Hrvatski sabor će danas raspravljati o izmjenama Zakona o strancima koje je predložila Vlada, a koje donose niz novosti kojima se nastoji urediti tržište rada
SVE VIŠE STRANIH RADNIKA
Danas u Saboru rasprava o Zakonu o strancima: 'Trebaju učiti hrvatski i integrirati se'
Čitanje članka:
3
min
Tema jučerašnje emisije Otvoreno bila je rast broja stranih radnika u Hrvatskoj i pitanje radi li se tu o zamjeni stanovništva ili o nužnom uvozu radne snage.
- Ne radi se o zamjeni stanovništva, već se radi o 'uvozu' radnika za ona radna mjesta za koja se ne može naći radna snaga - kazao je Ivan Vidiš iz HDZ-a, komentirajući činjenicu da je Hrvatska od početka godine izdala najmanje 143 tisuće radnih dozvola strancima. Dodao je kako je to i posljedica gospodarskog rasta, a koji i ovisi o tome do koliko kvalificirane radne snage možemo doći.
- Sada se svake godine više od 10 tisuća Hrvata vraća u Hrvatsku, a sve je to posljedica rasta plaća - naglasio je Vidiš.
Vesna Vučemilović kazala je kako situacija nije ružičasta, ali "nije ni tako crna". Kazala je kako Hrvatska zadnjih godina bilježi dobre stope rasta, ali je zabrinjava činjenica da unatoč liberalizaciji uvoza radne snage - Hrvatskoj nedostaju imigracijska i integracijska strategija.
- Svaki radnik mora biti osposobljen za siguran rad. Ja bih da taksist poznaje propise i da ima vozačku dozvolu, Moramo svakom radniku osigurati sigurne radne uvjete. On mora proći to osposobljavanje na službenom jeziku. Mi nemamo evidenciju koliko je tih ljudi doživjelo nesreću na radu. A o uvjetima kako i gdje žive to neću ni govoriti. U suprotnom umjesto integracije imat ćemo getoizaciju - kazala je Vučemilović.
Sandra Benčić je kazala kako je odnos prema stranim radnicima podsjeća na robovlasnički odnos. Iznijela je primjer stana o 100 metara četvornih u centru Zagreba u kojemu je bilo smješteno 40 stranih radnika. Dodala je kako će novi zakon o strancima ipak postaviti standarde.
- Privatne firme određuju koji radnici im trebaju. Imamo ogroman porast broja tvrtki koje se bave 'legalnom trgovinom ljudima'. Uzmu ljude u nekoj zemlji, to naplate.Kad radnik ostane bez posla, gubi mogućnost boravka. Mi smo tražili da ljudi dobiju radnu dozvolu za određeno zanimanje. I ako dobiju otkaz - mogu određeno vrijeme tražiti posao i otići kod drugog poslodavca. To bi trebalo produžiti na tri godine, ako želite imati integraciju - rekla je Benčić.
Kao prvu stepenicu u integraciji navela je - učenje hrvatskog jezika. Važnim je istaknula i sprječavanje getoizacije.
- Mi stalno pričamo o posljedicama. Nedostatak radne snage na tržištu je posljedica loše politike. Stravičan broj mladih Hrvata izišao je iz Hrvatske a mi apsolutno kao država nismo dobro reagirali - kazao je Ivica Kukavica iz Domovinskog pokreta. Veseli ga, kaže, što su neke odredbe u novom zakonu strože.
- Drago mi je i da je naš ministar Šipić uveo u ovaj zakon - da se Hrvati bez državljanstva i njihovi potomci neće smatrati strancima, nego će ravnopravno moći ulaziti na tržište rada - rekao je Kukavica.
- Skandinavske zemlje nisu kolonijalne. Vidimo što se u Švedskoj dogodilo s proliberalnom politikom - rat na ulicama. Mi ćemo s našim partnerima osluhnuti tržište i zajedno ćemo donijeti najbolje zakone. Apsolutno ćemo paziti i pratiti procese da naša djeca nemaju one probleme koje sada neke države imaju - kazao je Ivica Kukavica. Dodao je kako je i vraćanje kvota - tema pregovora.
- Jedan od naših bitnih zahtjeva u pogledu Zakona o radu i Zakona o strancima, je micanje tzv. agregatora. To je kad vas netko zaposli pa unajmljuje nekome drugome. Najčešće tako rade tzv. platformski radnici. Time se rasipa odgovornost i radnici su daleko nezaštićeniji - kazala je Sandra Benčić. Navela je da tako radi Bolt - za čiji je veliki broj radnika otkriveno da nemaju vozačke dozvole.
Inače, Hrvatski sabor će danas raspravljati o izmjenama Zakona o strancima koje je predložila Vlada, a koje donose niz novosti kojima se nastoji urediti tržište rada. Najvažnija jesu zadužnice, poslodavci će, naime, morati novčano jamčiti državi za svakog radnika iz trećih zemalja koji dolazi iz migracijski visoko rizičnih zemalja (viznih zemalja) za slučaj da od njega odustanu i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće. Taj će iznos u državni proračun morati uplatiti u roku od osam dana ako strani radnik ne počne s radom u roku prema ugovoru ili ako mu je otkazao ugovor bez njegove krivice prije isteka tri mjeseca rada u RH.Ta će se sredstva koristiti za troškove povratka stranog radnika u matičnu zemlju, što je do sada išlo na trošak države.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
