Mantra o digitalizaciji traje još od doba Sanadera i bajki o Hitorezu i e-Hrvatskoj. Nakon četiri premijera i premijerke, 13 godina kasnije, malo toga se promijenilo. A bez digitalizacije nema nužne transparentnosti
REFORME ODMAH
Dosta biljega, sve na internet: Ne znaju ni koga zapošljavaju...
Molimo vas broj zaposlenih po ministarstvima. Taj podatak smo tražili od Ministarstva uprave kako bi javnost mogla kontrolirati koji to ministri poštuju Vladin naputak o zabrani zapošljavanja.
Odgovor je bio: Nemamo. Imamo skupni broj zaposlenih jer to ide preko Centralnog obračuna plaća, ali nemamo pojedinačno. Treba pitati svako ministarstvo posebno.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:43
Dakle, neki ministar može štedjeti, raskidati ugovore o djelu, a drugi zapošljavati. I to nema tko kontrolirati. U današnje vrijeme kada bi jedan računalni program omogućavao u realnom vremenu da se vidi svaka nova plaća, svaki djelatnik koji je otišao u mirovinu ili dao otkaz, država na jednom mjestu nema ni zaposlene u 20 ministarstava.
Ovo je samo tužni sadašnji primjer na kojem padaju u vodu dosadašnje brojne najave svih hrvatskih Vlada o smanjenju javne uprave, uštedama, digitalizaciji i nužnoj transparentnosti. Jer kako ćete raditi ikakve planove i znati koji su ljudi potrebni, a koji nepotrebni, ako ne znate ni koliko ih točno ima. Ali tu nije kraj.
U tom ukupnom broju navodi se oko 235.000 zaposlenih, ali primjerice, nema 17.000 onih u Ministarstvu obrane. Nema zaposlenih u državnim agencijama, zavodima, službama, institutima i svih onih koji se financiraju iz proračuna! A kamoli u lokalnim tvrtkama. Ukratko, baš nitko u državi ne zna koliko ima zaposlenih. Povjerenik za informiranje je pobrojao da u Hrvatskoj postoji nevjerojatnih 5797 tijela javne vlasti. Ured je zbrojio one koji su obveznici Zakona o pravu na pristup informacijama i dao adrese gdje se građani mogu obratiti. Naravno, tu nema broja zaposlenih, jer to nije posao povjerenika, ali i taj registar otkriva nevjerojatnu mrežu tvrtki, ustanova, agencija, ministarstava, turističkih zajednica, privatnih tijela s javnim ovlastima... Njih čak 1280 je osnovala država. Tu je i dodatno 3671 tijelo koje su osnovali gradovi, općine i županije, a među njima su od škola, vrtića i bolnica pa do tvrtki za koje nitko nije čuo ili su potpuno nefunkcionalne i godinama nisu uspjele obaviti svoj cilj zbog kojih su osnovane.
Koliko sve to plaćamo? Opet niti "T" od transparentnosti. Više ne možete vidjeti niti koliko odlazi na plaće direktno iz proračuna jer je za ovu godinu promijenjena metodologija, pa je trošak na stavci plaća naglo 'pao' za pet milijardi kuna. To nije točno. Samo su razbacani po različitim stavkama. Velimir Šonje je nedavno izračunao da na plaće opće države odlazi 44 milijardi kuna, a to je bez najavljenih povišica.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:23
Može se: Bjelovar, Sv. Nedjelja, Omišalj...pokazali su da to nije nikakav bauk
Građani, dakle, niti na koji način ne mogu jednostavno pratiti trošenje države i na što odlaze njihovi novac, kao ni poduzetnici. Još uvijek tijelo jedne državne uprave traži papire koje ima drugi. Toga je sada stvarno dosta. Država se mora digitalizirati, omogućiti online veliki broj usluga preko modernih aplikacija umjesto zastarjelog e-građanina, mora omogućiti građanima potpunu transparentnost na što se troše njihovi novci.. Može se. Gradovi poput Bjelovara ili Sv. Nedjelje ili općina Omišalj su pokazali da to nije nikakav bauk.
- Sunce je – kaže konzultant Marko Rakar - najbolji dezinficijens i protiv virusa i bakterija ali i protiv kriminala i korupcije također. Temeljni razlike korupcije u odnosu na druge kriminalne radnje je u tome što u slučaju korupcije svi oni koji su u nju uključeni imaju vrlo jasan motiv da ona nikada ne izađe za vidjelo. Transparentnost, dakle, da sve transakcije budu vidljive svima, je stoga temeljni alat za smanjenje korupcije i koruptivnih radnji iz jednostavnog razloga što su sve poslovne aktivnosti dostupne ne samo široj javnosti, nego i novinarima istraživačima ali i ljubomornim konkurentima kao i tihim zviždačima.
Ako u Hrvatskoj danas, u teškom stanju blokade zbog pandemije - u kojemu društvo ipak funkcionira - ne trebaju pečati, ako civilna zaštita digitalno izdaje propusnice u ovom kaosu, zašto to ne bi nastavila i sutra? Kako je glasila jedna parola nakon Drugoga svjetskog rata: "Nema povratka na staro - definitivno".
Digitalizacija nije samo nabava računala, kako se popularno misli. Riječ je, naprotiv, o najširem procesu nakon industrijske revolucije. Selidba cijelog svemira papirnih zapisa u digitalnu sferu, dat će posla tisućama ljudi narednih godina, možda i desetljeća. Sve arhive, biblioteke, katastri, izdavanja dokumenata, sve će ići na internet a pandemija je taj, i inače nezaobilazan, golem i važan posao, ubrzala do maksimuma. Hrvatski državni arhiv, zemljišne knjige iz Opatičke, arhiva Vjesnika, dokumenti ministarstava - sve će to dati puno posla i ubrzati odlučivanje.
- Država više ne smije tražiti niti jedan papir koji je ona izdala. To je osnovni preduvjet koji će je natjerati da se povežu sustavi – rekao nam je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
U jednom elaboratu o digitalizaciji navodi se da postoji pogrešna percepcija o tome da je nabava nove opreme digitalizacija.
"Digitalizacija su stalno dostupni digitalni servisi koji su pod istim uvjetima dostupni svim građanima, gospodarstvu, državnoj i javnoj upravi. Građanima je nužno ponuditi paletu servisa i uslugakoje će im približiti državnu i javnu upravu, uštedjeti vrijeme i dići kvalitetu života, gospodarstvu niz alata kojima će povećati svoju konkurentnost, automatizirati i smanjiti administrativni teret, a državnoj i javnoj upravi osigurati digitalnu transformaciju čiji je cilj dizanje učinkovitosti i dostupnost građanima i gospodarstvu".
Ciljeve je moguće postaviti vrlo precizno, numerički: Vlada bi ih mogla postaviti ovako: digitalna transformacija 200 procesa/procedura u prvoj godini mandata, a digitalna transformacija 1000 procesa do kraja mandata vlade. Zatim ukidanje ukidanje 2.000 neučinkovitih ili nesvrsishodnih procesa do kraja mandata Vlade. Treba početi s ciljem da se digitalno prikupi barem četvrtina svih državnih obrazaca, a do kraja mandata 100 posto.
VIDEO: KARAMARKOV PLAN DIGITALIZACIJE
Jedinim klikom do svega: Dječjeg doplatka, promjene liječnika, dokumenata...
Građanima bi se, primjerice, mogla omogućiti jedan klik aplikacija za zahtjev za dječji doplatak kroz sustav e-Građani (bez dostave drugih podataka, prikupljanja obrazaca i dokaza), jedan klik aplikacija za promjenu liječnika opće prakse, stomatologa, ginekologa, obveznog osiguravajućeg/mirovinskog društva i slično. Razviti mobilnu aplikaciju s „push notifikacijama“ koja vas obavještava o izostancima i novim ocjenama vašeg djeteta s usporednim statistikama ostalih učenika u razredu, školi, općoj populaciji učenika, uvid u liste čekanja. Brzi i jednostavni uvid i sve registre i matice u kojima se nalaze osobni podaci građana, izdavanja uvjerenja, potvrda i drugih dokumenata (za situacije kada su takvi dokumenti i dalje nužni) aplikacije s podacima o socijalnim i drugim pravima, izračunu mirovine, uvida u stvarnu potrošnju za lijekove, liječničke i druge zdravstvene usluge, aplikacije sa statističkim podacima o školama, profesorima i učiteljima kao alat za pomoć pri odluci u školovanju i slično.
Tvrtkama bi u realnom vremenu bile dostupne provjere i promjena matičmih podataka poslovnih partnera, napredne aplikacije za proaktivno praćenje javnih nabava od interesa za pravnu osobu, pristup meteorološkim i drugim podacima o stanju u okolišu koji mogu pomoći u donošenju poslovnih odluka.
Vlada se pohvalila da je u pandemiji zabilježila velik porast korištenja sustava e-građani. Sada je preko milijun korisnika, navike se mijenjaju, a to treba biti poticaj. Svatko tko je ikada ušao u sustav, vidio je stalne potrebe za dodatnom autorizacijom, pop-up prozore, teško probijanje kroz sustav. To treba nadograditi i učiniti preglednim i jednostavnim.
- E-građani počivaju na standardu koji je posljednji update imao tamo 2004. godine u doba kada pametni telefoni nisu postojali, NIAS na kojem je baziran ne dopušta mobilne platforme. Nema nijedne državne aplikacije koja radi na mobilnom telefonu. Postoje industrijski standardna rješenja koja funkcioniraju, a sustav e-građani svakako ne odgovara zahtjevima koje traži 2020. godina – kaže Marko Rakar.
Potrebno nam je i radikalno povećanje transparentnosti. Transparentnost je najbolja borba protiv kriminala i korupcije te osobitu pažnju treba posvetiti objavi svih onih setova podataka koji mogu pridonijeti bržem otkrivanju kriminalnih ili koruptivnih radnji. Udruga Lipa i Glas poduzetnika su prikupili dosad preko 13.000 potpisa građana koji zahtijevaju potpunu transparentnost. Dnevno peticiju potpisuje preko 500 građana. Traže stvari koja bi država već danas trebala imati online. Potpunu transparentnost središnjeg državnog proračuna za sva ministarstva, sve agencije, državne urede, HZZO, HZMO, ukratko sva tijela javne vlasti koja su financirana iz proračuna, te potpunu transparentnost po istom principu za državne tvrtke. Dostupne javnosti trebaju biti bruto plaće zaposlenih sa svim naknadama, dodacima i bonusima, materijalni troškovi, subvencije i ostali troškovi. Isto vrijedi i za sve gradove, općine i županije i njihove tvrtke. Potpuna transparentnost se odnosi i za sve one koji se financiraju parafiskalnim nametima, od Turističke zajednice, preko HGK, pa do Hrvatskih voda i sportskih organizacija. Također bi javno trebali biti objavljeni i svi računi udruga i nevladinog sektora koji se financira iz proračuna.
'Internet nekoliko puta diže razinu transparentnosti'
- Hrvatska je zemlja s velikim javnim sektorom, puno većim od usporedivih zemlja, koja samo na hladni pogon troši 20 posto BDP-a. To je uzrok previsokog poreznog opterećenja građana i poduzeća, sporog rasta i niskog standarda građana. Transparentnost trošenja javnog novca ključni je korak bez kojeg Hrvatska neće postati zemlja u kojoj želimo živjeti- kaže Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika Lipa.
- Internet je - objašnjava Marko Rakar - sjajan alat, jednostavno i nadasve jeftino digne razinu transparentnosti za nekoliko razina. Vrlo je lagano nekom knjigovodstvenom sustavu ministarstva u totalno automatiziranom procesu učiniti sve financijske transakcije javno dostupnima na nekoj web stranici, doslovno je potrebno jednom to podesiti i samo povremeno provjeriti da li sve radi kako smo zamislili. Naravno, nije uvijek riječ o financijskim transakcijama jer nesavjesni političari i državni i javni službenici redovito trguju i svojim utjecajem kako bi izdavali dozvole koje se ne bi smjele izdati, rješavajući žalbe koje se ne bi smjele pozitivno riješiti ili podešavajući da određeni predmeti dođu upravo određenim ljudima da ih riješe (ili ne riješe). Naravno tu su i drugi, sitni materijalni troškovi koji su sakriveni kroz transakcije kreditnih kartica ili putni nalozi.
Da su, recimo, sve financijske transakcije dostupne, vrlo brzo bi se postavilo pitanje tko to diže virovitički novac s bankomata, ili bi možda puno prije shvatili manipulacije s putnim nalozima koji su se protezali kroz najmanje tri hrvatske Vlade. Da imamo pravi i potpuni uvid u pojedinačne račune i plaćanja, mogli bi lagano otkriti one koji izdaju ministarstvu račun koji je plaćen svega nekoliko sati kasnije, ili bi mogli pronalaziti fiktivne račune za fiktivne usluge što bi mogao prijaviti ili barem ukazati neki pasivni zviždač koji je suviše ustrašen za svoje radno mjesto u nekoj agenciji. U demokratskoj zemlji u kojoj je svaki novac kojim raspolaže vlada, ministarstva i agencije javni novac, nema nikakve isprike niti opravdanja da apsolutno sve i svaka transakcija, rješenje, obustava, otpis, ali i rokovi rješavanja pojedinih predmeta kao i timovi ljudi koji su radili na pojedinim predmetima ne bude javan i svima lagano i anonimno dostupan.
'I nepošteni i pošteni se boje pitanja. Ali mi smo tu upravo da odgovaramo na pitanja'
Dario Hrebak (HSLS), gradonačelnik Bjelovara, prvi je uveo takvu potpunu transparentnost. I kaže da su mu uporno govorili da se ne može: Plaće radnika su osobni podatak, ne može se tehnički provesti svaki račun, imat ćete problema i stotine pitanja...
- Pokazalo se da se sve može iako sam na početku doživljavao i ismijavanje i otpore sa svih strana. I dalje mnogi gradonačelnici žele izbjeći tako otvoreni proračun u kojem se zna svaka pojedinačna plaća, svaki račun. Oni nepošteni jer se boje da će se otkriti malverzacije, a i oni pošteni se boje pitanja: zašto si toliko potrošio na ručak, zašto noćenje u hotelu A, a ne B, zašto si putovao. Mi moramo odgovoriti na sva ta pitanja jer transparentnost je nužnost za povratak povjerenja građana u politiku– kaže nam Hrebak.
A još jedan primjer je i platforma mlade zagrebačke tvrtke Fortis Labor koju uvodi sve više gradova, a razvijena je novcem EU. U realnom vremenu se prati namjensko korištenje svih isplata iz lokalnog proračuna, za sportske klubove, udruge, poljoprivredu... Dakle, još jedan dokaz da se može lako i jednostavno do transparentnije potrošnje. Transparentnosti poslovanja protive se samo i jedino oni koji ne žele da se vidi što su doista napravili i u čemu sudjelovali.
- Razlika izmedju bogatijeg dijela EU i nas na siromašnijem juga nije samo zato što oni bolje koriste prednosti zajedničkog tržišta, nego i zato što se mi ne želimo mijenjati. Naime, kod nas se, kao na Zapadu, provodi digitalizacija uprave i ministarstava, ali tu sličnost sa Zapadom prestaje. Jeste li ikad čuli da su zbog digitalizacije kod nas neki u administraciji izgubili posao? Najbolji primjer je grad Zagreb. U njemu je oko 3200 ljudi zaposleno samo u Upravi, od čega je najveći dio u administraciji, a 11 puta veći London ima samo 1100 zaposlenih. Je l' nama Zapad kriv što imamo tisuće ljudi koje ne želimo otpustiti nakon što provedemo digitalizaciju? Je l' nama Zapad kriv što na državnoj plaći drzimo tisuće očito nepotrebnih ljudi? Ali bitno je da Zapad molimo da nam snosi dio duga ili da nam povoljno daje kredite kako bismo beskonačno dugo održavali stranačke vojske na nepotrebnim poslovima. Pa dosta. Ne zadužujmo zemlju da bi isti ostajali na ne lošoj plaći – slikovito objašnjava profesor Boris Podobnik sa ZŠEM-a.
Inače, koliko god nevjerojatno zvučalo, tvrdnju da Zagreb ima više zaposlenih u administraciji nego London s 8,9 milijuna stanovnika je provjerio portal Faktograf. I točna je.
‘Reforme odmah!’ je kampanja 24sata za provođenje nužnih reformi bez kojih Hrvatska ne može izbjeći gospodarski krah i ne može omogućiti bolju budućnost za sve građane. Naša zemlja je na prekretnici! Podržite nas i pratite svaki dan.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
