EK nam uputila pet preporuka: Hrvatska treba izaći iz EDP-a

Rekordno niska razina proračunskog deficita i pad javnog duga u prošloj godini najvažniji su razlozi, kažu analitičari, zbog koji je u ponedjeljak Europska komisija preporučila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP).

"Na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, Komisija preporučuje zatvaranje Postupka prekomjernog deficita za Hrvatsku i Portugal", objavila je danas Komisija. Ako Vijeće EU-a prihvati preporuku Komisije, broj zemalja u EDP-u past će na četiri s 24 koliko ih je u tom postupku bilo 2011.

Preporuka Komisije za izlazak Hrvatske iz EDP-a zahvaljuje se pozitivnim trendovima u javnim financijama.

„Prošle je godine zabilježena izuzetno niska razina proračunskog manjka, ispod svih očekivanja, što je, dakako, pridonijelo i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Hrvatska je prošle godine smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015. Uz to, javni dug pao je lani po prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

„Treba, ipak, reći da su ta poboljšanja bila cikličke prirode, odnosno da su se temeljila na većim proračunskim prihodima uslijed dinamičnijeg, iznad očekivanog rasta gospodarstva, dok strukturni problemi i dalje ostaju, prvenstveno po pitanju dugoročne održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava“, kaže Šantić.

Hrvatska je u EDP-u od siječnja 2014., a Komisija je svoju preporuku o izlasku Hrvatske iz te procedure danas objavila u okviru proljetnog paketa Europskog semestra u kojem je objavila i ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu na temelju ocjene nacionalnih programa reformi.

„To je dobar poticaj, za očekivati je da će Hrvatska, ukoliko se politički rizici dodatno ne rasplamsaju, zabilježiti i poboljšanje kreditnog rejtinga“, kaže Šantić.

Posljednjih mjeseci sve tri najvažnije svjetske rejting agencije – Standard&Poor's, Moody's i Fitch – povećale su svoje preporuke za rejting Hrvatske s 'negativnih' na stabilne. No, sam rejting Hrvatske i dalje se kreće ispod investicijske razine.

„Izlazak iz Procedure proračunskog deficita važan je i iz aspekta početka pregovora o pristupanju Hrvatske eurozoni, o čemu se u posljednje vrijeme sve više priča, a što za malo gospodarstvo, kao što je hrvatsko s visokim stupnjem euriziranosti, ima značajan utjecaj na dugoročni potencijal gospodarskog rasta“, zaključuje Zdeslav Šantić.

U ovoj se godini očekuje nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama. Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, hrvatski deficit bi se ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, dok bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto.

Javni dug trebao bi u ovoj godini pasti na 81,9 posto BDP-a s prethodnih 84,2, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto.

Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema procjenama Komisije, mogao bi ove godine iznositi 2,9 posto, isto koliko i lani.  

EK uputila Hrvatskoj pet reformskih preporuka

Europska komisija u ponedjeljak je uputila pet preporuka za Hrvatsku koje su gotovo identične prošlogodišnjim, a odnose se  javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.
Preporuke su objavljene u okviru proljetnog paketa Europskog semestra, unutar kojega je Komisija preporučila i zatvaranje Postupka prekomjernog deficita (EDP) za Hrvatsku i Portugal.

U prvoj preporuci, koja se ponešto razlikuje od prošlogodišnje upravo zbog izlaska iz EDP-a, Komisija traži nastavak fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, to jest zadržavanje srednjoročnih proračunski ciljeva u 2018. godini.

 Preporučuje se da se do rujna ove godine pojača proračunsko planiranje i višegodišnji proračunski okvir, uključujući i jačanje neovisnosti i mandata Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. U sklopu prve preporuke traže se i prvi koraci u uvođenje poreza na imovinu na temelju vrijednosti njezine vrijednosti. Također se traži jačanje okvira za upravljanje javnim dugom, uključujući godišnje dopune strategije za upravljanje dugom.

Druga preporuka uključuje obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.

U trećoj preporuci Komisija traži ubrzanje reforme obrazovnog sustava te poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle, posebice starijih radnika, niskoobrazovanih i dugotrajno nezaposlenih

Kao četvrtu preporuku Komisija navodi smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi kako bi se poboljšala efikasnost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. U konzultacijama sa socijalnim partnerima treba uskladiti okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama. 

U petoj preporuci traži se ubrzanje privatizacije državnih poduzeća i ostale državne imovine i  poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima, zatim znatno smanjenje administrativnih troškova za poduzeća, uklanjanje restrikcija koje otežavaju pristup i praksu reguliranim profesijama te profesionalnim i poslovnim uslugama. Također se traži poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava, posebice smanjenje trajanja građanskih i trgovačkih predmeta.

Stručnjaci Europske komisije koji su radili na sastavljanju preporuke kažu da se one nisu puno mijenjale u posljednje dvije godine, jer dosad nije bilo velikog pomaka u njihovu ispunjavanju.

Oni izražavaju nadu da će  Nacionalni program reformi za 2017. te Program konvergencije RH za razdoblje 2017. - 2020., koje je Vlada prihvatila 27. travnja 2017. biti u većoj mjeri provedeni. "Stvar je u provedbi, a ne u sastavljanju programa", ističu stručnjaci Komisije.

Dodaju da je za provedbu strukturnih reformi potrebna politička stabilnost te da je sada pogodno razdoblje za reforme jer se one uvijek lakše provode kada gospodarstvo bilježi dobar rast, što je sada slučaj u Hrvatskoj.

Specifične preporuke za zemlje (CSR) su zapravo smjernice koje Komisija izrađuje sukladno potrebama svake zemlje članice u pogledu poticanja stvaranja radnih mjesta, rasta i investicija, uz istodobno očuvanje zdravih javnih financija. 

Komisija objavljuje CSR svakog proljeća, u okviru Europskog semestra, mehanizma za nadzor ekonomskih politika zemalja članica. U preporukama se naznačuju ono što Komisija smatra realnim za ostvarenje u sljedećih godinu do godinu i pol danas u smislu snažnijeg rasta, koji je održiviji i inkluzivniji, a sukladno dugoročnom planu EU-a za stvaranje radnih mjesta i rast iz strategije Europe 2020.

Izlazak iz procedure dobra vijest, ali reforme ostaju nužnost

Preporuku Europske komisije o izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju pozitivnom viješću, no ističu nužnost reformi da bi se stvorilo kvalitetno poslovno okruženje i ubrzao gospodarski rast.

Iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK u komentaru za Hinu navode da je odluka Europske komisije da preporuči Vijeću izlazak Hrvatske iz EDP-a očekivana, ali "svakako izuzetno pozitivna vijest za Hrvatsku".

Odluka je, navode, bila očekivana jer je Hrvatska smanjila proračunski manjak u obimu koji je nadmašio preporuke, a istodobno je dovela putanju javnog duga u silaznu fazu.

 "Ocjenjujemo izuzetno važnim što je to prepoznala i Europska komisija i adekvatno vrednovala, jer to s jedne strane, ohrabruje i podupire napore koji se čine u zemlji na daljnjoj konsolidaciji javnih financija i uspostavi održivog gospodarskog rasta, a istodobno, s druge strane, daje jasnu poruku širem okruženju da se hrvatsko gospodarstvo razvija u pozitivnom smjeru. To će svakako pomoći Hrvatskoj u poboljšanju kreditnog rejtinga, a time u nižim troškovima financiranja države i tvrtki te će istodobno pozitivno djelovati i na odluke potencijalnih investitora oko ulaganja u zemlju", ocjenjuju iz HGK.

 U osvrtu na novih pet preporuka Komisije za Hrvatsku, pak, navode kako su one "tek kontinuitet prošlogodišnjih i na tragu su općenitog opredjeljenja Europske komisije koja teži poticanju rasta putem poreznog rasterećenja rada, povećanja produktivnosti putem kvalitetnijeg sustava obrazovanja uz poticanja inovativnosti te provedbe svih ostalih mjera koje olakšavaju poslovanje i potiču gospodarski rast".

 "Važno je da ih uvažimo i dubljim reformskim zahvatima stvorimo kvalitetno poslovno okruženje i time pretpostavke bržeg i dugoročno održivog gospodarskog rasta", zaključuju iz HGK.

HUP: reforme ostaju nužnost

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić je pak, za Hinu izjavio kako je preporuka Komisije o izlasku Hrvatske iz EDP-a dobra vijest.

 "To pokazuje da fiskalna konsolidacija ide u dobrome smjeru, ali ipak treba imati na umu da je ona rezultat prije svega rasta proračunskih prihoda", kaže Majetić.

 No, ističe, Hrvatska je i dalje suočena s nizom problema koji nas čine niskokonkurentnom zemljom i onemogućavaju snažniji rast. "Reforme ostaju nužnost da bi se rast ubrzao i da bismo ga učinili dugoročno održivim", zaključio je Majetić.

Europska komisija u ponedjeljak je uputila pet preporuka Hrvatskoj, koje su gotovo identične prošlogodišnjim, a odnose se  javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.

Preporuke su objavljene u okviru proljetnog paketa Europskog semestra, unutar kojega je Komisija preporučila i zatvaranje Postupka prekomjernog deficita (EDP) za Hrvatsku i Portugal.

Plenković: Preporuka EK potvrda da je Hrvatska na dobrom putu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u ponedjeljak kako je preporuka Europske komisije da Hrvatska izađe iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) potvrda da je Hrvatska na dobrom putu, a preporuke koje je Komisija dala na tragu su promišljanja u Vladi.

"Odgovorna fiskalna politike, mudro upravljanje proračunom doveli su nas, uz naravno rast BDP-a i smanjivanje javnog duga te vrlo kvalitetne rezultate u smislu nikada nižeg proračunskog manjka od samo 0,8 posto BDP-a, u poziciju da je Europska komisija dala preporuku da Hrvatska izađe iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita, koja nas je pratila nekoliko zadnjih godina. To je potvrda da su Vlada, potpredsjednica Vlade, ministar financija, odradili izvrsno svoj posao i još jedan dokaz da je Hrvatska na dobrom putu",  izjavio je Plenković  nakon svečanosti obilježavanja 25. obljetnice primanja Hrvatske u članstvo Ujedinjenih naroda. 

Premijer očekuje da će Vijeće ministara EU-a, koje u konačnici donosi odluku o izlasku iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita, to i potvrditi sredinom lipnja. 

Europska komisija u ponedjeljak je također uputila pet preporuka za Hrvatsku koje su gotovo identične prošlogodišnjim, a odnose se  javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.

"Naravno da tu postoje preporuke, da se u kontekstu Europskog semestra gleda vrlo detaljno kako je Hrvatska pripremila Nacionalni program reformi, koji su prioriteti, što se od nas očekuje, dakle nastavak strukturnih reformi. Mislim da su te smjernice od strane Komisije na tragu i naših promišljanja što je dobro u provedbi programa Vlade i što je dobro uopće za konsolidaciju naših javnih financija", rekao je Plenković.

Na novinarski upit je li to i jedan od razloga zašto se 'opire' mogućnosti izvanrednih parlamentarnih izbora, predsjednik Vlade je odgovorio da se ničemu ne opire, već da smatra da je hrvatskom gospodarstvu nužna politička stabilnost.

"Ja se ničemu ne opirem, ali temeljni razlog mog političkog angažmana je bila poruka političke stabilnosti, da Hrvatska treba stabilnost da bi se omogućio gospodarski rast i razvoj", rekao je Plenković.