Među najvećim problemima je što naši bolesnici teško dolaze do liječnika specijalista, kao i do nužnih dijagnostičkih pretraga. Liste čekanja su se produžile. Hrvati su lani privatnicima iskeširali tri milijarde kuna...
Istu uslugu plaćamo 3 puta: Da ne umremo čekajući na red...
Jedan od naših čitatelja, koji kao i svi drugi zaposleni odvaja uredno 15 posto plaće za zdravstvo plus 70 kuna za dopunsko zdravstveno osiguranje, na red za MR kralježnice trebao je čekati dvije godine.
Pokretanje videa...
Tko preživi, dočeka red na pregled
- Dugo već imam problema s leđima iako se do svoje 38. godine nisam ni trudio ići liječniku vjerujući da sam dovoljno mlad da te tegobe same prođu. Sve to vrijeme zdravstvo uredno plaćam pa sam mislio kad mi pomoć zaista zatreba da ću dobiti i odgovarajuću uslugu. Kažem to sam si ja zamislio - priča naš čitatelj.
- Liječnici su ustanovili da mi je zdravlje dovoljno narušeno da mi je potrebna MR kralježnice. Bilo je to lani i sjećam se kako sam se našalio sa sestrom rekavši: ‘Nemojte sad da me stavite na red 2020’. A ona mi hladno uzvrati: ‘Ne brinite, evo ima mjesta u kolovozu 2019.’. Ona se nije šalila - prisjeća se naš čitatelj koji je na kraju otišao kod privatnika i platio MR oko 2500 kuna. Sve se više pacijenata silom prilika okreće privatnicima, a kako neće kad pored 24 milijarde kuna, koliki je proračun zdravstva, bolnice ostaju i bez osnovnog materijala.
- Ozlijedio sam prst i stavili su mi longetu. Drugi put na pregledu su mi je skinuli i nisu znali što da rade jer nisu imali mrežice. Na kraju je liječnik iz smeća izvadio longetu koju je skinuo i nju mi opet stavio - priča nam drugi čitatelj koji kaže da nikad neće zaboraviti taj detalj jer se istinski šokirao. Žene ovih dana pričaju o strahotama koje su doživjele zbog kiretaža nakon spontanih pobačaja. Jedan od njih je i naša čitateljica koja je iz straha to napravila u jednoj privatnoj klinici u Zagrebu.
- Radije sam odvojila više stotina kuna, kojih naravno nemam, kao i većina Hrvata, i dobila sve lijekove, nego da me čiste na živo kao moju prijateljicu - kratko nam je pojasnila.
Invalid iz Istre nam je pak ispričao kako je tijekom liječenja pokupio hepatitis C primajući tuđu krv.
Iz smeća vade materijal i opet koriste
- Znam da se svašta može dogoditi, ali uz sve što sam proživio saznanje da imam i hepatitis C, i to zbog transfuzije zaražene krvi, dodatno me razljutilo. Nisam podizao tužbu jer su mi se ispričali i dali mi besplatno liječenje, no i to se kod nas događa - ispričao nam je Istrijan koji je kao tinejdžer stradao u prometnoj nesreći. Od tada je 80-postotni invalid koji je bio na više od deset operacija. Dio tijela nikad više neće osjetiti, ali kaže da ga ovakve stvari itekako bole. Da je hrvatsko zdravstvo na aparatima pokazuju i rezultati Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite u svim europskim zemljama. Hrvatska je po ovom indeksu u 2017. godini na rang listi 26. od ukupno 35 zemalja. To je pad za sedam mjesta u odnosu na 2016. godinu, kad smo bili 19. na listi. Pretekle su nas Srbija, Slovenija i Crna Gora.
po kvaliteti smo 26. od 35 zemalja
Kako indeks ističe, među najvećim problemima u Hrvatskoj je što naši bolesnici teško dolaze do liječnika specijalista, kao i do nužnih dijagnostičkih pretraga. Liste čekanja su nam se produžile, pa je dijagnostika poput CT snimanja po ovim mjerilima u našoj državi teško dostupna. Zato se pacijenti, koji su već platili za preglede u bolnicama, okreću privatnicima. Tako su lani dodatno iskeširali privatnicima za zdravlje oko tri milijarde kuna, procijenio je za Poslovni dnevnik Ognjen Bagatin, ravnatelj zagrebačke Poliklinike Bagatin.