U potrazi za trenucima tišine, spokoja i prirodnih ljepota, istok Hrvatske dočekat će vas raširenih ruku. Vožnja kroz nepregledne i umirujuće ravnice Slavonije, s pogledom na vinograde i žuta polja suncokreta, samo je početak priče o bogatstvu ovoga kraja. 

U njemu se njeguje smiren tempo života, sasvim suprotan gradskoj vrevi, a to će vam potvrditi svaki susret sa skromnim i opuštenim Slavoncima. 

Njihova poznata gostoljubivost, nestvarni prizori slavonskoga kraja te bogata kultura i tradicija natjerat će vas da se Slavoniji uvijek iznova vraćate. A ako niste upoznati sa svim bogatstvima koja ona nudi, vrijeme je da to promijenite.

Nestvarni prizori

Slavonija može mnogo toga ponuditi u svako godišnje doba, no tijekom jeseni najviše se "zlati". Nerealistične i pomalo statične scene prirode, u kojima su jelen ili srna jedino što se miče, mali su dio čari ove regije.

Tu su i čudesni prizori ergela najljepših pasmina konja - lipicanaca, kao simbola Slavonije koji je uvršten u nematerijalnu kulturnu baštinu. A zvukove životinjskog svijeta doživjet ćete i u Parku prirode Lonjsko polje, slavonskoj Amazoni. Ovaj park dom je mnogih sisavaca, vodozemaca, gmazova i riba, a najpoznatiji je po činjenici da u njemu obitava najveća koncentracija bijelih roda.

Kad je riječ o parkovima prirode, želite li doživjeti još nadrealnih prizora, obavezna je i šetnja Papukom, najvećom slavonskom gorom i prvim geoparkom u Hrvatskoj. 

S druge strane, posjet gradovima također će vas vizualno očarati, osobito kad je riječ o nekim od najdojmljivijih predstavnika Slavonije. Primjerice, o ovom se kraju ne može govoriti bez spominjanja velebne đakovačke katedrale.

Papa Ivan XXIII. svojedobno ju je nazvao "najljepša katedrala između Venecije i Istanbula", a kročite li unutra, trebat će vam neko vrijeme da upijete svu ljepotu urešenih skulptura i bogato oslikane unutrašnjosti. 

Lijep prizor predstavlja i barokna crkva sv. Mihaela u Osijeku, a nađete li se u ovom gradu, moći ćete još štošta posjetiti. Od slavne plaže Kopika (Copacabana), s koje ljeti dopire žamor rashlađenih Slavonaca, do osječke Tvrđe i Perivoja kralja Tomislava. 

Naravno, i ostali slavonski gradovi, poput Slavonskog Broda, Vinkovaca, Požege, Vukovara i drugih, mogu mnogo toga ponuditi.

Okusi za pamćenje

O kvaliteti slavonske kuhinje dovoljno govori to što je hrana mnogima prva pomisao na ovaj kraj. Jedino bolje od mirisa koji dopiru iz čobanca i ribljeg paprikaša njihov je okus pri prvom zalogaju. A oni su tek početak ovoga gastronomskog putovanja.

Šaran na rašljama, pečenje od autohtone crne slavonske svinje, suhomesnati proizvodi poput šunke, kulena i kulenove seka te tradicionalni salenjaci pripremljeni sa svinjskom mašću samo su neki od predstavnika, za neke najbolje, kuhinje u Hrvatskoj.

Neminovno je da ćete tradiciju slavonskoga kraja osjetiti u svakom njenom jelu, a uz njih je neizostavno i odlično vino, koje najčešće dolazi iz čuvenih iločkih i kutjevačkih podruma. Tako su kutjevački rizling i iločki traminac postali obavezni suveniri pri posjetu ovoj regiji, baš kao i domaći med s nekog od mnogobrojnih OPG-ova.

Jaka tradicija

Kad se nakon mira i opuštanja poželite razveseliti uz ples i pjesmu, znajte da ste na pravome mjestu. Zvuk razigranog bećarca zaštitni je znak Slavonije te nezaobilazan dio većine slavonskih običaja, svakog slavlja i veselja.

Štoviše, UNESCO je uvrstio bećarac na svoj popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, baš kao i proljetni ophod ljelja, djevojaka koje obilaze selo i izvode ritual sastavljen od pjesama i plesa sa sabljama.

Ples je Slavoncima u krvi, pa je u ovom kraju, pored drugih plesnih običaja, također prepoznatljivo zatvoreno kolo, koje se uglavnom izvodi uz pratnju tamburice samice. Ono obično podrazumijeva vedre tekstove, često komičnoga karaktera. 

Obilježja slavonskog folklora očituju se i u prekrasnim nošnjama, koje često krase dukati. Ovaj tradicionalni nakit daje poseban sjaj i eleganciju nošnji te se često nosi u svečanim prigodama kao simbol bogatstva i tradicije.

Kad je riječ o tekstilu, tradiciju Slavonije čini i tkanje na tkalačkom stanu, no to je vještina koju još rijetki drže na životu.

Osim spomenutog, Slavonija ima pregršt drugih običaja, od kojih valja izdvojiti Ivanjske krijesove. Okupljanje oko tople vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja poseban je događaj. Tad se također zna povesti kolo, a neizostavno je i uzbudljivo preskakanje vatre. A tu su i Đakovački bušari, najveća pokladna manifestacija istočne Hrvatske, koja je ove godine proslavila 30. obljetnicu.

Ljudi puna srca

Ipak, ono što na kraju upotpunjava cijelu priču o Slavoniji njezini su stanovnici. Topli osmijesi, šarm i specifičan humor Slavonaca razgalit će i najtvrđa srca. A njihova marljivost nije prisutna samo u poslu nego i u načinu na koji dočekuju goste. 

Da je njihovo gostoprimstvo na najvišoj razini, potvrdilo je i priznanje platforme Booking.com, koja je nagradu Traveller Review Awards, za dosljedno pružanje gostoprimstva, dodijelila Požegi kao najsrdačnijem gradu u Hrvatskoj za 2024. godinu.

Slavonci će se potruditi da se kod njih osjećate kao kod kuće, a ako im uzvratite istom toplinom, sigurno će vas pozvati na jedno okupljanje oko pucketave vatre uz kotlić, roštilj ili ražanj - a uz dobro vino, obavezan je i zvuk tamburice!