Saznajte kako postići balans kućnog proračuna i uštedjeti

Usprkos korona krizi, u prošloj godini stopa rasta štednje kretala se između 4 i 6% uz vidljivo ubrzanje prema kraju godine. Ubrzanje se nastavilo i u ovoj godini te je stopa rasta depozita građana u bankama u ljetnim mjesecima dosegnula oko 8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju statistički podaci iz Hrvatske udruge banaka.  

Štednja je pozitivna životna navika koja pruža sigurnost i zaštitu, ali mnogi smatraju da nemaju dovoljno prihoda koji bi im omogućili štednju. Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje, kaže da sve ovisi o motivaciji, pa tako ljudi koji su usmjereni na budućnost najčešće imaju i zdrave štedne navike.  

Zašto je većina ljudi sklonija potrošnji?

Potrošačke i navike štednje stječu se od najranije mladosti, kad počinje raspolaganje džeparcem. Poslije dolazi plaća, a usporedno s tim trebala bi se razvijati i financijska pismenost, to jest kombinacija financijskih znanja, ponašanja i vještina potrebnih za donošenje odgovornih potrošačkih odluka. Ipak, psihološki utjecaj često je jači od utjecaja informiranosti i znanja. 

- To je poznata priča: želimo manje trošiti, a više štedjeti, ali ne možemo odoljeti baš ovoj haljini, baš ovom najnovijemu modelu mobitela i tako dalje. Svi mi ponekad kupujemo impulzivno iako znamo da to vjerojatno nije mudra financijska odluka. To je zato što na naše financijsko ponašanje osjećaji i misli imaju velik utjecaj - objašnjava Marina Ralašić. 

Dodaje kako mnogima novac nije samo iznos plaće nego i pokazatelj uspjeha i društvenog statusa. Kada dođe do njegova nedostatka, mnogi često donesu loše financijske odluke i potroše samo da bi se osjećali bolje - ali to je kratkoročno rješenje. Savjetuje se dugoročno razmišljanje i dobro promišljanje prije svakog trošenja.

Štedljiv čovjek nije nužno i škrt 

Ipak, treba istaknuti da nije isto suzdržati se od trošenja kad je razlog štednja ili škrtost. Škrtima je štednja cilj sam po sebi, a štedljivi imaju na umu viši cilj i znaju zašto žrtvuju zadovoljstvo u sadašnjosti, pojašnjava Marina Ralašić.

- Štedljiv čovjek uzvratio bi pozivu prijatelja na večeru, a škrtac bi iskoristio tuđi poziv, ali gotovo nikad nikoga ne bi ugostio. Štedljivi su velikodušni i daju u okviru svojih mogućnosti. Škrti, s druge strane, daju uvijek uz izračun svoje buduće materijalne koristi. Na novac bi trebalo gledati samo kao na sredstvo za postizanje cilja - upozorava sugovornica. 

- Štedljivi ljudi ne brinu kako ih društvo percipira, drže se svojih odluka, zagovornici su smanjene potrošnje te sposobnosti razlikovanja između potreba i želja. Ne uskraćuju sebi stvari u kojima uživaju samo da bi mogli uštedjeti. Odvajaju potrebno vrijeme da donesu odluku, razmatraju izbore, traže informacije i spremni su potrošiti tamo gdje je važno - zaključuje Marina Ralašić.

Kontrola troškova i prihoda ne mora biti komplicirana 

Na spomen kontrole troškova i prihoda mnogi pomisle na dosadne tablice koje trebaju popunjavati, za što najčešće nitko nema vremena. To je jedan od načina, ali postoje i druge metode poput internetskog i mobilnog bankarstva te mobilnih aplikacija za praćenje troškova. Učinkovita su i neka starija rješenja, poput metode omotnice, pri čemu je novac za buduće troškove raspoređen u nekoliko omotnica. U svakom slučaju, vođenje detaljnog popisa troškova omogućuje postizanje financijske sigurnosti. 

- Jedna od jednostavnijih je metoda 50-30-20. Ona je dobra za početnike jer ne traži mnogo vremena. U primjeni te metode 50% vašeg dohotka odgovara potrebama, 30% željama, a 20% otplati duga i štednji - opisuje Marina Ralašić i dodaje da se postoci mogu promijeniti ovisno o trenutnoj situaciji. U slučaju velikog dugovanja možda će veći postotak dohotka ići u tu kategoriju.  

- Osobni proračun sredstvo je kojim kontroliramo svoj novac kako bismo ga potrošili na najbolji način. On pomaže u ostvarenju ciljeva, ali s različitim ciljevima dolaze i različite potrebe, pa jedan način vođenja proračuna ne odgovara svima. Koju god metodu vođenja proračuna izabrali, važno je samo da redovito bilježite i pratite svoju potrošnju - savjetuje naša sugovornica. 

Postoje razni oblici štednje, od računa u banci, preko različitih štednih i štedno-ulagačkih proizvoda, pa do dobrovoljnih mirovinskih fondova, životnih osiguranja i investicijskih fondova. Svjetski dan štednje podsjetnik je na razmišljanje o dinamici prihoda i rashoda u kućnom proračunu te može biti odličan povod za kreiranje vlastitog plana štednje.