Cjelodnevna nastava ulazi u drugu godinu, novi kalendar praznika, prvašića ima više, ali se škole i dalje zatvaraju, priprema se reforma strukovnih škola
Cjelodnevna škola u Sikirevcima ide dalje: 'Veselimo se, bolje je da djeca budu što više u školi'
Tradicija školstva u Sikirevcima u Brodsko-posavskoj županiji datira još iz doba Marije Terezije. Tamošnja škola uvijek je pratila trendove, pa nisu imali ni mnogo dvojbi kad je nadležno ministarstvo pokrenulo projekt cjelodnevne nastave. OŠ Sikirevci jedina je u toj županiji uključena u eksperimentalni projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
- Mogu vam reći da smo jako zadovoljni. Prva godina bila je malo sa strahom i nepovjerenjem, no imali smo podršku naše županije, djelatnici su potpisali suglasnost i rekli:'Idemo to pokušati'. Podržali su nas i roditelji. Oni koji su na prvu bili sumnjičavi kasnije su uvidjeli da je to vrlo dobro - kazala nam je ravnateljica Terezija Štrljić.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Opisala je kako su djeca jako puno dobila u obaveznoj nastavi (A1), ali i kroz potpomognuto učenje (A2).
2000 eura od države
- Tu djeci jako puno pomažemo, da napišu zadaću, da nauče o nekom projektu i istraže ga. To smatramo više suradničkim učenjem. S B1 i B2 (izvannastavne aktivnosti) posebno smo zadovoljni. Imamo čak 18 aktivnosti i za sve nam je nadležno ministarstvo dalo veliku potporu. Za svaku aktivnost dobili smo 2000 eura, djeca su putovala, a za roditelje je sve besplatno. Imamo tamburaše, školu nogometa i folklor, a bit će ih i više - istaknula je ravnateljica.
Optimistični su i roditelji prvašića u Sikirevcima.
- Mislim da će cjelodnevno obrazovanje biti veliko i pozitivno iskustvo. Djeca su danas jako zaokupljena drugim stvarima, to više nije ono kao što je bilo prije, kad sam ja bila dijete, kad je bilo više druženja. Danas su više okrenuta televiziji, internetu, nekim drugim medijima. Definitivno će ovo biti bolje jer će biti zajedno - rekla nam je Ana Knežević, majka prvašića.
Prve analize ipak pokazuju kako se nisu sve škole u projektu još snašle, a pokazalo se i da su učenici viših razreda manje zadovoljni od nastavnika. Prvenstveno zbog manjka vremena za aktivnosti poslije škole, ali i za učenje. Istraživanje Sindikata hrvatskih učitelja pokazuje kako u većim školama ima problema s rasporedom, ali i prostorima.
Pale im ocjene?
Dijelu učenika su pale i ocjene iz hrvatskog i matematike. No tek se čeka analiza koju provodi NCVVO. Cjelodnevnu nastavu pohađa oko 11.940 učenika, 2023 učiteljice i učitelja, 174 stručna suradnika te 705 administrativno-tehničkog i pomoćnog osoblja. Za projekt je u suradnji sa Svjetskom bankom osigurano 25 milijuna eura.
Na nastavu u Hrvatskoj jučer je krenulo 451.000 učenika, od kojih je nešto više od 35.700 prvašića. Iako ih ima nešto više nego lani, kao i srednjoškolaca, i ove godine više je područnih škola zatvoreno te se osjeća sve veći nedostatak djece. I ministar Radovan Fuchs kazao je kako nije "sretan ni zadovoljan tim brojem".
Sve više odgoda upisa
Zabrinjavajući je podatak o broju djece za koju je procijenjena odgoda polaska u prvi razred. Njih, kao i lani, ima više od 4000. Cijeli je raspon razloga za odgodu, od ozbiljnih dijagnoza poput autističnog spektra do sve većeg broja djece koja imaju problema s grafomotorikom, nisu samostalna, ne govore dovoljno dobro... Škole ipak i dalje muku muče sa zapošljavanjem stručnih suradnika, od psihologa do logopeda, teško dobivaju suglasnosti ministarstva za zapošljavanje. Problem je i sa sve većim nedostatkom nastavnika iz svih područja.
Bit će spajanja
Od većih promjena u ovoj školskoj godini je i novi kalendar praznika. Zbog pomicanja početka nastave za tjedan dana ukinuti su jesenski praznici. No kako Svi sveti padaju na petak, bit će to produljeni vikend. Skraćeni su i proljetni praznici za Uskrs, s desetak na pet dana. Zimski praznici ostaju u dva dijela, prvi od Božića do Sveta tri kralja te drugi dio u zadnjem tjednu veljače. I nastava će završiti malo ranije nego ove godine - 13. lipnja.
Velika promjena sprema se u strukovnim srednjim školama. Kroz ovu nastavnu godinu obavljat će se zadnje pripreme za uvođenje strukovne kurikularne reforme i uvođenje tzv. modularne nastave. Reforma bi trebala učenicima u strukovnim školama donijeti više sati nastave iz obaveznih predmeta na državnoj maturi te objedinjavanje predmeta po područjima za koja se školuju.
No zbog velikih kritika u javnoj raspravi zbog ukidanja općeobrazovnih predmeta projekt će se dorađivati kroz ovu godinu.
- Sve je bilo spremno, ali naši članovi nastavnici općeobrazovnih predmeta jasno su upućivali na to da učenici koji u ovom trenutku po tim kurikulima završe školu neće biti kompletne osobe jer se značajno smanjila nastava povijesti, politike gospodarstva, geografije, moduli fizike i biologije - kazala je za Hrvatski radio Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
'Ne ukidajte PiG'
I GONG te GOO inicijativa založili su se da se obavezno zadrži Politika i gospodarstvo za učenike strukovnih škola.
- Najavljenom reformom srednjih strukovnih škola oko 70 posto hrvatskih srednjoškolaca koji pohađaju strukovne škole od sljedeće školske godine ostalo bi bez Politike i gospodarstva u obaveznoj nastavi. Dakle, većina mladih u Hrvatskoj ostaje bez znanja o demokraciji, političkom sustavu i kulturi društva u kojem žive i rade - upozorili su iz ovih udruga.
NEMA VIŠE JESENSKIH PRAZNIKA
Zbog pomicanja početka godine za tjedan dana ukinuti su jesenski praznici za Sve svete. No s obzirom na to da taj blagdan pada na petak, opet će biti produljeni vikend, kao i 18. studenog, kad je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
ZIMSKI PRAZNICI U DVA DIJELA, KRAĆI PROLJETNI
Zimski praznici trajat će kao i proteklih godina. 23. prosinca - 6. siječnja - prvi dio. 24. veljače - 2. ožujka - drugi dio. Proljetni praznici za Uskrs skraćeni su s desetak na četiri dana. 17. travnja - 21. travnja (Uskrs je 20. travnja). Nastava završava 13. lipnja, a za maturante 23. svibnja. 1. svibnja pada u četvrtak, pa će se isto moći spajati.