Političari osuđuju nasilje, ali nema pravih sankcija. Velik problem je, kažu stručnjaci, što dolaze izbori pa se malo tko usudi oštro reagirati. S druge strane, vrijeme je za povećavanje minimalnih kazni
Pravosuđe prvo mora reagirati: 'Primitivizam se iskorijeniti ne može, treba raditi na edukaciji'
Djelovanje države uglavnom je bilo pogrešno usmjereno, neselektivno i nedosljedno. Neka teška huliganska nedjela kažnjena su malim ili nikakvim kaznama i budućim počiniteljima nije poslana adekvatna poruka. S druge strane, išlo se u represivne, često nepotrebne postupke prema širim skupinama navijača, posebno nakon nekih incidenata, pod pritiskom javnosti i u uvjetima moralne panike, koja će se i ovih nekoliko dana razbuktati pa opet utihnuti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Komentirao je tako nerede od srijede iz Splita sociolog Ivan Perkov s Fakulteta hrvatskih studija. Kao velik problem u tome vidi političke elite, koje takve situacije koriste za vlastite interese ili za podizanje popularnosti. Smatra da su u dugom periodu poslane brojne krive i nedosljedne poruke koje se uklapaju u opće promicanje bezakonja i primitivizma kao nosivih modela političkog i društvenog djelovanja.
- Što se trenutne političke situacije tiče, sasvim je jasno da se političari boje reagirati jer je predizborno vrijeme, a znaju koji mobilizacijski potencijal imaju navijačke skupine, posebno Torcida u Splitu i Dalmaciji - napominje Perkov.
Da je tome tako, vidi se tek iz mlakih osuda nasilja, koje su dali vodeći političari. Premijer Andrej Plenković tako je rekao da će nastaviti odupirati se "takvim pojavama".
- Sport je jedna od onih aktivnosti koja je izrazito važna svim Hrvatima, to je područje u kojem smo izrazito uspješni, budimo onda uspješni i u civiliziranom praćenju sportskih natjecanja i pokažimo visoku razinu kulture i pristojnosti - pozvao je Plenković navijače.
Potrebna i edukacija
Perkov smatra da osim kazni treba raditi i na edukaciji.
- Primitivizam nije moguće iskorijeniti, ali ga je kroz sustavne edukacije i radionice na svim razinama školovanja moguće svesti na najmanju moguću mjeru. Takvih je edukacija premalo, a nijedna od njih nije ciljano usmjerena na prevenciju huliganizma - kaže Perkov.
Da odnos prema huliganima treba mijenjati, kaže nam i kriminalist Željko Cvrtila.
- Prije ovog imali smo situaciju s BBB-ima u Grčkoj i veliki napad huligana na policiju na autocesti A1 kraj Zagreba. Pravosudni sustav ključan je u ovom problemu, no on ne funkcionira. Ovakve stvari bi se jednostavnije riješile da se protiv počinitelja donose adekvatne presude, da plate odštetu za imovinu i ozlijeđene - kaže Cvrtila.
Promjena, tvrdi, mora stići od strane politike, odnosno Sabora. Oni moraju poboljšati Kazneni zakon, kao i postaviti standarde pravosuđu i sudstvu. Smatra da taj sustav treba bolji sistem vrednovanja i nadzora.
- Ne može se dogoditi da netko za isto kazneno djelo dobije uvjetnu kaznu, da guli negdje krumpire, a netko drugi za isto nekoliko godina zatvora. Neravnopravnost se može lako srediti, a jedan od načina je taj da se povećaju minimalne kazne zatvora. Za razbojništva je to od jedne do 10 godina zatvora te je razlika prevelika. Podignite početnu kaznu na četiri-pet godina zatvora pa neka sudac u tom rasponu odlučuje tko je zavrijedio da ga se jače kazni - kaže Cvrtila.