Što se smije jesti nakon roka, a što je bolje baciti u smeće?
Znate li da se u Hrvatskoj godišnje baci 286 000 tona hrane, što je 71 kg po svakom stanovniku? I da je velika većina tog otpada iz privatnih kućanstava? Vrlo često nepotrebno bacamo ispravnu hranu, ali vrijeme je da promijenimo loše navike
Prema prošlogodišnjem izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), ustanovljeno je da ljudi na globalnoj razini u prosjeku bacaju milijardu tona hrane svake godine - što znači da se 1/3 proizvedene hrane u svijetu ne konzumira. Ovo je zabrinjavajući podatak na ekološkoj, društvenoj i ekonomskoj razini.
Procjenjuje se da je od 8 do 10% globalnih emisija stakleničkih plinova povezano s hranom koja završi u smeću. A treba misliti i na to da otprilike 800 milijuna ljudi svake večeri odlazi na spavanje gladno, to jest 1 od 9 ljudi u svijetu gladuje.
Potrebno je hitno smanjiti rasipanje hrane na razini maloprodaje, usluga prehrane i kućanstava. Naravno, ostvarenje ovog cilja nije jednostavno i trebat će vremena za potpunu promjenu, ali svatko od nas može krenuti od sebe. Donosimo nekoliko načina da provjerite je li hrana koja malo dulje stoji ipak dobra za konzumaciju.
Čitate li pravilno oznake na deklaracijama?
Prije savjeta o načinima provjere ispravnosti hrane važno je da svaki potrošač razumije razliku između pojmova "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Čak 1/3 hrvatskih građana miješa rok trajanja s datumom do kojeg je proizvod najbolje upotrijebiti.
- "Upotrijebiti do" - datum do kojeg se proizvod može konzumirati i ne bi ga trebalo konzumirati nakon tog datuma jer je riječ o hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva
- "Najbolje upotrijebiti do" - datum do kojeg proizvod zajamčeno ima svojstva poput mirisa, izgleda ili konzistencije, ali obično su ova svojstva očuvana i nakon navedenog datuma te se hrana s tom oznakom može konzumirati i nakon navedenog datuma
Ispitajte izgled, miris i okus
Prerano bacanje namirnica možete spriječiti kroz tri jednostavna koraka. Prvo dobro pogledajte i proučite je li hrana poprimila drugu boju, promijenila oblik i teksturu. Ako je sve u redu s izgledom, sljedeći korak uključuje miris, to jest dobro pomirišite namirnicu jer promjena mirisa gotovo uvijek znači da se hrana pokvarila. U slučaju da još niste sigurni, kušajte mali uzorak hrane i saznajte ima li i dalje normalan okus.
Osim ovog općenitog savjeta za provjeru ispravnosti hrane, donosimo neke malo specifičnije, koji uključuju neke od najčešće korištenih namirnica.
Jaja
Ako redovito bacate kutiju od jaja, vjerojatno vam se tu i tamo dogodilo da ste zaboravili koji je datum isteka roka. Kako ne biste nepotrebno bacali jaja, koja su možda i dalje sigurna za konzumaciju, napravite jednostavan eksperiment. Ubacite jaje u čašu hladne vode i, ako potone, znači da je još svježe i možete ga slobodno pojesti.
Sir
Kod sira provjeru napravite tako što ćete ga ostaviti na sobnoj temperaturi. Kvalitetan proizvod malo će omekšati, ali ako se osuši iznutra i na njemu se pojavi vlaga, nije poželjan za konzumaciju. Kad govorimo o svježem siru, dobar je dokle god ne počne mirisati na vlagu te ne dobije žućkastu boju i kiselkast okus. Računajte kako imate oko tjedan dana od otvaranja da ga pojedete.
Povrće
Kad se povrće počne kvariti, gubi boju i najčešće poprima žute nijanse, ali to ne mora odmah značiti da ga trebate baciti. Primjerice, kad se to dogodi kod celera i luka, samo odrežite promijenjeni dio i ostatak osvježite tako što ćete ga staviti u hladnu vodu na 15 minuta.
Riba
Svježa riba dobrog je mirisa (naravno, koliko je to moguće za ribu), nema mutne oči i nema jarkocrvene škrge, a ljuskice imaju prirodni sjaj i čvrsto su pričvršćene za tijelo ribe.
Kad hrani nije mjesto na tanjuru
Prilikom provjere ispravnosti hrane, uvijek moramo imati na umu vlastito zdravlje. Nemojte nikako jesti onu hranu za koju smatrate da će vam izazvati zdravstvene tegobe. Evo nekih dodatnih znakova na koje trebate pripaziti:
- Plijesan - ako se na hrani pojavila plijesan, definitivno je nemojte jesti. Jedina iznimka je tvrdi sir, koji je siguran za konzumaciju ako odrežete dio s plijesni, ali u slučaju da meki sir razvije plijesan, bacite ga
- Dva sata izvan hladnjaka - gotovi obroci, jaja, sirovo meso, riba, školjke i mliječni proizvodi koji stoje dva sata ili dulje izvan hladnjaka mogu izazvati zdravstvene poteškoće
- Kristali leda - ako hrana u zamrzivaču ima komadiće leda ili mraz, to najčešće znači da je bila nekoliko puta zamrznuta i odmrznuta, što je pogodno mjesto za razvoj opasnih mikroorganizama (posebno budite na oprezu kod mesnih i ribljih proizvoda)
- Sluzavo - ako povrće i voće ima sluzavi sloj, radije ga izbjegnite
- Savijene ili udubljene konzerve - takva konzerva može imati mikroskopsku rupu kroz koju protječe kisik i time stvara plodno okruženje za razvoj bakterija
Produljite rok trajanja nekih namirnica
Postoje razni trikovi pomoću kojih će vaše namirnice ostati svježe dulje od uobičajenog. Primjerice, stavite papirnati ručnik ispod povrća jer će upiti suvišnu vlagu, koja nije dobra za namirnice. Brokulu možete cijelu zamotati u papirnati ručnik, celer držite u foliji, a šparoge u čaši sa sasvim malo vode.
Dobro je znati i koje namirnice treba držati u hladnjaku a koje ne. Jabuke, marelice, brokulu, šljive, krastavce, prokulice, dinju, cvjetaču i zelenu salatu uvijek stavite u hladnjak, a breskve, avokado, nektarine, banane, cijelu lubenicu i rajčice radije držite na kuhinjskom pultu. Isto tako, postoje namirnice koje se preporučuje čuvati na hladnom i tamnome mjestu, kao što su krumpir, luk i češnjak.
Organizirani hladnjak najvažnija je komponenta u održavanju namirnica svježima. Naime, neka istraživanja pokazala su da se hrana u hladnjaku najčešće pokvari jer ju vlasnik ne vidi i zaboravi je na vrijeme iskoristiti. Preporuka je one namirnice koje će se prve pokvariti držati na najvišoj polici. Ako se ipak neka hrana nepovratno pokvari, kompostirajte je.
