Pregled koji spašava život, ali ga se skoro svaki muškarac boji

Posjet urologu možda se čini odbojan, ali godišnji urološki pregled vrlo je jednostavan i nužan te vam može spasiti život jer karcinom prostate često ne pokazuje simptome u ranim fazama. U tekstu nam primarijus dr. Dalibor Čičin-Šain, urolog iz poliklinike Uro-centar otkriva da kontrole prostate nisu uopće „strašne“, kako mnogi to zamišljaju, i zašto pojedine pojave ne moraju značiti da imate rak.

Oslobodite se straha i reagirajte na vrijeme

Zabrinjavajući rezultati istraživanja Europskog urološkog udruženja i tvrtke Boston Scientific, pokazali su kako 40% ispitanika ne zna uopće objasniti što urolog radi, a njih 54% misli da i žene imaju prostatu. Ništa bolja situacija nije ni u Hrvatskoj, gdje je pregled prostate još nelagodna tema za većinu muškaraca.

Primarijus dr. Čičin-Šain ističe kako svaka kontrola počinje razgovorom u kojem pacijent objašnjava svoje tegobe s mokrenjem.

- Pregled prostate prstom (digitorektalni pregled) često muškarcima stvara nelagodu i zbog toga odbijaju posjetiti urologa, ali ti strahovi su neopravdani jer je mnogo pacijenata nakon pregleda izjavilo da su se 'uzalud bojali i otkazivali kontrolu sve ovo vrijeme' - rekao je urolog.

Nelagoda koja se veže uz takav pregled nije usporediva sa značenjem informacija koje se njime dobiju.

Ključnu ulogu u detekciji karcinoma ima PSA, bjelančevina koju luči prostata. Koristimo je kao marker u otkrivanju raka prostate. Treba znati da je on specifičan za prostatu, a ne samo za karcinom prostate.

- Ako netko ima povišen PSA, ne znači nužno da ima karcinom jer osim toga može imati ili upalu ili dobroćudnu, ali veliku prostatu.  U svim slučajevima u kojima je PSA povišen ili je nalaz digitorektalnog pregleda opipavanja prostate prstom sumnjiv rade se dodatne analize kojima se dokazuje ili isključuje karcinom. Bez biopsije uzorka tkiva, dijagnoza raka prostate nije moguća - objašnjava urolog Čičin-Šain.

- Biopsija prostate postupak je kojim se specijalnom iglom pod kontrolom ultrazvuka uzima dio tkiva prostate. Uzima se relativno malo tkiva za analizu te je moguće da žarište karcinoma nije zahvaćeno uzorkom nego se nalazi negdje u blizini, pa nalaz može biti lažno negativan. To se osobito odnosi na pacijente koji imaju veliku prostatu jer karcinom ne zahvaća odmah cijelu prostatu nego se može raditi o čvorićima unutar nje - objašnjava urolog.

Kada na pregled?

Većina pacijenata misli da karcinom prostate izaziva bolove u leđima, krv u  mokraći ili sjemenu. To mogu biti simptomi karcinoma, ali u veoma uznapredovalom stadiju. Važno je zapamtiti da većina karcinoma nema nikakvih specifičnih simptoma.

Učestalost karcinoma prostate raste s godinama, a počinje nekad oko 40. godine te snažno raste prema 80-im godinama.

- Bolesnicima u starijoj životnoj dobi, karcinom raste polaganim tempom, tako da se može reći kako oboljeli nakon 80. godine umiru s rakom prostate, a ne od njega. Međutim, u ranijim dekadama, u 40-im i 50-im, karcinom definitivno može biti ubojica i važno ga je što ranije detektirati - naglašava primarijus dr. Čičin-Šain.

Budući da u Hrvatskoj od raka prostate godišnje oboli čak 1800 muškaraca, u kampanji Movember, dm već petu godinu zaredom financijski podupire istraživanje karcinoma prostate na Institutu "Ruđer Bošković". Suradnja se nastavlja i ove godine, a sada i vi možete sudjelovati jer dijeljenjem ove stranice pomažete u dodatnoj edukaciji. Ovogodišnja donacija odlazi u svrhu istraživanja stanica karcinoma prostate te mehanizma stvaranja otpornosti na hormonsku terapiju.