U mnogim nagađanjima o tome kako će izgledati budućnost zemlje često se koriste pesimistična predviđanja, no u ovom slučaju dostupna su nam tri scenarija - realistični, pesimistični i optimistični. Samim time jasnije je što nas čeka ovisno o tome kojim putem kao društvo krenemo, kaže Iva Matić (23), studentica povijesti umjetnosti, objašnjavajući nam što ju je privuklo da posjeti multimedijalnu izložbu ''Hrvatska do 2074. - pogled u budućnost''.

Na izložbu je došla s prijateljem Grgurom Kolarićem (22), studentom ekonomije, kojeg je najviše zaintrigirao sportski dio, a Iva se više fokusirala na područje kulture, umjetnosti i zabave. Objasnila nam je kako je svjesna da se neki segmenti koji uključuju ljudsku maštu i kreativnost ne mogu potpuno predvidjeti, ali s obzirom na sadašnja događanja velika je mogućnost da će se stvari odvijati onako kako su stručnjaci predvidjeli.

Podsjetimo, izložba, odnosno multimedijski paviljon o budućnosti Hrvatske, postavljena je ispred Muzeja Mimara, a dosad ju je posjetilo mnogo građana. Ljude najviše privlači to što je u izradi spomenutih scenarija sudjelovalo oko 30 stručnjaka, znanstvenika i umjetnika, koji su na temelju podataka i analiza došli do predstavljenih zaključaka.

AI mijenja umjetnost 

Izložba se dotiče mnogih grana bitnih za budućnost zemlje, kao što su međunarodni položaj i sigurnost, politika, znanost, tehnologija, okoliš i klimatske promjene, gospodarstvo i turizam. No s obzirom na odabrani studij, mladu studenticu najviše su zainteresirala predviđanja o budućnosti umjetnosti i kulture u Hrvatskoj.

- Kao nekome tko je naklonjen tradicionalnim vrstama umjetnosti, pomalo mi teško pada to što realistični scenarij predviđa da će se u budućnosti gotovo polovina umjetničkih djela generirati pomoću UI algoritama. Što će na kraju uzrokovati smanjenje potražnje za tradicionalnim oblicima umjetnosti - kaže Iva Matić te dodaje kako stručnjaci predviđaju da će u tom slučaju rukom kreirana umjetnost postati izuzetno skupa te dostupna samo bogatom društvenom sloju.

- Moram priznati da mi je totalno futuristički zvučao dio u kojem spominju kako će se koncerti i predstave pratiti uz VR pomagala i tako gledati 'uživo’, ali kod kuće. Nisam sigurna koliko to može zamijeniti iskustvo posjet kazalištu ili odlaska na koncert, ali vjerujem da tehnologija može napredovati toliko da korisnik uistinu dobije dojam da je na licu mjesta - kaže Matić.

Izložba je također predvidjela da bi u pesimističnom scenariju, zbog umjetne inteligencije, poslovi poput skladatelja, scenarista, pjevača, tekstopisaca i slikara mogli postati stvar prošlosti. Kao i da će u tom slučaju broj umjetnika pasti za 70%.

Da do toga ne bi došlo, umjetnici bi trebali početi eksperimentirati s novim načinima izražavanja i kreativnosti, osobito kroz fuziju tradicionalnih umjetničkih medija s tehnologijom, što je dio optimističnog scenarija.

Spoj zdravstva i kulture

Matić kaže kako joj je posebno zanimljiv bio dio u realističnom i optimističnom scenariju koji predviđa kako bi kultura dobila sve veći značenje na račun svoje instrumentalne vrijednosti jer bi, među ostalim stvarima, također pridonijela poboljšanju zdravlja.

- Iako pomalo zvuči kao utopija, u optimističnom pogledu na budućnost navodi se da bi u ponudi zdravstvenog turizma bio i kulturni program, koji bi pozitivno utjecao na zdravlje posjetitelja. Primarno na način da potiče bolje raspoloženje i time smanjuje tjeskobu - objašnjava studentica te dodaje kako umjetnost upravo tako i na nju djeluje.

Liječnici bi u tom slučaju mogli izdavati uputnice za posjete muzejima i drugim kulturnim ustanovama s ciljem rješavanja blažih zdravstvenih tegoba. Naziv za spomenute programe je programi eudaimonije, koji dolazi od istoimene grčke riječi koja označava sreću, dobrobit i blagostanje.

Genski doping u sportu

Iva je sumirala dojmove o kulturi i umjetnosti, a njezin prijatelj nadovezao se na sportski dio izložbe. Grgur Kolarić kaže kako cijeli život trenira rukomet, zbog čega je ova tema kod njega pobudila poseban interes. 

- Mogu reći da sam očekivao malo optimističnija predviđanja za realistični scenarij. Budući da se već dugo u sve sportove ne ulaže jednako, premda imamo mnogo uspješnih i sportaša iz raznih područja sporta, ne samo nogometa, žao mi je što je realnost takva da će i u budućnosti nogomet vjerojatno ostati u najvećem fokusu - priznaje Kolarić.

U realističnim projekcijama spominje se i genski doping, a ovaj student ekonomije kaže kako je o toj vrsti prevare i prije čitao te ga ne iznenađuje što će upravo to biti glavni problem jer je njegovu zlouporabu teško kontrolirati. Od ostalih predviđanja najzanimljivija su mu ona vezana za spoj tehnologije i sporta.

- Realno je očekivati da će se sport u budućnosti pratiti putem novih medija i uz pomoć virtualnih naočala. Svakako bi bilo zanimljivo da utakmice i natjecanja na koja ne možemo otići gledamo preko VR uređaja, kao da smo ondje - kaže Kolarić te dodaje kako je bilo neobično predviđanje da će najveća sportska zvijezda u Hrvatskoj do 2074. godine biti osoba koja igra videoigre.

Naime, očekuje se da će E-sportovi u budućnosti dosegnuti vrijednost i brojnost publike koja je jednaka standardnim sportovima.  

Izložba traje do 10. listopada

Oboje naših sugovornika slaže se da je ova multimedijalna izložba idealna prilika za stjecanje novih perspektiva, ali i shvaćanja kamo bismo uz određeni trud i promjene mogli dospjeti. Želite li znati kako ćemo se potencijalno zabavljati u budućnosti, što će ostati od hrvatskog načina života i koji će naši velikani iz kulture nadživjeti naše vrijeme, posjetite paviljon ispred Muzeja Mimara do 10. listopada. Ulazak je besplatan svaki dan od 10 do 21 sat.

Ovaj projekt organiziran je u povodu obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja Croatia osiguranja, najstarije i najveće hrvatske osiguravajuće kuće. Njegov glavni cilj je pridonijeti jačanju svijesti o društvenoj odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja kako bi najoptimističniji scenarij postao onaj najizgledniji.