Klinci se vraćaju u škole, a s njima u škole stupaju virusi i bakterije te uobičajene dječje bolesti: Evo kako snažiti djetetov imunitet da bi što manje bilo bolesno
Počela je škola: Evo kako djeci što više ojačati imunitet za zimu
S povratkom djece u vrtiće i školske klupe učestalije se javljaju uobičajene dječje bolesti, poput pete ili šeste bolesti, ili vodenih kozica kod vrtićke djece. Kod tih uobičajenih dječjih bolesti može se reći da nisu nužno povezane sa slabim imunitetom, već s normalnim izlaganjem virusima u kolektivima. Iako kratkoročno mogu oslabiti djetetov imunitet, preboljenjem tih bolesti imunitet obično jača, jer dijete stječe specifičnu imunološku memoriju protiv tih bolesti, prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, iz Dječje poliklinike Salvea.
POGLEDAJTE VIDEO: Dobre i loše vijesti u borbi protiv debljine kod djece
Pokretanje videa...
S druge strane, slabiji imunitet može biti povezan s učestalim respiratornim infekcijama i razvojem komplikacija nakon njih. Ponavljajuće prehlade koje prati kašalj, šmrcanje, upale sinusa, uha i slično, mogu biti povezani sa slabijim imunitetom.
- Imunitet djeteta može biti pod utjecajem različitih faktora, kao što su genetika, prehrana, fizička aktivnost, izloženost patogenima, stres i (ne)kvalitetan san. Znakovi slabijeg imuniteta mogu uključivati česte infekcije dišnog sustava, umor, slab apetit, produženi oporavak nakon bolesti i sklonost alergijama. Važno je obratiti pažnju na dugotrajne simptome kao što su uporni kašalj, učestali proljev, osipi ili groznice – pojašnjava prof. dr. sc. Jovančević. Roditelji mogu doprinijeti jačanju imuniteta djeteta prvenstveno tako da osiguraju uravnoteženu prehranu bogatu vitaminima i mineralima, potiču redovitu fizičku aktivnost djeteta, osiguraju dovoljno sna i smanje stres. Također, važno je redovito pranje ruku i higijena kako bi se smanjio rizik od infekcija, dodaje.
Kvalitetna prehrana jedan je od ključnih faktora za jačanje otpornosti organizma prema bolestima, i kod odraslih, ali posebno kod djece koja nakon ljeta ulaze u veći kolektiv, kao što su to prvašići. Pritom je važno da su zastupljeni svi vrijedni nutrijenti, ali i da roditelji vode računa kalorijskoj vrijednosti obroka u odnosu na potrebe djeteta, kako bi spriječili razvoj debljine.
- Prehrana djeteta u prvom razredu treba biti raznolika i uravnotežena, s dovoljno proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Dijete prosječne visine (oko 115 cm) i težine (oko 20-25 kg) u toj dobi treba unijeti između 1200 i 1600 kalorija dnevno, ovisno o razini fizičke aktivnosti. U jelovniku djeteta treba biti zastupljeno voće i povrće, cjelovite žitarice, proteini (meso, riba, jaja, mahunarke), te zdrave masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi). Treba izbjegavati ili ograničiti unos prerađene hrane, šećera, slatkiša, gaziranih napitaka i brze hrane – savjetuje pedijatar.
Polazak u školu pravo je vrijeme da dijete poučimo važnosti doručka, koji nipošto ne bi trebali preskakati, dodaje. Važno je potruditi se oko toga da dijete ujutro pojede vrijedne i hranjive namirnice, kako bi imalo dovoljno energije za cijelo prijepodne: za suočavanje sa školskim obavezama, kao i igru sa vršnjacima.
- Neki od primjera zdravog doručka za dijete su: Integralni kruh s namazom od avokada i kuhanim jajem, uz čašu mlijeka, ili zobena kaša s voćem (banane, bobičasto voće) i medom. Alternativa tome može biti i jogurt s medom, orašastim plodovima i svježim voćem – savjetuje dr. sc. Jovančević. Drugi važan izvor energije u danu je ručak, koji također treba biti nutritivno bogat i raznovrstan.
- Djetetove potrebe može zadovoljiti pečena piletina s povrćem (mrkva, brokula, paprika) i smeđom rižom, na primjer. Ili riblji file (losos ili oslić) s krumpirom i zelenom salatom, ili to može biti pire od leće s kuhanim povrćem i integralnim kruhom, dodaje sugovornik. Dodaje i primjere za roditelje koji nemaju ideje za to što svome školarcu ponuditi za večeru: Juha od povrća s komadićima piletine i integralnim rezancima, ili omlet s povrćem (špinat, rajčica, sir). Alternativa može biti i integralna tjestenina sa sosom od rajčice i povrća, na primjer.
Svakako je važno voditi računa da bismo djeci trebali osigurati i dva međuobroka kroz dan, jer oni doprinose tome da ne dođe do većeg pada energije između dva obroka.
- Zdrave opcije međuobroka koji dijete može ponijeti i u školu uključuju voće, jogurt, integralne kekse ili orašaste plodove. Za poslijepodnevni međuobrok može se ponuditi smoothie od voća, svježi sir s povrćem ili zobene pločice – savjetuje prof. dr. sc. Jovančević. Na ovaj način, sigurno ćemo postići da prehrana djeteta bude potpuna, odnosno da se uključi pet obroka voća i povrća na dan, koji se preporučuju kao minimum, a važni su da bi dijete dobilo dovoljnu količinu vitamina i minerala.
- Istodobno, unos brze hrane i nezdravih grickalica treba ograničiti na maksimalno jednom tjedno ili rjeđe, kaže dr. Jovančević. Gazirane i slatke napitke treba izbjegavati ili ograničiti na posebne prilike. Djeca i na taj način trebaju učiti o važnosti uravnotežene prehrane i razumjeti štetne učinke prekomjerne konzumacije nezdravih namirnica, dodaje.
- Da bi klinci bili zdravi, ključno je poticati ih na redovnu fizičku aktivnost, koja je iznimno korisna za zdrav razvoj djece, jer pomaže u izgradnji mišića, kosti i jačanju imunološkog sustava. Također poboljšava mentalno zdravlje, koncentraciju i socijalne vještine. Djeca u dobi između 7 i 14 godina trebaju najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno. To može uključivati trčanje, skakanje, igre s loptom, vožnju biciklom ili druge aktivnosti koje potiču razvoj motoričkih sposobnosti i kardiovaskularnog zdravlja. Treba imati na umu da su aktivnosti na otvorenom važan su dio zdravog života, jer djeca tako dobivaju izloženost sunčevoj svjetlosti, što je važno za sintezu vitamina D, te im se omogućuje socijalizacija i razvoj fizičkih vještina.
Zato bismo dijete trebali poticati da barem 30 do 60 minuta dnevno provode na otvorenom, kaže prof. dr. sc. Jovančević. Osim toga, za lošeg vremena djecu treba poticati i na aktivnosti u zatvorenom prostoru, koje mogu uključivati vježbanje uz video, ples, igre s loptom ili slične aktivnosti unutar doma. Također, važno je poticati kreativne igre i aktivnosti koje uključuju fizički napor, dodaje.
Treba li djeci davati dodatke prehrani koji sadrže minerale i vitamine?
- Dodatke prehrani treba koristiti oprezno i samo po preporuci stručnjaka. Med i propolis mogu biti korisni prirodni suplementi, dok biljni pripravci, kao ehinaceja, mogu pomoći u jačanju imuniteta. Multivitamini su opcija ako postoji manjak određenih hranjivih tvari, ali najbolje je fokusirati se na cjelovitu prehranu i zdrav način života, kaže pedijatar. Kod djece slabijeg imuniteta važno je konzultirati se s pedijatrom prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani, dodaje.
- U nekim slučajevima dodaci vitamina i minerala mogu biti korisni, ali je važno ne pretjerivati i osigurati da dijete dobiva većinu hranjivih tvari iz uravnotežene prehrane – kaže.
Podsjećajte djecu da redovno piju vodu
Djeca vrtićke dobi kad se zaigraju često mogu zanemariti osjećaj žeđi, pa ih povremeno treba podsjećati da piju vodu. Kod male djece dobro je svakih pola sata do sat podsjetiti ih da popiju nekoliko gutljaja, dok školarce treba učiti da posegnu za vodom za vrijeme svakog školskog odmora. Učite ih da prvenstveno biraju običnu vodu bez dodataka. Ako baš žele dodati okus, potaknite ih da u školu ponesu bočicu vode u koju su dodali dvije kriške naranče, ili žlicu bobičastog voća. Povremeno mogu posegnuti za svježe iscijeđenim voćnim sokovima, no ni s njima nije dobro pretjerivati jer sadržavaju visoki udio voćnog šećera. Najgori izbor su gazirani sokovi, ili kupovni voćni sokovi s visokim udjelom šećera. Te bi napitke svakako trebalo izbjegavati, ili ih ograničite na jednu čašu tjedno.
Neka djeca što ranije počnu kuhati s vama
Najjednostavniji način da poučite dijete pravilima zdrave prehrane jest da im pokažete svojim primjerom, a pogotovo da ih uključite u pripremu obroka. Mlađa djeca mogu već vrlo rano sudjelovati u pripremi doručka tako što će plastičnim nožićem usitniti voće i pomiješati ga sa žitaricama, ili premazati kruh namazom od avokada, dok mlađi školarci mogu pomagati i u pripremi glavnih obroka: od planiranja obroka, do čišćenja i rezanja povrća za prilog, dodavanja namirnica dok kuhate i serviranja. Na taj način djecu možete upoznati s vrijednostima pojedinih namirnica i time kako ih kombinirati u nutritivno vrijednom obroku.
Savjet više: Ponekad se možete poslužiti i trikovima
Ako dijete ne voli neke vrste povrća i odbija ih jesti, pazite da iz prehrane ne isključi više od 3 do 4 vrste povrća. Ako ga odbija jesti, ponekad se možete poslužiti trikovima: Kuhanjem juha od povrća koje u konačnici možete smiksati blenderom, kako biste dobili gustu juhu, ili miksanjem povrća da biste zgusnuli umak za meso ili tjesteninu.