Ne prođe ni dan, a da netko ne pogine na hrvatskim cestama

Antonija U. (50) u ponedjeljak je oko 6.30 sati biciklom išla na posao u naselju Mali Šandrovac, na širem bjelovarskom području.
Na nizbrdici je pala i od ozljeda na mjestu preminula.

- Netko je panično dozivao s ceste da donesem vode. Onako bunovna sam dotrčala s vodom i vidjela susjeda koji je bio uz Antoniju. Ona je bez svijesti ležala na asfaltu. Odmah smo zvali Hitnu, koja je došla u rekordnom roku. Medicinska sestra koja radi u Domu za starije prije dolaska Hitne pokušala ju je reanimirati, ali nesretnoj ženi nije bilo pomoći - rekla nam je 40-godišnja mještanka koja se još tresla od šoka.

Rekla je da je Antonija posao dobila prije nešto više od mjesec dana i da na javnim radovima radi već nekoliko godina. Iza sebe je ostavila brojnu obitelj - supruga i šestero djece.

Mercedesom u vojno vozilo

Djevojka (18) poginula je u nedjelju oko 15.30 sati na državnoj cesti D-56 kraj mjesta Kljaci. Nesreću je skrivila vozačica (25), koja je vozila Mercedes splitskih registracija iz smjera Drniša prema Splitu. Po izlasku iz desnog nepreglednog zavoja zbog prebrze vožnje izgubila je nadzor i prešla u suprotni prometni trak, gdje je udarila u teretni Fiat hrvatske vojske, kojim je upravljao 23-godišnjak. Udarac je vozila odbacio na Kiju šibenskih registracija, koju je vozila 31-godišnjakinja.

Vozačica Mercedesa teško je ozlijeđena te su je zadržali u KBC-u Split, dok su vozač Fiata i vozačica Kije lakše ozlijeđeni.
Čeka je kaznena prijava zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom.

Prema podacima MUP-a, u prvih sedam mjeseci ove godine, zaključno s 5. kolovoza, u prometu je poginulo 184 ljudi. To je troje ljudi manje nego u istom razdoblju prošle godine, no čak 18 više nego 2016. godine. Više od deset godina padao je broj poginulih u prometu. Sve do 2016., kad je na hrvatskim cestama poginulo 307 ljudi, najmanje od hrvatske nezavisnosti. Nažalost, pozitivan trend nije dugo potrajao. Već 2017. godine bilježimo porast broja poginulih na njih 331, a izvjesno je da ni ove godine brojke neće biti mnogo bolje.

Najčešći uzrok nesreća s poginulima i u prošloj godini bila je brzina neprilagođena uvjetima na cesti te vožnja pod utjecajem alkohola.

Djecu učiti o prometnoj kulturi

Prometni vještak Goran Husinec rekao nam je kako samo kažnjavanje, odnosno represivno djelovanje policije ne utječe bitno na smanjenje broja nesreća s najtežim posljedicama.

- Iz iskustva mogu reći da najviše prometnih nesreća čine dvije skupine domaćih vozača. Prvu čine oni najbogatiji, koji smatraju da ih dobre veze i odvjetnici mogu izvući iz svega, što im u neku ruku često i uspijeva. Drugu skupinu čine oni s dna društvene ljestvice, koji voze stara, često neregistrirana vozila, bez položenog vozačkog ispita i vrlo često pod utjecajem alkohola - objasnio je Husinec, koji godišnje vještači između 400 i 450 prometnih nesreća. Ovi posljednji, kaže on, znaju da se od njih nitko ne može naplatiti pa rade što žele.

- Pokazalo se da na stanje sigurnosti u prometu najviše utječe prometne kultura. Djeci treba od malih nogu usaditi da poštuju prometna pravila, a onda će oni, kad odrastu, to i primjenjivati - smatra Husinec.