Na listi je sad 30 proizvoda čija cijena ne smije biti podignuta - neke vrste mesa, jaja, sira, tjestenine, higijenski proizvodi... Vlada za idući tjedan najavljuje revidiranu listu, iz potrošačke udruge upozoravaju na oznake
'POJELA' NAS INFLACIJA
Neki proizvodi sa "zamrznutim" cijenama će biti maknuti s liste, drugi pak na nju stavljeni
Čitanje članka:
3
min
Ministarstvo financija će u sljedećih tjedan dana revidirati popis na kojem je od rujna 2023. trideset proizvoda sa "zamrznutim" cijenama, najavio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade. Što će s popisa otićin, i hoće li mu što biti dodano, zasad nije poznato - na njemu su sad neke vrste mesa, jaja, sira, tjestenine, određene vrste povrća, higijenskih proizvoda i slično. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar je ranije rekao samo kako će neki proizvodi, poput jabuka, biti izbačeni s liste zbog visokih cijena proizvodnje, a neki će biti dodani na nju.
Plenković je prokomentirao ponovni rast inflacije, koja je u prosincu porasla na 3,4 posto. Prema Eurostatovim podacima, iznosila je čak 4,5 posto, i bila najviša u eurozoni. Opovrgava tvrdnje da su visoke cijene "pojele" rast plaća.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević poručuje Vladi da, redom, trgovce obaveže na to da "zamrznute" cijene ističu uz svoje proizvode, zatim da tih proizvoda na policama i bude te da Državni inspektorat onda i kontrolira poštuju li trgovci te cijene.
- Postojali su uz te cijene mali znakovi sive boje, no brzo su nestali. Potrošači moraju znati što je 'zamrznuto', na ulazu u trgovinu moraju postojati i plakati koji to kažu. Drugo, upozoravali smo da tih proizvoda na policama neće biti, a to se i dogodilo. Treće, uzalud 'zamrznute' cijene ako ih se trgovci ne pridržavaju. Inspektorat je uočio da se neke cijene nije poštovalo, no nije dovoljna samo kazna nakon koje će trgovac nastaviti po svom, nego i obaveza trgovca da vrati 'zamrznutu' cijenu - govori Knežević.
- Svaki potrošač po ulasku u trgovinu ima pravo znati koji su to proizvodi sa 'zamrznutim' cijenama, koliko je potrošača to dosad znalo? A kad inspekcija otkrije da neki trgovac te cijene ne poštuje, mora ga upozoriti, i za dva se dana opet k njemu vratiti, prisliti ga da cijenu spusti. Ovako, potrošač od naplaćene kazne nema nikakve direktne koristi - ona ode u proračun, a viša cijena ostane potrošačima, zaključuje Knežević. I sama je čula da će s liste biti maknuta jabuka, moguće čokolada, druge detalje ne zna.
- Na listi bi trebalo biti više tjestenine, voća i povrća, neki pekarski proizvodi, dakle hrana i potrepštine koje nam nužno trebaju, bez čega se ne može. Ne moramo kupovati čokoladu, ali štošta moramo, zato su pozivi iz Vlade na bojkot apsurdni. Moja je kćer donijela kući glavicu kristal salate koju je platila tri eura, što je tome alternativa, koja salata? Da idemo pasti travu u Maksimir?, pita se Knežević.
Državni inspektorat je objavio kako trgovci kao sniženu cijenu iskazuju cijenu koja je veća od referentne, a u četiri slučaja je utvrđeno kršenje odluke o mjerama kontrole cijena određenih proizvoda. U 163 inspekcijska nadzora u prosincu utvrđeno je 46 povreda odredbi Zakona o zaštiti potrošača.
Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, Krešimir Sever, apelira na Vladu da proširi listu proizvoda sa "zamrznutim" cijenama. I on naglašava kako su dosad police s tim proizvodima znale biti prazne, no teško je trgovce obavezati da ih redovno pune.
- Lista pomaže, ne samo onima koji imaju najmanja primanja, već i ljudima s prosječnom zaradom. Prosječan trošak udjela hrane u kućanstvu je nešto veći od 27 posto. U kućanstvima koja žive od minimalne, do medijalne plaće, ili od mirovine, udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji iznosi i od 40 do 60 posto. Svaki, i najmanji porast cijena hrane je velik udarac za ta kućanstva, kaže Sever. Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 1.340, a medijalna 1.160 eura - pola ljudi prima manje od tog, medijalnog iznosa, a pola više. Svako kućanstvo, kaže Sever, ima svoju košaricu, i svoju inflaciju.
- Službena košarica i službena inflacija su prosjek. Rast cijena hrane je viši od prosječne stope inflacije, tako smo u studenom imali inflaciju od 2,2 posto, ali u slučaju hrane ona je iznosila 4,8 posto. U prosincu procjena inflacije iznosi 3,4 posto, a rast cijena hrane je opet 4,8 posto. Poskupljenje hrane i usluga, koje su u prosincu poskupjele za 5,6 posto, najveći su generator inflacije, dodaje Sever.
Na opasku trgovaca kako bi se siromašnima najbolje pomoglo direktnim subvencijama, a ne ograničavanjem cijena, kaže kako to ne bi imalo efekta. I Sever se slaže s tim da kupcima bude vidno istaknuto koje su cijene "zamrznute".
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
