Svijest o važnosti očuvanja okoliša i smanjenju štetnih utjecaja prometa sve je izraženija. Održivi prijevoz, uključujući javni prijevoz i bicikliranje, mogao bi zamijeniti automobile u najvećim svjetskim gradovima do 2030., prenosi Reuters. Naime, vožnja privatnih automobila, koja trenutno čini više od polovice svih putovanja, smanjit će se u prosjeku za 10%, a javnom prijevozu, hodanju i vožnji bicikla porast će popularnost, otkriva istraživanje Mobility Futures.

Mnoge zemlje kontinuirano rade na uvođenju zelenih i plavih rješenja želeći na taj način smanjiti zakrčenost u velikim gradovima kao i zagađenje zraka, a svojim stanovnicima ponuditi održivu alternativu. 

Ni Hrvatska, kao zemlja bogatih prirodnih ljepota i raznolikosti, nije ostala po strani kad je riječ o prihvaćanju zelene tehnologije u javnom prijevozu. Kroz inovacije i pametna rješenja mnogi hrvatski gradovi provode ekološku revoluciju koja pridonosi čišćem, jeftinijem, zdravijem i kvalitetnijem javnom prijevozu.

Gradovi lideri u zelenoj tranziciji

Iako poznata po bogatoj povijesti i predivnim plažama, Pula je postala jedan od lidera u planiranju urbane mobilnosti. Grad planira implementirati senzore i tehnologiju interneta stvari (IoT) u svoje ceste, semafore i javni prijevoz kako bi prikupljao podatke u stvarnom vremenu o protoku prometa, gužvama i stanju cesta, a sve u cilju smanjenja gužvi i poboljšanju ukupnog protoka prometa.

Grad Pula investirao je i u modernizaciju javnog prijevoza, uvođenjem električnih autobusa, smanjujući emisiju štetnih plinova i pridonoseći boljoj kvaliteti zraka, a mogu se pohvaliti i sustavom električnih bicikala koji omogućava građanima i turistima istraživanje grada na ekološki prihvatljiv način. 

I Osijek je na putu prema zelenijoj budućnosti. Grad je uveo električne autobuse, koji smanjuju emisiju CO2 i buku u gradu, a osim toga razvio je mrežu biciklističkih staza i sustav iznajmljivanja bicikala kako bi potaknuo građane na održiv način putovanja. Riječ je o 50 električnih i 125 mehaničkih bicikala koji su postavljeni na 25 punktova diljem Osijeka, a kojima nastoje pridonijeti rješenju problema prometnih gužvi i onečišćenja zraka. 

Čišći zrak i bolja kvaliteta života

Čak i manji gradovi, poput Ludbrega, prepoznali su važnost održivog prometa. Projektom integriranog javnog prijevoza žele revolucionirati, odnosno integrirati način prijevoza svojih stanovnika. Cilj integriranog prijevoza je, objasnili su jednom prilikom iz Grada Ludbrega, pokušati spojiti vlak i autobus u cjelinu pa da oni građani koji se koriste takvim oblikom prijevoza jednom kupljenom kartom riješe plaćanje cjelokupnog putovanja. U okviru projekta, u planu je nabavka i novih autobusa, kao i gradnja novih željezničkih postaja kako bi se dodatno aktivirale skupine stanovnika koji zbog nepostojanja sustava javnog prijevoza pate od manjka mobilnosti. 

Hrvatska metropola također je napravila iskorak uvođenjem zelene tehnologije u javni prijevoz. U Zagrebu je do 2030. u planu nabava 85 autobusa s nultom emisijom ugljikova dioksida, a dogovorena je i nabava 20 novih niskopodnih tramvaja koji su također ekološki prihvatljiva, odnosno emisijski čista vozila. Novih 10 tramvaja nedavno je ugovorio i grad Osijek. Kod oba hrvatska grada riječ je o domaćem proizvodu, koje će proizvesti naša najveća tehnološka tvrtka KONČAR.

Sigurna i održiva budućnost

No inovacije u zelenoj tehnologiji ne zaustavljaju se samo na razini gradova. Hrvatska je napravila značajan iskorak na nacionalnoj razini. Domaća tvrtka KONČAR upravo radi na razvoju novih hibridnih i baterijskih vlakova sa spremnicima energije koji im osiguravaju autonomiju tj. omogućavaju vožnju na segmentima pruga na kojima nema električne napojne mreže. To je posebno značajno u Hrvatskoj, u kojoj preko 63% pruga nije elektrificirano. Primjena hibridnih i baterijskih vlakova u budućnosti riješit će prijevoz putnika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Istri i Dalmaciji.

Kao dodatna mogućnost postoji i opcija izgradnje punionica za baterijske vlakove koje su napajane sunčevom energijom. To su solarne elektrane – punionice vlakova. U tom slučaju prijevoz putnika bio bi u potpunosti zelen. U KONČARU su u tijeku istraživački i razvojni projekti vezani uz primjenu vodika u tračničkim vozilima. Vozila koja koriste energiju iz vodikovih gorivih ćelija imat će primjenu u povezivanju Zagreba i Splita te na tzv. podravskoj pruzi prema Osijeku. To je pravac koji će KONČAR slijediti u razvojnom smislu.

KONČAR je još 2012. godine, kao jedan od predvodnika zelene tranzicije, prvi razvio i izgradio hrvatsku vjetroelektranu Pometeno brdo, s ukupnom instaliranom snagom od 20 megavata, a za telekomunikacijskog operatora razvili su i isporučili tad jedinstveno svjetsko rješenje - autonomni hibridni sustav napajanja koji ima različite mogućnosti generiranja električne energije iz obnovljivih izvora poput vjetra, sunca i vodika.

Osim toga, KONČAR u proizvodnji koristi sve više materijala i komponenti s niskim ugljičnim otiskom, kao i one s većim udjelom recikliranog sadržaja, a jača i prisutnost kružne ekonomije. U tom smjeru, tijekom 2022. godine isporučili su prvi srednje energetski transformator s certifikatom ugljičnog otiska proizvoda prema smjernicama norme ISO 14067, čime KONČAR dodatno pridonosi smanjenju ugljičnog otiska, što je još 2019. ostvario i na programu distributivnih transformatora.

Svojim rješenjima, iskustvom i stručnošću nastavljaju predvoditi energetsku tranziciju te pridonositi dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora Hrvatske, ali i svijeta.