Hrvatski proizvodi, poput Plivina Gastala, koji je kod nas godinama znatno poskupljivao i ne može se nabaviti preko recepta, u Bosni i Hercegovini se može kupiti gotovo i dvostruko jeftinije
Hrvatsko je skupo: U BiH su neki lijekovi jeftiniji čak 50%
Bezreceptni lijekovi koji se najčešće koriste, kao što su kojekakve varijante paracetamola ili tableta acetilsalicilne kiseline, kao što su andol ili aspirin, u Velikoj Britaniji mogu se naći i do četiri puta jeftinije nego u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Hrvatski proizvodi, poput Plivina Gastala, koji je kod nas godinama znatno poskupljivao i ne može se nabaviti preko recepta, u Bosni i Hercegovini se može kupiti gotovo i dvostruko jeftinije, kao i niz drugih lijekova i pripravaka za poboljšanja zdravlja. Jedan od razloga visokim cijenama bezreceptnih lijekova, poznatih kao OTC (over the counter), u Hrvatskoj jest stopa PDV-a, a još su “zaslužniji” proizvođači koji određuju visoke nabavne cijene.
Mag. pharm. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, ističe, kako treba provesti ujednačavanje stope PDV-a bezreceptnih s receptnim lijekovima u skladu s pozitivnim iskustvima drugih europskih zemalja, što bi u konačnici donijelo snižavanje cijena do 20 posto.
- PDV na bezreceptne lijekove kod nas iznosi 25 posto, dok za lijekove na recept je 5 posto. To je praksa koja nije uobičajena za zemlje EU. Čak 20 zemalja EU primjenjuje istu sniženu stopu PDV-a na sve lijekove. Primjerice, Mađarska ima 5%, Slovenija 9,5%, a Srbija 10% stopu PDV-a na bezreceptne lijekove - otkrila je Soldo.
Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata ističu kako je u Hrvatskoj na djelu nepoštena praksa po pitanju dostupnosti bezreceptnih lijekova. Stoga, građani odlaze u susjednu BiH i kupuju zalihe.
- Kako kod najobičnije prehlade apsolutno ništa ne ide na recept, građani sami moraju kupovati kapljice za nos koje stoje i 40-ak kuna, lijekove za iskašljavanje ili pastile za grlo od oko 50 kuna. Tako da u današnje vrijeme mnogi pacijenti nemaju ni mogućnost liječiti prehladu - upozorila je mr. sc. Jasna Karačić, spec. psihoterapije i predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata.
Iz te udruge smatraju kako bi se cijene bezreceptnih lijekova trebale transparentnije određivati, ali i da liječnici ne bi smjeli reklamirati pojedine lijekove.
- Nesteroidni protuupalni lijekovi protiv bolova (NSAR) spadaju u najraširenije lijekove po potrošnji i mogu se kupiti bez recepta. U nekim državama prodaju se u supermarketima, kao i na internetu. Recimo, najpopularniji paracetamol je skup za naše prilike, a praktički svaki građanin ga koristi. Trebao bi barem jedan iz te skupine lijekova biti dostupan svima - istaknula je Karačić.
Slaže se s Anom Soldo kako ne bi trebalo u trgovačke lance uvesti bezreceptne lijekove, kao što je praksa u Velikoj Britaniji. Iako naizgled bezazleni, neki lijekovi, kako ističe Karačić, mogu biti opasni u interakciji s drugim lijekom ili pripravkom.
- Lijekovi, recimo, u britanskom trgovačkom lancu Tescu nalaze se na policama te ih pacijenti sami biraju bez savjeta stručnjaka i stoga predstavljaju opasnost za zdravlje pacijenta u slučaju pogrešne dijagnoze. Nemamo točne uvide u cijene lijekova u supermarketima Velike Britanije, no koliko mi je poznato, riječ je o njihovim robnim markama te je to vjerojatno razlog niskih cijena - rekla je Soldo. Dodaje kako domaći ljekarnici ne utječu na cijene bezreceptnih lijekova, posebice jer su ljekarničke marže u odnosu na druge maloprodajne kanale niske te za lijekove više nabavne cijene iznose 2%. Istodobno, cijene lijekova koji se izdaju na recept su u Hrvatskoj strogo regulirane pravilnicima koje propisuju Ministarstvo zdravstva i HZZO te drugi sudionici u zdravstvu gotovo da i nemaju utjecaja na formiranje cijena.