladavini prava, Komisija je Hrvatskoj uputila nekoliko preporuka.

Prva je da revidira Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u skladu sa Strategijom suzbijanja korupcije, kako bi se dodatno povećala učinkovitost istraga i procesuiranja korupcijskih kaznenih djela.

Druga je da pojača  napore za jačanje pravnog okvira i mehanizme nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja u medijima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja.

Zatim se traži da se nastavi s naporima na rješavanju SLAPP tužbi protiv novinara, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe procesnih pravila koja dopuštaju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.

Zadnja je preporuka da se poboljša postupanje po preporukama pučkog pravobranitelja i osigura sustavnije odgovaranje na zahtjeve pravobranitelja za informacijama.