Zastupnicima, koji nisu imali previše primjedbi na obnovu u prošloj godini, Bačić je rekao da je, kada je riječ o obnovi privatne imovine, s jučerašnjim danom obnovljeno 11.422 obiteljske kuće i zgrade sa 45.600 stambenih jedinica
RASPRAVA U SABORU
Bačić: 'U obnovu od potresa utrošeno je 2,6 milijardi eura'
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić izvijestio je u četvrtak u Saboru kako je do danas, u „svim aspektima“ u obnovu od potresa utrošeno 2, 6 milijardi eura te ocijenio da se nakon svega može reći kako je riječ o povijesnoj obnovi.
- Promatrajući sve napravljeno u tri i pol, četiri godine, mogu slobodno reći da se radi o povijesnoj obnovi i Grada Zagreba i županija koje su u potresu oštećene - rekao je Bačić u Hrvatskom saboru gdje je izvijestio zastupnike o obnovi u prošloj godini, kada je preuzeo taj resor.
Zadovoljan je učinjenim, nakon godina stagnacije, obnova je lani ubrzala, iskorištena su sredstva iz Fonda solidarnosti za zgrade javne namjene i javnu infrastrukturu, građani su iseljeni iz 11 kontejnerskih naselja i smješteni u adekvatnije prostore. Podsjetio je kako je u dva potresa izgubljeno osam života, oštećeno 69 tisuća zgrada, a inicijalna šteta procijenjena 17 milijardi eura. Zastupnicima, koji nisu imali previše primjedbi na obnovu u prošloj godini, Bačić je rekao da je, kada je riječ o obnovi privatne imovine, s jučerašnjim danom obnovljeno 11.422 obiteljske kuće i zgrade sa 45.600 stambenih jedinica.
U ovom trenutku se, na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnova provodi na 1. 448 gradilišta, a pored toga u nabavi je 1. 275 lokacija. Do kraja prosinca prošle godine nije bila dovršena ni jedna zamjenska obiteljska kuća, danas ih je završeno 251, a trenutno ih se gradi 267, naveo je Bačić.
Obnova je pridonijela rastu građevinskog sektora, on rastu BDP-a
Potpredsjednik Vlade istaknuo je i kako je u obnovi do sada bilo angažirano 350 građevinskih tvrtki, gotovo sve iz Hrvatske, s više od 11 tisuća radnika. Obnova je značajno pridonijela rastu građevinskog sektora koji je najbrže rastući sektor u državi i iznimno doprinosi rastu hrvatskog BDP-a, istaknuo je. Bačić nije mogao precizno odgovoriti na pitanje HDZ-ova Josipa Borića kada bi obnova mogla biti gotova i objasnio zašto.
- Da u prosincu prošle godine nismo zaprimili 6 tisuća zahtjeva za obnovu, bili bismo predstavili potpuni plan obnove, s rokovima, taj plan sada završavamo i uvjeren sam da ćemo tijekom ljeta napraviti cjelokupan plan obnove - rekao je ministar.
Najavio je da će na području zagrebačkog potresa sve zamjenske kuće do kraja ove godine ili bili završene ili će biti u nekoj vrsti nabave.
Bačić: U obnovi smo se opredijelili za koncept suvremene protupotresne gradnje
- Ljudi s Banovine kažu da govorite neistine, da je od 69 tisuća oštećenih objekata obnovljeno 11 tisuća, niti 10 posto, kažu da ste tjerali ljude da se isele iz kontejnera - ustvrdio je Mostov zastupnik Nikola Grmoja.
SDP-ov Ivan Račan pitao je ministra Bačića čime nije zadovoljan u radu svog Ministarstva i u vlastitom radu?
- Ne možemo uspostaviti dinamiku obnove koju osiguravamo, lani smo omogućili obnovu za 500 lokacija, ali se za natječaje nije javio nitko ili su ponude bile takve da i nismo prihvatili, bile su neprimjereno skupe - odgovorio je Bačić.
Marija Selak Raspudić (NZ) upozorava da je zbog obnove sve teže dobiti radnike, da su cijene veće, a kvadrati nedostupniji. Zanima je i koliko bolnica, vrtića i sl. u Zagrebu može izdržati potres veći od 6 po Richteru. Bačić nije izravno odgovorio na to pitanje, ali je naglasio da se Hrvatska u obnovi opredijelila za koncept suvremene protupotresne gradnje, gdje su zgrade, posebno javne namjene, otpornije, a ne za koncept povrata u prijašnje stanje. Anju Šimpragu (SDSS) zanimalo je kakva je situacija s izgradnjom zamjenskih kuća u privatnom vlasništvu na Banovini. Završili smo oko 260 zamjenskih obiteljskih kuća, sada ih se gradi 250, a u pripremi ih je otprilike još toliko, izvijestio je ministar Bačić.
- Razmislit ćemo o tome - odgovorio je, pak, Urši Raukar Gamulin (Možemo) koja je pozvala da se pomaknu rokovi za podnošenje zahtjeva za obnovu, jer, rekla je, „mnogi ljudi to nisu učinili zbog neinformiranosti, prometne izolacije, siromaštva“.
- U svim medijima smo pozivali građane koji to nisu učinili, da učine i zahvaljujući tome smo samo u prosincu zaprimili 5. 000 novih zahtjeva - istaknuo je Bačić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
