Staljin je umro u veljači 1953. godine. Samo četiri mjeseca nakon toga Jugoslavija i Sovjetski Savez obnovili su diplomatske odnose, a Tito je dvije godine poslije pozvao Hruščova u Beograd. Staljinov nasljednik u Beograd je sletio 26. svibnja 1955., dan nakon Titova službenog rođendana. Susret je pažljivo pripreman. Bila je to, pokazalo se poslije, Maršalova slatka osveta SSSR-u
Bio je to jedinstven slučaj u povijesti ruskog imperija. Njegovi lideri, bili oni carevi ili generalni sekretari komunističke partije, nikad nisu odlazili na noge nekome, u činu pokajanja, ali posjet Nikite Hruščova Titu 1955. godine nosi naziv “sovjetska Canossa”. U tom je alpskom gradiću moćni ali ekskomunicirani car Henrik IV. tri dana i tri noći na snijegu čekao da ga papa Grgur VII. primi kao pokajnika na koljenima, što je postalo drugo ime za poniženje. Tako je nekako bilo i u ovom slučaju, kojem je, logično, prethodio gadan sukob.
