Zaposlenici svih generacija među svoja tri najvažnija kriterija kod odabira poslodavca navode da im je bitno da organizacija brine o wellbeingu zaposlenika. Za milenijalce i generaciju Z, taj kriterij je na prvom mjestu!
Što je wellbeing zaposlenika i zašto je važan u poslovanju?
Wellbeing zaposlenika se odnosi na stvaranje okruženja na radnom mjestu koje podržava i potiče optimalno fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje zaposlenika.
Istraživanja su pokazala da čak 40% zaposlenika u SAD-u izvještava da je njihov posao imao negativan utjecaj na mentalno zdravlje u prethodnih šest mjeseci, uključujući 7% koji ga opisuju kao "izuzetno negativan" utjecaj. Procjenjuje se da nepredviđeni izostanci s posla zbog lošeg mentalnog zdravlja predstavljaju značajan trošak američkom gospodarstvu - čak 47,6 milijardi dolara godišnje.
Ključ je u vašoj organizacijskoj kulturi
Iako mnogi faktori utječu na dobrobit i stres zaposlenika, jedan od glavnih je kultura tvrtke. Zanimljivo, taj faktor je zapravo potpuno pod kontrolom tvrtke. No i dalje mnoge tvrtke smatraju da je dovoljno ponuditi neke cool, popularne benefite, po mogućnosti nešto što je sada u trendu. I onda se čude i pitaju zašto su im ljudi pod stresom i doživljavaju burnout, a “sve su im osigurali” - masažu na radnom mjestu, radionice mindfulnessa i besplatno eko voće.
Ključ je u tome da se tvrtke trebaju primarno fokusirati na način na koji se kod njih radi i svakodnevna iskustva svojih zaposlenika. Ili drugim riječima, svoju kulturu. Tvrtke koje imaju zdravu kulturu su magnet za vrhunske talente. A nema sumnje, kultura počinje na vrhu. Menadžeri imaju ključnu ulogu u prevenciji i poboljšanju mentalnog zdravlja i dobrobiti svojih zaposlenika. I zato je izuzetno bitno da tvrtke ne toleriraju menadžere koji stvaraju toksičnu atmosferu i čine živote zaposlenika neugodnima, jer oni predstavljaju ogroman rizik za poslovanje.
Zadržavanje zaposlenika
“Tsunami odlazaka” ili “The Great Resignation”. Bez obzira na termin koji koristimo, nedavni masovni odlazak talenta potaknut oporavkom gospodarske aktivnosti doveo je mnoge organizacije u stanje panike, te su pokušavale učiniti sve kako bi zadržale svoje najbolje ljude.
Sada više nego ikad, ljudi propitkuju svoje živote i razmišljaju o tome kako i gdje ulažu svoju energiju i žele poslodavca koji podržava stil života kojem teže. Mnogi talentirani zaposlenici napuštaju radna mjesta koja se ne slažu s njihovim osobnim sustavom vrijednosti i pokazuju stvarnu brigu za njihovu dobrobit. Ljudi žele dobar posao, ali i kvalitetu života izvan posla. Američke studije ukazuju da se samo 25% zaposlenika slaže da njihova organizacija brine o njihovom wellbeingu. Da bi zadržale svoje najtalentiranije zaposlenike, tvrtkama je u interesu da ih podrže u ostvarivanju njihovih potreba, ambicija i želja.
Zadovoljni zaposlenici manje su skloni napustiti tvrtke. Razlika u stopama fluktuacije između zaposlenika koji su zadovoljni i onih koji nisu je značajna: zadovoljni zaposlenici su 32% manje skloni aktivnom traženju drugog posla. Gallupovo istraživanje je pokazalo da “Angažiranost i kultura” (40%) te “Wellbeing i ravnoteža između posla i privatnog života" (26%) zajedno čine 66% ukupnih razloga zbog kojih su zaposlenici napustili svog poslodavca u 2022. godini. To je trostruko više ljudi nego onih koji su posao napustili zbog bolje plaće!
Privlačenje zaposlenika
Na tržištu rada priča se o tome kakva je pojedina tvrtka kao poslodavac. Između ostalog, vaši sadašnji, bivši, ali i budući zaposlenici, međusobno dijele iskustva i informacije o tome koliko kao tvrtka brinete o svojim ljudima. Word-of-mouth je i dalje jedan od najvažnijih načina na koji se kandidati za posao raspituju o tome kako je raditi u nekoj tvrtki. Onome što čuju od kolega i prijatelja, kandidati će vjerovati više nego onome što poslodavci napišu o sebi na web stranice karijera, društvene mreže ili plasiraju u medije. Sve to utječe na employer brand tvrtke (reputaciju i popularnost tvrtke kao poslodavca) i sposobnost privlačenja visokokvalitetnih talenata.
Američke studije ukazuju da se samo 25% zaposlenika slaže da njihova organizacija brine o njihovom wellbeingu.
Čak 63% američkih zaposlenika kaže da im je veća ravnoteža između posla i privatnog života te bolja osobna dobrobit vrlo važno kada razmatraju hoće li prihvatiti posao u drugoj organizaciji. Zaposlenici svih generacija rangiraju tvrdnju "Organizacija koja brine o wellbeingu zaposlenika" među svoja tri najvažnija kriterija kod odabira poslodavca. Za milenijalce i generaciju Z, to je na prvom mjestu!
Zašto bi poslodavci trebali ulagati u wellbeing zaposlenika?
Ukratko, zaposlenici to danas očekuju. A živimo u tzv. candidate-driven tržištu u kojem su kandidati ti koji biraju poslodavce, a ne obrnuto. Poslodavci koji brinu o zdravlju i wellbeingu zaposlenika imaju brojne mjerljive koristi: zaposlenici uzimaju manje bolovanja, imaju bolji radni učinak, rjeđe doživljavaju burnout i rjeđe napuštaju tvrtku (niža stopa fluktuacije). Kada je wellbeing u organizaciji loš, to će utjecati i na slabije poslovne rezultate organizacije.
Zaposlenici koji smatraju da poslodavac brine o njihovom cjelokupnom wellbeingu u usporedbi s drugim zaposlenicima:
su 69% manje skloni aktivno tražiti novi posao, 71% rjeđe osjećaju burnout, su 36% više zadovoljni u životu, 3x više angažirani na poslu i 5x skloniji su preporučiti svoju tvrtku kao sjajno mjesto za rad te vjeruju vodstvu svoje organizacije.
Dobro osmišljene i na istraživanjima temeljene wellbeing inicijative i strategije omogućuju organizacijama veću otpornost (resilience) i smanjuju mnogobrojne rizike. Bez zdravih i otpornih zaposlenika nema ni uspješne organizacije, a u današnje vrijeme brzih tehnoloških promjena, ekonomske nestabilnosti i krize mentalnog zdravlja toga smo svjesni više nego ikada prije.
Jelena Jelušić diplomirala je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Danas je HR & Employer Branding konzultant s više od 18 godina radnog iskustva kao organizacijski psiholog te s praktičnim iskustvom u dizajnu i implementaciji wellbeing programa za zaposlenike.