Joseph Ratzinger postao je papa 19. travnja 2005. godine, a na čelu Crkve bio je sve do veljače 2013. godine. Preminuo je 31. prosinca 2022. u samostanu Majke Crkve u Vatikanu u 96. godini
Benedikta XVI. zvali su 'Božjim rotvajlerom', a pontifikat mu je obilježila borba s pedofilijom
S tugom vas obavještavam da je papa emeritus Benedikt XVI umro danas u 9.34 sati u samostanu Majke Crkve u Vatikanu, izvijestio je to 31. prosinca 2022. godine glasnogovornik Vatikana. Umirovljeni papa Benedikt XVI., prvi koji se odrekao službe u nekoliko stoljeća, umro je u samostanu Majke Crkve u Vatikanu u 96. godini.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Joseph Ratzinger, koji je kao papa uzeo ime Benedikt XVI., rođen je 16. travnja 1927. u Marktlu u Bavarskoj. Otac mu je bio policijski časnik, a većinu svog djetinjstva Ratzinger je proveo u mjestu Traunsteinu gdje je pohađao gimnaziju.
Navodno ga je kao petogodišnjaka zadivila crvena oprava minhenskog nadbiskupa koji je posjetio njegov gradić, a tu sklonost prema finoj garderobi donio u Vatikan, vrativši u uporabu dio papinskih odjevnih obilježja iz prošlih stoljeća.
Tijekom Drugog svjetskog rata bio je član Hitlerjugenda, a National Catholic Reporter objavio je 1999. godine da je 1943. godine bio raspoređen u protuzračnoj obrani tvornice BMW-a.
Volio je klasičnu glazbu
Od 1946. do 1951. studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na sveučilištu u Münchenu, a nakon toga se zaredio.
Bio je poliglot, zaljubljenik u klasičnu glazbu, posebice u Mozarta i Beethovena. Bio je teološki savjetnik Drugog vatikanskog koncila, tada još smatran liberalom koji će nakon studentskih pokreta 1968. godine postati znatno konzervativniji.
Godine 1977. imenovan je nadbiskupom Münchena i Freisinga. Kardinalom ga je proglasio Pavao VI. iste godine. Četiri godine kasnije papa Ivan Pavao II. imenovao ga je nasljednikom hrvatskog kardinala Franje Šepera na položaju prefekta Kongregacije za nauk vjere.
Kad je 19. travnja 2005. u četvrtom glasovanju izabran za 265. papu postao je prvi poglavar Katoličke crkve iz Njemačke nakon devet i pol stoljeća.
- Nakon velikog pape Ivana Pavla II., kardinali su izabrali mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodinovu vinogradu - bile su riječi kojima je teolog Ratzinger, povučeni intelektualac, ljubitelj glazbe, pijanist, pozdravio konklavin izbor.
Najveći izazov s kojim se morao suočiti bili su pedofilski skandali koji su se desetljećima skrivali, a razotkriveni su u doba njegovog pontifikata.
- Koliko samo prljavštine ima u Crkvi, čak i među onima koji bi kao svećenici trebali u potpunosti pripadati Njemu. Koliko ponosa, koliko samodostatnosti - rekao je Benedikt XVI. na misi za Veliki petak 2005., kao da je anticipirao najveći skandal koji će pogoditi Crkvu.
Optužbe za pedofiliju u crkvenim redovima koju su umjesto da je osude i počinitelje izruče pravdi biskupi godinama prikrivali eksplodirale su 2009. i 2010. Bila je to najveća kušnja Benediktova pontifikata i konačno obilježje po kojemu će se pamtiti.
Papa je inzistirao na tome da Crkva preuzme odgovornost i jasno se žrtvama ispričao u ime Crkve, što dotad nitko od njegovih prethodnika nije učinio. Biskupi moraju osuditi zlostavljanje djece, rekao je Benedikt XVI. i donio jasne propise o postupanju u takvu slučaju.
I dok su ga kritičari optužili da je godinama oklijevao iako je znao za pedofiliju, sam Benedikt nije nikada javno iznio vlastitu verziju događaja, a pristaše ističu da je učinio više nego ijedan drugi Papa u spremnosti da se suoči s tim bolnim pitanjem.
'Božji rotvajler'
Redovito je osuđivao terorizam, pobačaj, istraživanje embrija i eutanaziju, sklapanje istospolnih brakova i branio tradicionalnu obitelj. Protivio se zaređivanju žena u svećenice.
Mnogi vatikanolozi bili su razočarani kada je Ratzinger, koji je 23 godine bio čuvar doktrine Ivana Pavla II., bio izabran za njegova nasljednika. Ocijenili su ponajprije da je prestar i držali da je njegovo papinstvo prijelazno nakon 26-godišnje vladavine poljskoga pape, što je bio treći najdulji pontifikat u povijesti Crkve.
Njegovo čvrsto vođenje Kongregacije za doktrinu vjere, moderne nasljednice Svete Inkvizicije, oduševljavalo je konzervativce, a zabrinjavalo umjerene katolike i druge kršćane čije je Crkve znao opisivati kao defektne. Zbog gorljive obrane katoličke doktrine prozvan je "Božjim rotvajlerom".
Za ime je odabrao Benedikt prema Benediktu XV., vještome diplomatu i poborniku humanitarnog rada kojega se pontifikat od 1914. do 1922. odvijao u doba tragičnih krvoprolića Prvog svjetskog rata i turbulentnog poraća.
Umirovljenički dani
Pontifikat mu je službeno završio 28. veljače 2013. nakon sedam godina, deset mjeseci i devet dana. Prvo se na dva mjeseca povukao u papinsku ljetnu rezidenciju u Castel Gandolfu, a kasnije se skrasio u samostanu u Vatikanu.
Benedikt je umirovljeničke dane provodio relativno izoliran od javnosti, u vatikanskom samostanu Majke Crkve s pogledom na vatikanske vrtove. Mnogi su strahovali kako će izgledati suživot dvojice živućih papa, ali je Benedikt odmah obećao svoju punu odanost nasljedniku Franji i toga se držao.
"Papa je jedan, zove se Franjo", rekao je Benedikt, kojem je od papinskih obilježja ostalo jedino bijelo ruho, u razgovoru za Corriere Della Sera prije četiri godine.
U jednoj od svojih posljednjih javnih objava, Benedikt je zamolio oprost od žrtava seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi, no odbacio je optužbe da je bio umiješan u prikrivanje istine.
Nakon smrti, brojni vjernici oprostili su se od Josepha Ratzingera, na sprovodu je bilo oko 50.000 ljudi. On je pokopan u bazilici sv. Petra 5. siječnja 2023.
On sada leži u grobnici svojeg poljskog prethodnika Ivana Pavla II., čiji su tjelesni ostaci prije nekoliko godina premješteni na drugo mjesto u crkvi. U lijesu se nalaze se i drugi predmeti poput teksta o njegovu životu i pontifikatu.