• Neke hrvatske škole potpuno su zabranile korištenje • Stvar je edukacije, ne zabrane, ističu ravnatelji
Škole bez mobitela
Čak 85 posto hrvatskih učitelja protiv mobitela u školi: 'Izbacite ih! Djeci smetaju u ponašanju...'
Mobitelima nije mjesto u školama, generalni je stav koji se može iščitati iz najnovijeg istraživanja Instituta za društvena istraživanja prema kojem čak 85 posto nastavnika u osnovnim školama podržava potpunu zabranu korištenja mobitela. Istraživanje "ZABRANE? - Korištenje mobitela u osnovnim školama Republike Hrvatske iz učiteljske i učeničke perspektive" potpisuju znanstvenici IDI-ja Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon, a ono pokazuje da iako visok postotak učitelja razredne i predmetne nastave podržava ideju zabrane korištenja mobitela u školama, učenicima ta ideja nije tolika primamljiva i u tom su pogledu, gotovo u pola-pola omjeru, duboko podijeljeni. Najrevoltiraniji tom idejom su sedmaši, dok su najglasniji zagovornici zabrane učitelji/ice Tjelesne i zdravstvene kulture te Informatike. Da mobitelima nije mjesto u školama generalni je stav i koji se kod većine ravnatelja osnovnih škola s kojima smo razgovarali provodi i u praksi.
Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, a ujedno i ravnateljica OŠ Novska, u svojoj je školi uspjela potpuno staviti pod kontrolu svojevrstan problem današnjice zvan mobiteli.
- U našoj školi zabranili smo mobitele prije točno 13 godina. Bili smo tad jedna od rijetkih škola koja je napravila tako nešto. Naravno da je odluka odlazila na sva moguća vijeća. Na inicijalnom vijeću roditelja rekli su mi da će me prijaviti pravobraniteljici za djecu. Put nije bio lak, ali danas nam to stoji i u kućnom redu. U tom trenu, prije 13 godina, nije bilo drugog rješenja - kaže Mirosavljević pa navodi primjere kako su učenici slikali nastavnike mobitelima, koristili mobitele za prepisivanje, a u mobitele bi gledali i njima se bavili čak i na hodnicima pod odmorima.
- Ali pokazalo se da nije to 'sam tak' - dodaje Mirosavljević.
Tako je mobitel bio potreban djeci koja, primjerice, moraju na aplikaciji pratiti podatke o dijabetesu. Ili onima koji su nakon škole u 19 sati odlazili na izvanškolske aktivnosti pa su se morali javiti roditeljima. Primjera je puno. Osim toga, ističe Mirosavljević, u današnje digitalno doba uistinu je suludo da roditelj, uz svu dostupnu tehnologiju, ne bi mogao doći do djeteta.
- Onda smo rekli sljedeće - svaki roditelj može tražiti školu dopuštenje da dijete nosi mobitel, ali on mora biti ugašen i u torbi. Prvi put kad ga dijete koristi, škola ga ima pravo uzeti i nazvati roditelje. Tako smo ih uspjeli odgojiti. Sve druge puste edukacije nisu dale tolike koristi kao ova zabrana. Uvjerena sam da svaki od mojih 700 učenika nosi mobitel sa sobom, ali doslovno ni s kim više nemamo problema - kaže naša sugovornica i objašnjava: "Rekli smo im: U redu, smijete ih nositi, ali svaki roditelj mora potpisati da je on odgovoran ako dijete koristi mobitel u školi".
Stručna služba zna proći po školi i provjeriti stanje u razredima, ali nikoga još, kako kaže ravnateljica, nisu uhvatili u prijestupu.
- Tako da potpuna zabrana da, ali u ovom smislu. Isto tako, moram reći da mi moramo biti primjer, tu se lome koplja i oko papuča i oko mobitela. Znam da nastavnici moraju koristiti mobitele, ali svoje sam profesore odgajala tako da ne koriste mobitel. Ako mi odrasli uzimamo mob i tipkamo ili se javljamo na njega usred sata, ne možemo bolje očekivati ni od djece - kaže.
Osnovnoškolci u ovoj školi ipak mogu koristiti mobitel u nekim iznimnim situacijama.
- Za Božić se uredi kutak za slikanje, onda im napišemo da smiju ponijeti mobitel i tamo ga koristiti - zaključuje Mirosavljević.
Potpuna zabrana mobitela uvedena je i u pulskoj Osnovnoj školi Monte Zero. Tako je od početka godine.
- Učiteljsko vijeće je uočilo da djeca manje komuniciraju, a neki su, osim toga, svojim ponašanjem smetali i na nastavi. Nakon prijedloga Učiteljskog vijeća, sve se našlo na Vijeću roditelja, a oni su dali pozitivno mišljenje, kao i Školski odbor. Na kraju smo na Učeničkom vijeću objasnili razloge ovakve odluke, a ona neće prouzročiti nikakve probleme. Svi u školi imamo telefone, službene i privatne, za bilo što, što treba, uvijek se može reagirati i nazvati - objasnila je ravnateljica škole Branka Sironić Buić.
- Djeca, naravno, u školi prema potrebi koriste i tablete, a zagovornici smo toga da djeca u školi trebaju biti u kontroliranim uvjetima kako nam se ne bi događale neželjene situacije, ali i da bi se oni fokusirali na nastavu - dodaje.
U Osnovnoj školi Split ravnatelj Jure Kunac kaže kako je situacija s mobitelima regulirana kućnim redom, no ukratko, općeniti je stav da škole trebaju biti bez mobitela, odnosno da učenici u školama ne bi trebali imati mobitele. Osim, naravno, u iznimnim situacijama, strogo regulirano.
- Ne možemo se praviti da svijet ne ide naprijed i da tehnologija ne napreduje, no na nama odraslima je da postavimo pravila. Tehnologija pritom mora raditi za nas, a ne obrnuto. Mi moramo naučiti našu djecu služiti se mobitelima, odnosno kako ih koristiti za dobro. To su veliki problemi, pitanje je koliko se i odrasli mogu suzdržati. Bitni su prevencija i edukacija, taj put je teži, ali dugoročno isplativiji. Problem treba riješiti sustavno - smatra Josipa Gračanin, ravnateljica OŠ Ivana Zajca u Rijeci.
Kako kaže, u njihovoj školi mobiteli ne rade probleme.
- U pravilu, roditelji po mobitele dolaze jer su ih djeca zaboravila, a ne zato što im ih mi uzmemo. Jako je malo slučajeva djece koja neće poslušati. Nama to sve piše u Etičkom kodeksu i u Pravilniku o kućnom redu. Korištenje mobitela dozvoljeno je ipak učiteljima u nekim hitnim situacijama, a učenicima u pravilu moraju biti ugašeni i u torbama, no tu opet dolazimo do izvanrednih situacija, kad se moderne tehnologije koriste za nastavu. Primjerice, kad se skenira neki QR kod i sličan rad s tim alatima - priča Gračanin.
U teoriji sve funkcionira, a u praksi?
- Istina, neka djeca koriste mobitel pod nastavom, ali to se upozorava. Po meni je veći problem što učenici mobitele koriste u slobodnom vremenu tako da oni nisu toliko ometajući za rad, koliko za dječji razvoj i fokus. Tu smo primijetili velike razlike, fokus je sve kraći, kod neke djece se primjećuju veliki problemi - zaključuje.
Prema podacima resornog ministarstva, osnovne škole trenutačno broje 304.680 učenika, što je nešto više od 4500 đaka manje nego lani. Pritom Primorsko-goranska, Dubrovačka i Istarska županija te Grad Zagreb jedini bilježe porast u broju osnovnoškolaca. Ove je godine u hrvatske osnovne škole ukupno upisan 35.881 prvašić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
