Poslodavci, razmišljate kako nagraditi zaposlenike? Na ove iznose ne plaćate porez

Posljednjih nekoliko godina sve se više priča o važnosti angažiranosti zaposlenika. Mnoge taj koncept prilično živcira - smatraju ga još jednom izmišljotinom raznih konzultanata ili stručnjaka za razvoj ljudskih potencijala. No gdje ima dima, ima i vatre: činjenica je da su angažirani zaposlenici sretniji i produktivniji. 

Povećati angažiranost zaposlenika nije jednostavno. Ne toliko čarobna formula glasi: treba znati prepoznati njihove snage, vještine i rezultate te ih za njih nagraditi. Neke će zaposlenike, primjerice, motivirati javno priznanje njihovih zasluga i pohvala nadređene osobe, a drugi će jedva dočekati nekoliko nagradnih slobodnih dana. No otkad je svijeta i vijeka, ipak najbolje prolazi financijska nagrada. A s druge strane, poslodavci se prilično teško odlučuju na povišice. Rješenje bi moglo biti jednostavnije nego što se čini – uplata zaposlenicima u III. stup mirovinskog osiguranja.

Jasna računica

Kao što je poznato, hrvatski mirovinski sustav funkcionira u tri stupa - prva dva su obavezna, a treći je dobrovoljan. Članstvo u dobrovoljnome mirovinskom fondu predviđa i opciju da za osiguranika dobrovoljnu mirovinsku štednju uplaćuje poslodavac. 

Poslodavci mogu osnivati vlastite, zatvorene mirovinske fondove, u kojima štedjeti mogu isključivo njihovi zaposlenici, primjeri su HEP-a, Fine, HAC-a..., ili mogu poticaje na štednju uplaćivati na račun zaposlenika u otvorenom, dobrovoljnome mirovinskom fondu. Koju god od ove dvije opcije odabrao, za uplate do 500 kuna mjesečno (ili do 6000 kuna godišnje) po zaposleniku, poslodavac neće platiti porez na kapitalnu dobit, kao ni porez na dohodak prilikom isplate mirovine. Zbog toga je cijela priča za njega bitno isplativija nego da zaposleniku isti iznos isplaćuje u formi redovnog mjesečnog dohotka.

Kako to izgleda u praksi

Primjerice, recimo da poslodavac želi zaposleniku neto plaću povećati za 500 kuna. Dodajmo pritom da je taj zaposlenik osoba koja nema djece, ali ni drugih uzdržavanih članova domaćinstva. Takva povišica za poslodavca znači ukupni trošak veći za 963 kune po zaposleniku koji ima prosječnu plaću. No ako poslodavac odluči zaposleniku isplatiti iznos od 500 kuna bruto, tad će on na račun dobiti tek malo više od 300 kuna. 

Međutim, ako mu isti iznos od 500 kuna odluči uplatiti na njegov račun u dobrovoljnome mirovinskom fondu - svi će u ovoj jednadžbi bolje proći. Radnik će na svoj račun u fondu dobiti upravo taj, cjelokupni iznos, poslodavcu će se za isti iznos uvećati ukupni trošak, a zaposlenik će dobiti i državni poticaj, čak i u slučaju da sam ništa više ne uplati na spomenuti račun u fondu. Državni poticaj u tom slučaju iznosi 15% na ukupne uplate poslodavca i zaposlenika, a one mogu iznositi maksimalno 750 kuna godišnje. Sve se to još uvećava i za eventualni prinos koji ostvari fond. 

Win-win situacija

Pogodnosti uplaćivanja u dobrovoljne mirovinske fondove svakog dana uočava sve veći broj poslodavaca koji, u neizvjesnim pandemijskim vremenima, dobro razmisle o svakoj kuni. Upravo to potvrdio nam je Marijan F., direktor srednje velike zagrebačke tvrtke, koji svoje zaposlenike nagrađuje na ovakav način. 

- U današnje je vrijeme važnije nego ikad zadržati dobre i pouzdane djelatnike. U našoj smo tvrtki s vremenom uveli mnogo benefita – od besplatnih godišnjih sistematskih pregleda, raznih opcija rekreacije, stručnog usavršavanja i slično, no doista iznimne rezultate valja i financijski nagraditi. Ubrzo smo uvidjeli da je uplata zaposlenicima u dobrovoljni mirovinski fond win-win situacija, a ljudi na to izrazito dobro reagiraju jer je to zapravo i način štednje za starost - kazao je. 

Jednostavno i dostupno svima

Za članstvo u trećemu mirovinskom stupu ne postoje ograničenja poput dobi ili zdravstvenog stanja osobe. Novi članovi mogu ugovoriti i početi štednju u odabranom dobrovoljnome mirovinskom fondu putem online zahtjeva za članstvo. Za aktivaciju članstva, odnosno uplatu štednje, dovoljno je popuniti obrazac, nakon čega na e-mail adresu navedenu pri ispunjavanju stiže uplatnica s bar kodom. Nakon izvršene prve uplate korisnik postaje član dobrovoljnog mirovinskog fonda i može nastaviti štednju.

Još jedna pogodnost je da član može sam odabrati visinu uplate, trajanje i dinamiku štednje, a tu je i nezanemarivih, već spomenutih, 15% državnih poticaja do maksimalnog iznosa od 750 kuna godišnje.

Državne poticaje u jednoj godini možete dobiti za štednju samo u jednom dobrovoljnome mirovinskom fondu, a za ostvarenje maksimalnih poticaja morate u jednoj godini uplatiti 5000 kuna ili 417 kuna mjesečno. Poticajna sredstva pripisuju se na osobni račun svakog člana fonda i predstavljaju njegovu osobnu imovinu.

Novac unutar ovakve štednje u potpunosti je nasljedan, ne plaća se porez u fazi štednje, kao ni u fazi isplate. Iako se preporučuju redovite uplate, one nisu obvezne nego ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja, a prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida nego postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose.