Tehnologija nam je u ruke dala spektakularne alate i resurse te učinila naš život jednostavnijim. Istodobno, tolikom se brzinom mijenja da je mnogima postalo teško uhvatiti korak s novitetima i pratiti sve aktualne trendove. Koliko god mnoga tehnološka čuda izgledala fascinantno, manje poznate činjenice iz drugog plana još su zanimljivije. U nastavku pročitajte nekoliko neobičnosti o tehnologiji kojom se koristimo gotovo svaki dan.

1. Tipkovnica dizajnirana da uspori tipkanje

Tipkovnicu QWERTY osmislio je novinar i pisac Christopher Latham Sholes 1868. godine uz pomoć prijatelja Carlosa Gliddena i Samuela W. Soulea. Međutim, tipkovnica je imala određenih tehničkih poteškoća. Metalni dijelovi koji su držali znakove znali su se zaglaviti kad bi daktilograf prebrzo tipkao.

Rješenje problema Sholes je vidio u tome da uspori pisanje, pa je napravio određene preinake u dizajnu i rasporedu tipkovnice. Nakon što je patent prodao Remingtonu, tvrtki za izradu pisaćih strojeva, 1878. godine proizveden je prvi komercijalni pisaći stroj. Uz određena poboljšanja, postojećoj tipkovnici QWERTY pridodana je tipka Shift za pisanje velikih i malih slova.

2. Wikipediju 'na životu' održavaju tisuće robota

Danas vjerojatno ne postoji korisnik interneta koji ne zna što je Wikipedia. Ovu golemu internetsku enciklopediju, zbirku informacija prikupljenih iz raznih izvora, izrađuju i uređuju volonteri. Vjerojatno vam nije poznato da stranice Wikipedije održavaju na tisuće botova (automatiziranih programa).

Wikipedijini botovi izvode operacije poput stvaranja nove stranice, ispravljanja pravopisa, korigiranja stila i slično. Botovi također mogu vratiti stranice na izvornu verziju ako su vandalizirane. Zanimljivo je i to da svatko tko zna programirati može izraditi robote za održavanje Wikipedije, samo što te programe prvo mora odobriti Bot Approval Group (Bag).

3. Računalo koje upogonjuje voda

Vladimir Sergejevič Lukjanov, ruski arhitekt, slikar i grafičar, napravio je 1936. godine prvo računalo na svijetu koje je rješavalo diferencijalne jednadžbe u parcijalnim derivatima. Nevjerojatno je da je stroj pokretala voda. Ovaj vodeni integrator imao je komore u kojima je razina vode predstavljala zapis brojeva, a brzina protoka između njih matematičke operacije.

Analogna računala na vodu koristila su se u Sovjetskom Savezu do 1980-ih u geologiji, izgradnji rudnika, metalurgiji, proizvodnji raketa i drugim područjima. Trenutno se dva hidraulička integratora čuvaju u Politehničkome muzeju u Moskvi.

4. Znate li koja je prva internetska stranica na svijetu?

Tim Berners-Lee, britanski znanstvenik u CERN-u, izumio je World Wide Web 1989., a bile su potrebne još dvije godine da taj izum ugleda svjetlo dana. Prva web stranica tako je pokrenuta 1991. i bila je smještena na sustavu NeXT u CERN-u, posvećena je projektu World Wide Weba, a nevjerojatno je da je još dostupna za posjet i možete je vidjeti ovdje.

5. Prije 25 godina Google je bio na prodaju
Google se pojavio u siječnju 1996. kao istraživački projekt studenata Larryja Pagea i Sergeya Brina, dok su oni bili na doktorskom studiju na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji. Početkom 1999. doktorandi su zaključili da im projekt koji razvijaju uzima previše vremena i da ih odvraća od akademskih ciljeva, te su ponudili Google tvrtki Excite za 750.000 dolara.

Prema izjavama tadašnjeg izvršnog direktora Excitea, Georgea Bella, dogovor je propao jer je Larry Page inzistirao da Excite zamijeni svu svoju tehnologiju pretraživanja Googleovom tehnologijom pretraživanja. Međutim, prema svjedočanstvima Stevena Levyja u knjizi "In The Plex", kupoprodaja nije zaživjela jer George Bell nije bio zadovoljan izvedbom Googleova algoritma pretraživanja smatrajući da bi Googleovi rezultati pretraživanja mogli odvesti korisnike na druga web mjesta, što bi otežalo zadržavanje korisnika na njihovim web stranicama Excite.

6. U Hrvatsku stigao prvi privatni mobilni operater

Godina 1999. značajna je po još jednom događaju. Naime, 1. srpnja komercijalni rad počeo je prvi privatni mobilni operator u Hrvatskoj – tadašnji Vipnet, a danas A1 Hrvatska. Do kraja 1999. Vipnet je imao 496 zaposlenih i 150.000 korisnika, s preuzimanjem 48,3% tržišta predstavljao je najbolji ulazak drugog GSM operatora u Europi.

Kompanija A1 Hrvatska u 25 godina rada pokrenula je prvu korisničku službu koja je radila 24/7, prvu uslugu na bonove, uvela uslugu SMS parkinga/mParkinga, prve multimedijske poruke, uspostavila prvi videopoziv te se našla se na prvome mjestu najpoželjnijih poslodavca u ICT i telco sektoru u Hrvatskoj.