Želite nagraditi zaposlenike? Ovo je najbolji način

Sve je više malih poslodavaca, pogotovo obrtnika koji prepoznaju prednosti dobrovoljne mirovinske štednje i koriste ju kao način da svojim radnicima isplate nagradu, odnosno da ih redovnim ili povremenim uplatama na njihov račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu motiviraju na vjernost tvrtki, ističu u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Pritom je većini malih poslodavaca važno to da ne moraju osnivati poseban, zatvoreni mirovinski fond samo za svoje radnike, već im poticaje mogu uplatiti na račun u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Tako nema nikakvih dodatnih troškova koji inače postoje pri osnivanju zatvorenog fonda. Osim toga, poslodavci se ne moraju obavezati na redovite uplate ni definirati točan iznos. No za mnoge je najvažnija prednost tog oblika štednje to što se sve uplate na račun radnika do 500 kuna mjesečno, odnosno ukupno do 6000 kuna godišnje priznaju kao porezni odbitak.

Dakle, ako poslodavac radniku odluči isplatiti 500 kuna povišice na plaću, da bi radnik zaista dobio taj iznos, poslodavac bi trebao osigurati 1015 kuna, koliko iznosi ukupan trošak na tu uplatu. U protivnom, povećanje od 500 kuna radniku će donijeti oko 246 kuna povišice (računica se odnosi na radnike u Zagrebu, uz prirez od 18 posto). S druge strane, kada uplati 500 kuna na račun radnika u dobrovoljnom mirovinskom fondu (dakle, do 6000 kuna godišnje po radniku), nema nikakvih dodatnih troškova i radniku na račun sjeda točno taj iznos, s tim da i na te uplate ostvaruje državne poticaje.

Naime, država potiče sve uplate u dobrovoljnu mirovinsku štednju do ukupnog iznosa od 5000 kuna, bez obzira na to je li riječ o uplatama poslodavca ili samog radnika. Pojednostavljeno: Kada radnik sam tijekom godine ne bi uplatio ništa, svejedno bi ostvario državne poticaje na novac koji mu je uplatio poslodavac, tako da na sve uplate do 5000 godišnje iz proračuna dolazi 15 posto, maksimalno do 750 kuna. Dakle, odluči li poslodavac godišnje uplatiti 6000 kuna na račun radnika u dobrovoljnom mirovinskom fondu, uštedjet će na porezu i doprinosima za taj iznos te dodatno radniku osigurati 750 kuna poticaja.

Računica je jednostavna

Ovakav oblik isplate dijela plaće posebno je zanimljiv poslodavcima s malim brojem radnika te obrtnicima, koji nerijetko zapošljavaju članove obitelji, pogotovo u djelatnostima u kojima prosjek plaća nije visok ili su radnici na minimalcu. Naime, radnik kojemu poslodavac na taj način isplaćuje nagradu tijekom primjerice 10 godina, uz državne poticaje i prosječan godišnji prinos fonda od 5 posto, na računu bi na kraju tog razdoblja mogao imati oko 86 900 kuna. Ako pretpostavimo da sam ništa nije uplaćivao, tako može osigurati oko 412 kuna doživotne mjesečne mirovine ili oko 480 kuna mjesečne mirovine na rok od 15 godina. Pritom, naravno, i radnik može sam uplaćivati dodatna sredstva i tako doprinijeti tome da njegova ukupna mirovina bude i viša.

S obzirom na složene gospodarske prilike, važno je naglasiti: kod ovakvih uplata nema nikakve obaveze za poslodavca, pa ih može prekinuti ili nastaviti u bilo kojem trenutku, bez potrebe da se o tome obavještava društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom te bez penala. Također, poslodavac radniku može uplaćivati i manji iznos od zakonom propisanog limita, primjerice 200 ili 300 kuna mjesečno, odnosno samo 2400 kuna godišnje. Jedini nedostatak u tom slučaju jest da radnik koji je član fonda tako neće ostvariti pravo na maksimalan državni poticaj, nego 15 posto na spomenuti iznos.

Štednja vs siromaštvo Bez dodatne štednje nemojte računati na pristojnu mirovinu

U mirovinu nakon 55-e?

Kako svi oni koji su započeli štedjeti prije početka siječnja 2019. godine pravo na isplatu mirovine u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji mogu ostvariti već nakon 50. rođendana, a novi članovi fondova nakon što napune 55. godina, to može biti i dobar način za osiguranje radnika za slučaj smanjenja obujma posla, zatvaranja tvrtke ili u slučaju teže bolesti i bolovanja jer se isplate mogu ugovoriti čak i za vrijeme zaposlenosti, dakle uz naknadu od bolovanja ili plaću. U slučaju smrti člana fond će ukupan iznos na račun (dakle, sve ono što su uplatili radnik ili poslodavac, uz državne poticaje i prinose koje je ostvario mirovinski fond) isplatiti zakonskim nasljednicima ili osobi koju je član fonda imenovao.

No radnicima i njihovim poslodavcima posebno zanimljiva može biti mogućnost isplate otpremnine kroz sustav dobrovoljne mirovinske štednje uplatom u fond ili izravno u mirovinsko osiguravajuće društvo, koje isplaćuje mirovine. Naime, sve uplate do 6500 kuna za svaku godinu staža navršenu kod poslodavca također se računaju kao neoporezivi dohodak i nema dodatnih troškova za poslodavca, dok radnik koji ugovori mirovinu od tog iznosa ima pravo na isplatu dobiti koju ostvari mirovinsko društvo koje mu isplaćuje mirovine i na redovita usklađivanja mirovine, pa na taj način njegov novac može vrijediti više. Pritom pravo na isplatu može započeti koristiti odmah, odnosno u bilo kojem trenutku nakon što navrši 50 godina, ili ostaviti novac na računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu do trenutka kada se želi umiroviti te tako ostvariti pravo na prinose za razdoblje tijekom kojega je fond upravljao tim novcem i uvećati ukupan iznos za isplatu mirovine.

Također, kako u trećem stupu postoji mogućnost ugovaranja mirovine uz jednokratnu isplatu, tako se do 30 posto ukupnog iznosa na računu članu fonda može isplatiti jednokratno u trenutku umirovljenja ili član može birati između različitih oblika mirovine. Osim doživotne, moguće je ugovoriti i mirovine na kraći rok, pa i isplate za koje je moguće odrediti rok tijekom kojega će dio mirovine moći ostvariti nasljednici, bračni partner ili djeca, na primjer.

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.

JESTE LI ZNALI? Šefovima uplata u fond isplativija od povećanja plaće