Istarski svećenici jednoglasno odlučili vratiti imovinu državi

Istarski svećenici koji su se danas okupili na izvanrednom sastanku u Pazinu jednoglasno su odlučili imovinu vratiti državi, žele ovaj slučaj riješiti mirnim putem i dogovorom, uz nadu da neće neka nova Kardinalska komisija, kad više ne bude imovine u Dajli, još ponešto tražiti od Porečko-pulske biskupije, prenio je zaključke nakon susreta kancelar porečko-pulski Ilija Jakovljević.

- Ovo je težak udarac istarskoj crkvi, ali sve vraćamo državi, a nadoknadit ćemo joj i ono što smo prodali - kazao je Jakovljević. Na pitanje kako će obeštetiti državu Jakovljević je objasnio kako im je država dala zemlju, od države potražuju na razini Biskupije iz drugih župa preko 400 hektara zemlje.

- Tamo smo prodali oko 190 hektara, tako da imamo dovoljno za kompenzaciju - kazao je Jakovljević. Opasnost da se ponovi “slučaj Dajla” Jakovljević drži mogućom jer se ovime otvara, kazao je, pitanje Opatije, cijele Dalmacije i sjeverne Hrvatske. Ovo je Pandorina kutija, pitanje je tko će u nju još stati, trebat će jedna dobra državna revizija, jer u ovom je slučaju tužena upravo država. Vatikan je izdao dokumente kakao bi ojačao pravnu mogućnost Abbazie di Praglia koja je dobila obeštećenje i na taj način u pitanje dovela Osimske sporazume - kazao je kancelar porečko-pulski još jednom istakavši kako će imovinu vratiti državi jer ne mogu raditi za iredentu! Susret u Pazinu bila je prigoda upitati da komentira novost iz priopćenje Vijeća HBK da je sporazumom iz 2006., potpisanim u Rimu bila zapravo dogovorena međusobna podjela imovine pola - pola između Abbazia di Praglia i Porečko-pulske biskupije.

- Biskup je, pod svim pristiscima i da se to dogovori na crkvenoj razini, to i potpisao. Nakon što su podigli sudske sporove, a potpisali su da nas neće civilno tužiti, mi taj sporazum više nismo priznavali. Budući se nismo mogli dogovoriti, mi više nismo priznavali taj sporazum već smo od njega odustali. Stavove Vijeća HBK ne bih komentirao, već bih molio, kad već toliko zastupa stavove, dostavi dokumente koje je poslalo osobno Papi, ali koje je poslala HBK, ovo nije stav HBK, već stav Vijeća, a kako bi mediji znali cijelu istinu i vidjeli što hrvatski biskupi misle o ovome spornom sporazumu, onda neka dostave dopis koji su poslali Papi - kazao je Jakovljević. Na pitanje je li do imovina do 2006. već bila prodana, Jakovljević je odgovorio potvrdno, uz napomenu kako nakon toga ništa nije prodavano.

- Ovdje se ne dijeli imovina župe Dajla kako je potpisano u Rimu, ovdje je Kardinalska komisija dala mogućnost da se dijeli, pljačka imovina Biskupije, prekršeni su dogovori. Od župe Dajla uzima se samo zemlja, sve se drugo se uzima od Biskupije, traže plaćanje sudskih troškova, da se Benediktincima plati četiri milijuna eura, da im se plati nastala šteta preko 10 milijuna eura, daje im se mogućnost da mogu plijeniti svu pokretnu i nepokretnu imovinu Biskupije, to u Rimu nije potpisano. Iznesena je velika neistina da je u Rimu potpisano da se Porečko-pulska biskupija stavlja u bankrot, da se može dirati njena imovina. Dogovor je bio o župi Dajla. Imovina je bila oko 187 hektara zemlje župe Dajla i ovih će dana biti vraćena državi, sve je već dogovoreno. Kler je revoltiran ovim što se događa, da se imovina naše Biskupije dijeli bez njihova mišljenja. Ovo nije unutarcrkveni spor, jer ako jest, zašto se imovina prenosi na trgovačko društvo (Abbazia d.o.o) - zaključio je kancelar Jakovljević. Potvrdio je da su istarski svećenici jedinstveni u podršci biskupa Ivana Milovana, a na mogućnost da ga Papa smijeni odgovaraju, kakva korist od biskupa koji nije u punom jedinstvu s klerom. Mi smo u jedinstvu i s Papom i kardinalom Bozanićem, ali ne podržavamo njegovu odluku, dodao je Jakovljević.

Biskupi kao i Vatikan: Dajla pripada Talijanima

Hrvatska biskupska konferencija ostaje pri stavu Vatikana, što se može protumačiti da samostan i zemljište u Dajli treba pripasti talijanskim benediktincima, a ne Porečko-pulskoj biskupiji. Naime, biskupsko Stalno vijeće objavilo je svoju izjavu o slučaju Dajla u Porečko-pulskoj biskupiji, koji već tjedan dana potresa hrvatsku javnost. Četvorica nadbiskupa (Srakić, Bozanić, Devčić i Barišić) zasjedala su više od četiri sata u srijedu uvečer na zagrebačkom Ksaveru, a jednim dijelom bio je prisutan i porečki biskup mons. Ivan Milovan.

U svojoj su izjavi prepričali kronologiju događanja u slučaju Dajla, ali iznijeli jedan novi detalj, da je imovina prvotno trebala biti podijeljena po pola između Poreča i benediktinaca.

"Ne ulazeći u odluke hrvatskih pravosudnih tijela i razloge tih odluka, ostaje činjenica da je godine 1999. benediktinska imovina pripala župi Dajla u Porečkoj i pulskoj biskupiji. Ubrzo nakon toga, Biskupija i benediktinci opatije Praglia, kao dvije crkvene pravne osobe, znajući dobro što se sve događalo s oduzimanjem i vraćanjem imovine, nastoje na temelju kanonskih propisa pronaći najbolji način da ono što je vraćeno bude pravedno podijeljeno. Ne želeći ni na koji način dovoditi u pitanje Osimske i Rimske sporazume, crkveni su subjekti međusobno isključivo željeli doći do pravednosti, pri čemu je razumljivo nastojanje i jedne i druge strane da zagovara vlastite interese", pišu biskupi.

"Nakon što su u rješavanju spora svoj doprinos dale Kongregacija za biskupe te Kongregacija za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, između Porečke i pulske biskupije te benediktinske opatije Praglia došlo je do dogovora da se imovina podijeli na pola. Taj su dogovor zainteresirane strane potpisale u Rimu 17. svibnja 2006. godine. Budući da zainteresirane strane nisu mogle realizirati dogovorenu podjelu, Sveti je Otac 2008. godine imenovao kardinalsku komisiju koja je imala za cilj provesti već raniji dogovor između Porečke i pulske biskupije te benediktinske opatije Praglia. Kardinalska komisija je u studenom 2010. godine rezultate svog rada predala Svetom Ocu, na temelju kojih je on donio svoju odluku", objašnjavaju oni proceduru oko Dajle, dodaju kako "nije potrebno ovdje iznositi sve moguće razloge koji su vodili biskupa porečkoga i pulskoga mons. Ivana Milovana da ne potpiše zaključni dokument kojim se završavaju višegodišnji pregovori".

"No, nužno je reći da je Sveti Otac imenovao svoga povjerenika kao potpisnika toga dokumenta da bi se mogle provesti unutarcrkvene odluke kojima se nipošto nije kanilo štetiti Porečkoj i pulskoj biskupiji. Upravo suprotno, bez takvih dogovora ostali bi nejasni odnosi među institucijama unutar iste Crkve, što ne bi pridonosilo rastu u evanđeoskome duhu", kaže vrh Crkve u Hrvatskoj.

''Razvijat ćemo crkveno zajedništvo''

"Mi biskupi i dalje ćemo - poštujući različitost stavova i mišljenja u raspravama - gajiti i razvijati crkveno zajedništvo. Ostajemo čvrsti u jedinstvu biskupske službe, osobito u poštivanju odluka i u ljubavi prema Svetomu Ocu, Svetoj Stolici te prema raznim crkvenim institucijama, zalažući se za pravednost i otklanjajući sve ono što bi moglo narušiti mir među vjernicima, narodima i državama. Kako se to pokazalo puno puta u prošlosti, samo vođeni istinom i pravednošću možemo svjedočiti i svoju ljubav prema hrvatskoj domovini", tvrde u svojoj izjavi, dodajući kako su se ovom njom obratili (prije svega vjernicima) kako "bi se otklonio neprimjeren, obmanjujući i za cijelo naše društvo štetan pristup".

Naši biskupi kažu kako je ovo zamršen slučaj i potvrđuju stav Vatikana da ga "treba promatrati prije svega kao unutarcrkveno pitanje, ne zanemarujući ni ostale vidike". "Ono je proizašlo iz postupanja fašističkoga, a zatim komunističkoga režima koji su proganjali njima nepodobne ljude dokidajući temeljna ljudska prava, oduzimajući imovinu, kako pojedincima, tako i institucijama, među kojima su se našli i benediktinci u Dajli", kažu biskupi.

Budući da je Stalno vijeće HBK potvrdilo da ugovor između biskupije i benediktinaca, koji je mons. Milovan odbio potpisati, nije sporan, to ujedno znači da bi Porečko-pulska biskupija doista mogla bankrotirati, jer prema tom ugovoru već sada mora platiti pola milijuna eura za "naknadu štete" i nakon toga još 3,5 milijuna eura. Naravno, i vratiti svu imovinu te platiti sudske, porezne i ostale troškove.