Sve zemlje europske regije WHO-a koje obuhvaćaju 53 države članice diljem Europe i središnje Azije - trenutačno se suočavaju s ozbiljnim izazovima vezanim uz radnu snagu u zdravstvenoj skrbi
EKSKLUZIVNO IZ IZRAELA
'Europa je tempirana bomba': Evo 10 ključnih poruka WHO-a
40 posto liječnika blizu je dobi za umirovljenje u jednoj trećini zemalja u Europi i u Središnjoj Aziji, pokazalo je novo izvješće WHO za Europu. Osim rada na osiguranju radne snage u zdravstvu, telemedicina, umjetna inteligencija i digitalne tehnologije u zdravstvu su ključne za napredak zdravstvene skrbi, zaključci su nakon 72. kongresa Svjetske zdravstvene organizacije za područje Europe koja se održavala posljednja tri dana u Izraelu.
Sve zemlje europske regije WHO-a koje obuhvaćaju 53 države članice diljem Europe i središnje Azije - trenutačno se suočavaju s ozbiljnim izazovima vezanim uz radnu snagu u zdravstvenoj skrbi, stoji u novom izvješću kojeg je danas u Tel Avivu objavila Svjetska zdravstvena organizacija za Europu WHO/Europe.
- Sve starija radna snaga u sustavu zdravstvene skrbi glavni je problem s kojim se Europa suočava. Naša analiza otkriva da u 13 od 44 zemlje koje su prijavile podatke imaju radnu snagu u kojoj 40% liječnika već ima 55 ili više godina. Sve starija radna snaga u zdravstvu bila je ozbiljan problem prije pandemije COVID-19, ali sad još i više. Adekvatna zamjena liječnika koji odlaze u mirovinu - i drugih zdravstvenih radnika bit će značajna politička briga za vlade i zdravstvene vlasti u nadolazećim godinama. Svjetska zdravstvena organizacija/Europa poziva zemlje da odmah djeluju kako bi osposobile, zaposlile i zadržale sljedeću generaciju zdravstvenih radnika.
Još jedno ključno otkriće je loše mentalno zdravlje zdravstvenih radnika. Imaju predugo radno vrijeme, neadekvatnu stručnu podršku, ozbiljan je nedostatak medicinskog osoblja, kao i visoke stope zaraze COVID-19 i smrtnosti među radnicima na prvoj liniji – posebno tijekom ranih faza pandemije – ostavili su traga na radnoj snazi u zdravstvu diljem europske regije. Izostanci zdravstvenih radnika u europskoj regiji porasli su za 62% usred prvog vala pandemije u ožujku 2020., a problemi s mentalnim zdravljem prijavljeni su u gotovo svim zemljama u regiji. U nekim zemljama više od 80% medicinskih sestara prijavilo je neki oblik psiholoških problema koji su uzrokovani pandemijom. Dobili smo dojavu da je čak 9 od 10 medicinskih sestara izjavilo da će dati otkaz- stoji u izvješću WHO-a za Europu.
- Moj osobni put kroz ovu pandemiju bio je tobogan -, rekla je britanska medicinska sestra Sarah Gazzard.
- Držala sam telefon pored uha umiruće žene, dok se njezina kći opraštala. To je bilo jako, jako teško za mene, pa sam potražila podršku koja bi mi pomogla da se nosim s tim-kazala je.
Mješovita slika u cijeloj regiji
Dok 53 zemlje europske regije imaju u prosjeku najveću dostupnost liječnika, medicinskih sestara i primalja u usporedbi s drugim regijama, Europa i središnja Azija i dalje se suočavaju sa značajnim nedostatkom i prazninama.
Dostupnost zdravstvenih radnika peterostruko se razlikuje od zemlje do zemlje. Ukupna gustoća broja liječnika, medicinskih sestara i primalja u odnosu na broj stanovnika kreće se od 54,3 na 10 000 ljudi u Turskoj do preko 200 na 10 000 ljudi na Islandu, u Norveškoj, Monaku i Švicarskoj. Na podregionalnoj razini, središnja i zapadna Azija imaju najmanju gustoću, a sjeverna i zapadna Europa najveću.
- Manjak osoblja, nedovoljno zapošljavanje i zadržavanje, migracija kvalificiranih radnika, loši radni uvjeti i loš pristup mogućnostima kontinuiranog profesionalnog razvoja kvare zdravstvene sustave - rekao je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.
To je uzrokovano lošim upravljanjem, nedostatkom strateškog planiranja i nedovoljnim ulaganjima u razvoj radne snage, kazao je.
Istaknuo je kako nam pandemija pokazuje da svaka zemlja mora biti na vrijeme spremna oglasiti hitno stanje u slučaju pojave nove pandemije, na vrijeme reagirati i zaštititi svoje stanovnike, a istovremeno pružati redovitu zdravstvenu skrb.
- Najvažnije je da zemlje imaju strog sustav nadzora da brzo detektiraju ako se pojavi nova varijanta virusa.
Razumijem da su ljudi umorni, no moramo paziti. Bar 17 milijuna ljudi je imalo dugi covid. To su ljudi koji se mjesecima suočavaju s problemima uzrokovanim Covidom. Smanjuje se broj slučajeva majmunskih boginja što je dobra vijest - izjavio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.
'50.000 ljudi u zdravstvu izgubilo život'
Nadalje, WHO procjenjuje da je otprilike 50.000 zdravstvenih radnika i radnika izgubilo živote zbog COVID-19 samo u Europi.
- Ove prijetnje predstavljaju tempiranu bombu koja će, ako se ne riješi, vjerojatno dovesti do loših zdravstvenih ishoda, dugog vremena čekanja na liječenje, mnogih smrtnih slučajeva koje je moguće spriječiti, a potencijalno čak i kolapsa zdravstvenog sustava - upozorio je dr. Kluge.
- Sad je vrijeme za djelovanje u vezi s nedostatkom radne snage u zdravstvu i skrbi. Štoviše, zemlje odgovaraju na izazove u vrijeme akutne gospodarske krize, koja zahtijeva učinkovite, inovativne i pametne pristupe - rekao je.
Annika Schröder primalja je iz Njemačke koja radi u bolnici koja ima oko 950 porođaja godišnje.
- Često radim u smjenama čak i bez mogućnosti da odem na WC, bez pauze ili vremena za jelo - rekla je za WHO/Europa Annika Schröder.
- Pacijenti zvone na vratima i zvone telefoni dok jurimo iz jedne sobe u drugu. U prosjeku se istovremeno brinem o dvije rodilje. Nisam ovako zamišljala svoje zanimanje ili svoj svakodnevni radni ritam. Često sam iscrpljena i umorna. Nedostatak primalja čini porod nesigurnim. A od početka pandemije stvari su postale još gore. To utječe na fizičko i psihičko zdravlje nas primalja, majki, rodilja i beba - kazala je.
Na temelju najnovijih dostupnih podataka za 2022., europska regija ima u prosjeku 80 medicinskih sestara na 10.000 ljudi 37 liječnika na 10.000 ljudi, 8 fizioterapeuta na 10.000 ljudi, 6,9 farmaceuta na 10.000 stanovnika, 6,7 stomatologa na 10 000 ljudi 4,1 babica na 10 000 ljudi.
U Globalnoj strategiji WHO-a o ljudskim resursima za zdravstvo iz 2016., prag za ukupnu gustoću zdravstvenih radnika postavljen je na 44,5 liječnika, medicinskih sestara i primalja na 10 000 ljudi. Stoga su sve zemlje u europskoj regiji trenutno iznad praga, ali to ne znači da mogu biti zadovoljne. Postoje ozbiljne praznine i nedostaci koji će se s vremenom samo pogoršati bez politika i praksi za njihovo rješavanje.
Suočiti se s izazovom: Primjeri zemalja
- Zemlje će morati promisliti o tome kako podržavaju i upravljaju svojom zdravstvenom radnom snagom. Morat će osmisliti strategije koje odražavaju njihov vlastiti kontekst i potrebe, jer ne postoji univerzalna mjera za sve - rekla je dr. Natasha Azzopardi Muscat, direktorica Nacionalne zdravstvene politike i sustavi u WHO/Europe.
-Regija je na kritičnoj raskrižju: strateško planiranje i pametno ulaganje ključni su sljedeći koraci kako bismo osigurali da naši zdravstveni radnici imaju alate i podršku koja im je potrebna za brigu o sebi i svojim pacijentima. Društvo će platiti visoku cijenu ako ne uspijemo doskočite ovom izazovu. Ovo novo izvješće i podaci koje sadrži o svakoj od naših država članica nude rješenja i prilike koje ne bismo smjeli propustiti- kazala je.
Mnoge zemlje diljem regije već su počele poduzimati hrabre i inovativne korake.
U Irskoj je program poboljšane skrbi u zajednici vladina politika za pružanje više skrbi u zajednici omogućavajući populaciji veću neovisnost. Oslobađa se pritisak na bolnički sustav i donosi poboljšane usluge zdravstvene skrbi u zajednici u gradovima i selima diljem zemlje.
U Kirgistanu je vlada uvela sustav plaćanja prema učinku za primarnu zdravstvenu skrb. Cilj je privući više liječnika povećanjem plaća onima koji su dobro obavljali svoje dužnosti. Sustav uključuje i ponudu specijalistima za prekvalifikaciju u obiteljske liječnike, budući da je 30% obiteljskih liječnika bilo u dobi za umirovljenje 2020. U Ujedinjenom Kraljevstvu vlada neprestano zapošljava medicinske sestre i primalje školovane u inozemstvu da zamijene one koji odlaze u mirovinu ili napuštaju profesiju. Trenutačno je registrirano gotovo 114 000 medicinskih sestara školovanih u inozemstvu.
Suprotno tome, broj medicinskih sestara obučenih u EU/EEA gotovo se smanjio za 18% u istom razdoblju. To je vjerojatno potaknuto odlukom Ujedinjenog Kraljevstva da napusti Europsku uniju (Brexit) i sugerira
zamjenu da medicinske sestre koje dolaze iz zemalja EU/EEA više nisu glavni izvor zapošljavanja, s velikim prelaskom na zapošljavanje iz drugih regija i zemalja, posebice Indije, Nigerije i Filipina.
Unatoč progresivnim koracima na mnogim mjestima, potrebno je puno više ulaganja, inovacija i partnerstva kako bi se spriječili daljnji nedostaci u budućnosti.
WHO/Europa stoga poziva države članice da ne gube vrijeme poduzimanjem sljedećih deset mjera za jačanje zdravstvenog sustava:
- 1. USKLADITE obrazovanje s potrebama stanovništva i zahtjevima zdravstvenih usluga.
- 2. JAČAJTE profesionalni razvoj kako bi se radna snaga opremila novim znanjima i kompetencijama.
- 3. PROŠIRITE korištenje digitalnih alata koji podržavaju radnu snagu.
- 4. RAZVITE strategije koje zapošljavaju i zadržavaju zdravstvene radnike u ruralnim i udaljenim područjima.
- 5. STVARAJTE radne uvjete koji promiču zdravu ravnotežu između posla i privatnog života.
- 6. ŠTITITE zdravlje i mentalnu dobrobit radne snage
- 7. IZGRADITE sposobnost vodstva za upravljanje i planiranje radne snage.
- 8. POBOLJŠAJTE zdravstvene informacijske sustave za bolje prikupljanje i analizu podataka.
- 9. POVEĆAJTE javna ulaganja u obrazovanje, razvoj i zaštitu radne snage.
- 10. OPTIMIZIRAJTE korištenje sredstava za inovativne politike radne snage.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
