Majčino mlijeko, često nazivano i tekuće zlato, najbolji je izvor prehrane za novorođenče. Što zapravo nimalo ne čudi s obzirom na to da je majčino mlijeko obogaćeno antitijelima, pomaže bebi u borbi protiv infekcija i bolesti. Stav prema dojenju se, međutim, tijekom povijesti često mijenjao. 

Dojenje kao profesija 

U antičko doba, ako majčino mlijeko iz bilo kojeg razloga nije bilo dostupno ili je bilo premalo količine za potrebe djeteta, Babilonci, Egipćani, Grci i Rimljani bi zapošljavali dojilje. Tu praksu ipak nisu podržavali svi. Štoviše, veliki povjesničari i filozofi, poput Aristotela, izravno su se protivili zapošljavanju dojilja jer su čvrsto vjerovali da je to posao majke, a takav se stav ponovno uvriježio u srednjem vijeku, kad su ljudi vjerovali da djeca od dojilja mogu poprimiti fizičke i psihičke karakteristike.  

Iz današnje je perspektive ipak vjerojatno najnerazumljivija praksa vladala u Bizantu s obzirom na to da se kolostrum smatrao neprikladnim, zbog čega su majke u prvim danima života svoje bebe hranile medom.  

Mongolske majke doje šest godina 

Važnost dojenja danas je posebno izražena u Mongoliji. Mongolske majke svoju djecu doje do šeste godine života!  A ako vas put nanese u Mongoliju, nemojte se začuditi pričama da u "majčinu mlijeku" mogu uživati i tate. Mongolske žene, naime, znaju izdojiti višak mlijeka i prirediti čašu ovog zdravog napitka svojim muževima za doručak, a Mongoli toliko štuju majčino mlijeko da se u siromašnim mongolskim četvrtima njime čak i trguje, i to u zamjenu za neke druge potrepštine, kao što su kruh i jaja.  

A dojenje se jednako, iako na malo drukčiji način, cijeni i u našem bližem susjedstvu. Švedska, recimo, ima jednu od najvećih stopa dojenja - čak 98%. Razlog tome mogao bi biti, bar djelomično, to što Šveđani imaju najizdašniju politiku roditeljskog dopusta na svijetu. Novopečenim švedskim mamama, ali i očevima, dodjeljuju, naime, ukupno 480 dana po djetetu, koje mogu uzeti bio kad, odnosno sve dok dijete ne napuni osam godina.  

Dojenje iz današnje perspektive 

Premda je dojenje ipak najbolji način hranjenja vlastite bebe, danas to ipak može biti stvar ženskog izbora. Problemi s dojenjem, kao što su nam otkrile naše sugovornice, zaobilaze malo koju majku. Jelena, Gorjana, Patricija i Sanja otkrile su nam što ih je tijekom dojenja najviše mučilo, ali i koliko su im formule u tome pomogle.  

Jelena nam je ispričala da je dojenje za nju, u najmanju ruku, bilo izazovno. Šok koji je, kaže, doživjela kad je svog Alekseja stavila prvi put na prsa urezao joj se u pamćenje za cijeli život. Najviše ju je, kaže, pogađao pritisak okoline.  

- Nije bilo dopušteno reći da mi je potpuno neprirodno dojiti, da s 40 godina želim svoju slobodu i da mi fizički ne odgovara hraniti dijete, da me boli od namještanja svaka tetiva na tijelu, da mi je muka slušati etiketu da sam nemajka ako ne dojim. To je dovelo do toga da sam pala u ozbiljnu depresiju, iz koje me izvukla moja sestra. Otišla je u ljekarnu, kupila sve što treba djetetu - bočicu koja imitira dojku i umjetno mlijeko, sve to je donijela kući i rekla: 'Sad je dosta'. Znam samo da je mene adaptirano mlijeko spasilo, a Aleksej je danas, s pet godina, zdrav i potpuno samostalan dečko - rekla nam je Jelena.  

S druge strane, 38-godišnja Patricija i 39-godišnja Gorjana svoje su sinove dojile malo više od godinu dana. Unatoč mnogim pričama, kažu da nisu imale problema s mlijekom te su taj "posao" odradile s lakoćom.  

- Važno je da kraj sebe imate nekog tko vas s vremena na vrijeme podsjeti da je sve OK i da svaka mama najbolje poznaje potrebe vlastite bebe. Formuli nisam pribjegavala jer je Jona i ovako lijepo napredovao. No da je bilo potrebe, ne bih se bila ustručavala – istaknula je Patricija. 

- Moj je sin pristajao samo na dojenje. Što je bio stariji, to je, naravno, bilo lakše. Poznajem puno majki koje su željele dojiti, ali nisu mogle. U svakom slučaju, svaka majka treba slušati svoju intuiciju. Što se mojeg dojenja tiče - ja bih i danas postupila isto – kaže nam Gorjana.  

A 38-godišnja Sanja majka je dvoje djece. Oboje ih je, kaže, dojila do godinu dana. No priznaje nam kako dojenje s prvim djetetom nije bilo lako jer se nije stvaralo mlijeka koliko bi djetetu bilo dovoljno.   

- Zdravstveni djelatnik savjetovao mi je da kombiniram svoje mlijeko i Aptamil kako dijete ne bi bilo gladno jer je važno da dobiva na težini. Mogu reći da sam s dojenjem prošla sve i svašta. Nije bilo jednostavno, ali sam uspjela. Nažalost, nekolicina mojih prijateljica, pa i moja majka, nisu uspjele dojiti, a moja sestra i ja baš smo poput sve druge dječice odrasle na majčinu mlijeku, i to u zdrave i sretne osobe – zaključuje Sanja.  

Važna napomena: Dojenje je najbolji izbor za dijete. Važno je držati se uravnotežene prehrane tijekom trudnoće i nakon porođaja. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) preporučuje isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života i nastavite dojiti što dulje.  Odluka o uvođenju dodatne prehrane prihvaća se samo prema savjetu medicinskih stručnjaka, na temelju pojedinačnih potreba za rast i razvoj dojenčeta.