Izmjene Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin: 'Više lokacija, proširujemo kapacitet'

Već se zna da je cilj Vlade proširiti kapacitet, odnosno duplirati kapacitet LNG-ija, istaknuo je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić predstavljajući zastupnicima u Saboru izmjene Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin. 

Tako se pitanje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (UPP) više neće vezati isključivo uz određenu lokaciju, konkretno područje Mlake u riječkoj luci, koje ostaje i dalje, nego će se odabrati optimalna lokacija uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara. Naime, zaključeno je kako više nema smisla inzistirati isključivo na riječkom području jer je interes za ukapljeni plin u međuvremenu značajno porastao. I u skladu s tim predviđen je razvoj infrastrukture, pri čemu je do 2030. godine planirana izgradnja minimalno 11 punionica koje bi trebale omogućiti punjenje cestovnih vozila, dok će neke od njih omogućiti i punjenje plovnih objekata.

ENERGETSKA KRIZA Zima još nije gotova, a Europa se već priprema za iduću: 'Pune se skladišta plina, LNG ključan'

Tvrtka LNG Hrvatska pokrenula je već ranije postupak nabave za izradu idejnog projekta mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (UPP) i stlačenim prirodnim plinom (SPP) u zadarskoj Luci Gaženici, a kako je Milatić istaknuo danas u Saboru, to će im biti i omogućeno jer je Luka Gaženica dobila pozitivno mišljenje vezano uz utjecaj na okoliš. 

- Pretpostavljam da će se ista stvar razvijati i u Dubrovniku i Splitu - rekao je.

SDP-ova Andrea Marić upitala ga je čime jamče da investitor neće ići protiv interesa RH.

- U ovim izmjenama se predviđa da se nekretnine potrebne za izgradnju izvlašćuju u korist investitora, a ne države. Investitor je LNG Hrvatska i kako ćete jamčiti da se neće sjetiti u budućnosti da to proda nekom strancu i da Hrvatska ostane bez zemljišta - upitala je, a Milatić poručio kako se radi o pomorskom dobru kojem vlasnik nije nitko. 

- LNG Hrvatska nije vlasnik na pomorskom dobru, to je pomorsko dobro i ne može biti ni državno ni ovako ni onako. Tu je koncesija, LNG Hrvatska je tvrtka koja tu operira i dok je ova Vlada na vlasti, prodavati ništa nećemo. Ako dođu neki drugi na vlast, za njih ne mogu garantirati - rekao je.

Istaknuo je kako smo zahvaljujući LNG terminalu zimu u ovoj krizi dočekali i proveli opušteno. 

- Jedna smo od rijetkih europskih zemalja koja je imala sigurnost da opskrba nije u pitanju. Podigli smo kapacitet LNG-a na 100 posto, LNG radi non-stop, ne gasi se, za regulaciju sustava bilo je potrebno napuniti skladište i napunili smo ga - istaknuo je, a SDP-ova Mirela Ahmetović dodala koliko bismo tek bili sigurni i opušteni da smo odmah izgradili kopneni terminal. 

- U ovom prijedlogu uklanjate mjesto za opskrbu UPP-om u Rijeci, sada će odabrati optimalna lokacija uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara. Da li to znači da kada ste stavljali lokaciju na Mlaci niste promišljali o tehničkim, prostornim i financijskim parametrima i da nije bilo studije na okoliš - upitala je. 

Milatić je istaknuo kako je po mišljenju struke Mlaka bila jedina potencijalna lokacija na brzinu. 

HRVATSKA KAO REGIONALNO ČVORIŠTE Plenković i austrijski kancelar obišli su LNG terminal na Krku: 'Ovaj projekt ima perspektivu'

- U međuvremenu je došlo do problema pa smo počeli promišljati da punionice trebamo osmisliti sistematskije. I nema nijedne lokacije ako nema studije na okoliš - rekao je dodavši kako se išlo na plutajući, a ne kopneni terminal jer je plutajući bio jeftiniji, vremenski dosezljiviji i ekološki sigurno. 

- Mnogi su govorili da je to ludo, a danas se pokazalo da je bilo pametno - kazao je naglasivši kako je izgrađen sukladno prostornim planovima Primorsko-goranske županije.

- Prodali nismo ništa Mađarima, LNG je hrvatska sigurnost i stabilnost - rekao je i dodao kako Hrvatska trenutno troši tri milijarde kubičnih metara plina, a da se očekuje da ćemo 2025. raspolagati sa 7,3 milijarde kubičnih metara. 

- Unaprjeđujemo domaću proizvodnju, 2024. ćemo vrlo izvjesno završiti s 1,2 milijarde,  znači umjesto da strmoglavo padamo, počeli smo se dizati. LNG terminal je sada na punom kapacitetu 2,9 milijarde kubika, a za plinsku godinu 2025. će biti na 6,1 milijarde. Pojačat ćemo cjevovode tako da se terminal može evakuirati prema susjednim zemljama i sigurnost opskrbe neće biti upitna - istaknuo je. 

Plutajući terminal može ići i do 15 milijardi, dodao je. 

- Tako da uopće nije tema da smo mi promašili cilj kad smo išli na plutajući terminal - ponovio je.