ma ljudi,hajde da jednom budemo normalni pa da ne prozivamo roditelje.Postoji li išta gore nego da majka gleda bijeli lijes..i k tome na početku života.Neće majka svom djetetu nikada napakostiti ( u redu,čast iznimkama),nikada ugroziti život...nije lako ni biti mama (pa i tata se tu ubraja,i baka,stric...),ionako strepiš od dana kad saznaš da je stvoreno,u trbuhu.Nije to više stvar pažnje,mogla je žena samo pogledati na sat..sekunda je dovoljna,nebi čovjek vjerovao..Nije ni nas majka pazila okom u sekundama cijelog života,okrenula se štednjaku,pozdravila susjedu..mi smo samo bili sretniji u nekoj sličnoj,ubojitoj situaciji..jest istina da je pruga uz kuću katastrofalna stvar za djecu,i tko zna koliko puta su ta sva djeca tamo u neposrednoj opasnosti bila..ali.. naša djeca sada,još su tu..hajd pogledajte svoje anđele (tko ih ima) pa vidite što je ova jadna žena izgubila zauvijek..a mi ne znamo što nas još čeka,i nedao nam Bog te jedne sekunde..nemojte dušu grešit...