Kako štede i ulažu građani? Dobrovoljni fondovi pri vrhu

U istraživanju koje je provedeno u srpnju ove godine na portalu 24sata među 1974 ispitanika istražili smo koji oblik štednje za mirovinu preferiraju građani, pri čemu se pokazalo da su najmanje informirani oni mlađi od 35 godina. Rezultati su otkrili i neke zablude. Primjerice, više od 40% ispitanika smatra da štednju u dobrovoljnome mirovinskom fondu može početi samo zaposlena osoba. Istina je da to može učiniti bilo tko, pa i osobe koje nisu u radnom odnosu, a uplate se mogu izvršavati dinamikom i iznosom koji njima odgovara.

Građane smo pitali koji oblik štednje za mirovinu bi odabrali da imaju raspoloživa sredstva za štednju. Većina čitatelja odlučila se za ulaganje u nekretnine (29%), na drugome mjestu je štednja u 3. stupu (28%), slijedi životno osiguranje (17%) te štednja u banci (13%). Manje građana novac drži u kući (10%), a samo 3% ih ulaže u vrijednosne papire.

Muškarci češće biraju 3. stup

Postoje i razlike među spolovima, pa se tako pokazalo da muškarci češće odabiru štednju u 3. stupu mirovinskog osiguranja (30%), za razliku od žena (26%). Štednju u trećem stupu općenito su odabirale osobe od 35 do 44 godine te višeg obrazovanja. Takva štednja u potpunosti je dobrovoljna i svaki član sam bira visinu, trajanje i dinamiku štednje. Uplatom dobrovoljne mirovinske štednje ostvaruje se pravo na 15% državnih poticajnih sredstava.

Financijski stručnjak doc. dr. sc. Neven Vidaković, prof. v.š., komentirao nam je promjenu percepcije prema štednji za mirovinu u proteklih nekoliko godina.

- Percepcija se promijenila jako puno. Mirovine u odnosu na plaću značajno su pale te se tržište rada također značajno promijenilo. Postalo je jasno da je individualna štednja za mirovinu vrlo važna, a ovaj trend nastavit će se i u budućnosti - govori prof. Vidaković.

Štednja u 3. stupu privlačna je građanima zbog mnogih pogodnosti koje nosi. Primjerice, sredstva unutar štednje u cijelosti su nasljedna, ne plaća se porez ni u fazi štednje ni u fazi isplate. Također, ne postoje ograničenja članstva, kao što su dobna ili zdravstvena, pa član može biti tko želi. Uplate nisu obvezne nego ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja, a prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida nego postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose.

No prof. Vidaković upozorava kako mlađe generacije koje tek ulaze na tržište rada nisu svjesne važnosti štednje za mirovinu.

- To je opet pitanje financijske pismenosti. Mladi su mladi, pa se ne brinu za starost. Upravo treba biti suprotno. Mladi se najviše trebaju pripremati za starost - govori prof. Vidaković.

Žene češće biraju nekretnine

Ulaganje u nekretnine najpopularnije je u Sjevernom primorju a najmanje u središnjoj Hrvatskoj. Također ga u odnosu na muškarce (26%) češće biraju žene (31%). To čine i osobe višeg obrazovanja, a u odnosu na njih, oni sa srednjom školom češće biraju držanje novca u kući. Novac u kući možete zateći u Dalmaciji, a rijetko u Zagrebu i okolici. Zanimljivo je da takva praksa prevladava kod mlađih od 35 i starijih od 55 godina.

U banci uvjerljivo najčešće štede mlađi od 35 godina, koji imaju najviše deset godina radnog iskustva i dolaze iz Slavonije. Životno osiguranje kao oblik štednje također većinom biraju u Slavoniji, i to osobe sa završenom srednjom školom te navršenih 45 godina ili više. Najmanje se ulaže u vrijednosne papire, koje pet puta češće biraju muškarci nego žene. Takvi su muškarci najčešće visokog obrazovanja i dolaze iz Zagreba i okolice.