Što mislite, kako ćete živjeti kad plaće više ne bude?

Svi ćemo se složiti da nam je najdraži dan u mjesecu onaj kad nam sjedne plaća. Taj dan svako malo refreshamo stanje računa nadajući se trenutku kad ćemo ugledati zasluženu cifru na računu. No tri tjedna poslije već se pitamo na što nam je otišla plaća. Platimo režije, kredit, obavimo shopping i u tren oka plaća ''nestane''. To je situacija kojom se suočava većina Hrvata, a glavno pitanje koje se poteže je: kako ćemo živjeti kad plaće više ne bude?

Svi znamo da se odlaskom u mirovinu naša mjesečna primanja uvelike smanjuju. Trenutno mirovina iznosi oko trećine prosječne plaće. Primjerice, zamislimo život tajnice Ane. Ako je ona radom u nekoj firmi mjesečno zarađivala 6 000 kuna, u mirovini će primati mjesečni iznos od otprilike 2 000 kuna. Što može s tim novcima napraviti kad plati režije? Gotovo ništa. Dakle, možemo zaključiti da već sada trebamo razmišljati o svojoj budućnosti, a to ćemo napraviti upravo ulaganjem u dobrovoljni mirovinski fond. Ako smatrate da vama to ulaganje možda nije potrebno, ovdje možete izračunati kolika će biti vaša okvirna mirovina. 

Mirovinski sustav objašnjen u 5 minuta

Ni najveći biseri s interneta ne misle da su mirovinski stupovi stupovi na zgradi. No koliko nas zna u kojem su stupu i zašto? Svaki građanin član je barem jednog od triju stupova. Prvi stup je stup obveznih izdavanja poslodavaca. Ali njegova je loša strana ta što ovisi o tome koliko će biti mladih kada dođe vrijeme za naše mirovine. Stopa iseljavanja sve je veća pa nam se time ne piše dobro.

Zato, moramo biti pametni i paziti na drugi i treći stup. Oni su zapravo naša štednja. Jedna četvrtina novca za mirovine ide u obveznu štednju (drugi stup), gdje se raspoređuje u fondove A, B ili C. Točna ograničenja ne moraju nas brinuti jer funkcioniraju slično kao oročena štednja. Što su veća razdoblja na koja je štednja oročena, to su i kamate veće. Tako fond A dugoročno nudi najveće zarade na našu štednju, fondovi B kategorije namijenjeni su ljudima srednje životne dobi dok su fondovi C kategorije namijenjeni osobama koji su blizu mirovine (odnosno kojima je ostalo 5 godina do mirovine).

Svaka mlada osoba koja se tek zaposlila u roku od mjesec dana trebala bi posjetiti poslovnicu Fine te na šalteru Regosa izabrati obvezni mirovinski fond u kojem će štedjeti. Ako to ne učini sama Regos će ju rasporediti u jedan od fondova kategorije A. Promjene iz modela štednje u model su moguće u mjesecu rođenja i prelazak je besplatan, a za promjenu fonda unutar prve četiri godine plaća se izlazna naknada.

Štednja vs siromaštvo Bez dodatne štednje nemojte računati na pristojnu mirovinu

Ako hoćemo bolje mirovine možemo ih lako imati pomoću famoznog trećeg stupa - dobrovoljne štednje. Država tim novcem ne može upravljati, kao ni onim iz drugog stupa jer je to naša povlaštena štednja. Možemo uplaćivati jednokratno, od svake plaće, možemo i za nekog drugog, a ako prestanemo uplaćivati u njih - nikome ništa. Što god uplatimo u dobrovoljni mirovinski fond, vratit će nam se. Novac uplaćen u te stupove nije izgubljen čak ni u slučaju smrti jer je riječ o štednji koja se nasljeđuje normalno kao i sva ostala imovina. Dobrovoljni fond jako je dobra odluka za svakoga tko sada ima nižu ili čak prosječnu plaću, dugo je bio nezaposlen ili je pak živio od posla do posla. 

A zašto "čuvati" novac u dobrovoljnom mirovinskom fondu, a ne štedjeti u banci? Niske kamatne stope i porez na štednju te inflacija razlozi su zašto bismo trebali razmotriti neke druge oblike ulaganja. Od početka poslovanja od osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova njih pet ostvarivalo je prosječan godišnji prinos od šest posto, jedan fond je ostvario prinos od četiri posto, jedan od tri posto, a jedan od 10 posto, kažu iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Ako nam to nije dovoljno valja istaknuti kako država uplatom iz proračuna potiče ovaj oblik štednje. Poticaji iznose 15% na sve uplate do 5 000 kuna godišnje. Primjerice, ako godišnje u dobrovoljni mirovinski fond uložite 5 000 kuna, što iznosi oko 400 kuna mjesečno, država će vam isplatiti maksimalni iznos poticaja koji je u tom slučaju 750 kuna.

Krajem veljače 2019. ukupan broj članova otvorenih i zatvorenih (uplaćuje poslodavac) dobrovoljnih mirovinskih fondova bio je 337 738. O pozitivnom trendu, kad je riječ o štednji za stare dane, govori činjenica da se ukupan broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova (otvorenih i zatvorenih) krajem 2018. uvećao za 9,3%.

- Iako se iz tih podataka vidi da je broj članova u porastu, vjerujemo da još uvijek ima prostora za poboljšanje. Treba napomenuti da je u dobrovoljnu mirovinsku štednju važno početi ulagati što ranije kako bi dugoročno ostvarena dobit u trenutku odlaska u mirovinu bila veća - poručuju iz HANFA-e.

PAŽLJIVO BIRAJTE Mnogi to ne znaju: Evo kako si možete povećati mirovinu!

Zašto bismo se o tome trebali brinuti baš sad?

Prosječna je starost Hrvata 40 odnosno 44 godine, što znači da nam je odlazak u mirovinu vremenski bliži od Domovinskog rata. U školi bismo u zadnji čas naštrebali dosadno gradivo da ga se riješimo, ali u pedesetima sigurno nećemo moći raditi 16 sati dnevno da bismo "odradili" buduću mirovinu.

Sjetimo se basne o cvrčku i mravu, marljivi mrav nije ostao gladan tijekom zime. A da je imao pristup dobrovoljnom mirovinskom fondu, zimovao bi još i bolje. Zato, neka štednja postane vaša dobra navika.