Hrvatsko zagorje ima jednu od najvećih koncentracija spomeničke, arhitektonske i kulturne baštine u ovom dijelu Europe. Pribrojimo li tome i izvore termalne ljekovite vode, idilične zagorske brege i vinograde te beskrajno gostoljubive domaćine, jasno je da je ovaj kraj Hrvatske destinacija koju morate kad-tad posjetiti. A kad biste pitali domaće stanovništvo i njihove posjetitelje kako opisati ovaj kraj jednom riječju, sigurni smo da bi većina odgovorila "bajkovito". I ne bi bili u krivu jer sve elemente koji čine bajku - od šuma, dvoraca i crkvica do legendi, priča i 'popevki' - možete pronaći upravo u ovoj regiji!

Mi smo ovom prilikom odlučili zaviriti u jedno poglavlje te bajke, zvano Krapina.

Kneippovo lječilište podno Hušnjakova

Bit će vam možda zanimljivo doznati da jedna od prvih atrakcija koja je u 20. stoljeću privlačila mnoge posjetitelje u Krapinu nije bila vezana za vino nego za zdravlje. Takozvane prve zagorske mrzlice bile su kupalište i lječilište hladnom vodom prema načelima bavarskog svećenika Sebastiana Kneippa. Hidroterapija je zapravo jedan od najstarijih prirodnih načina liječenja, ali Kneipp je u 19. stoljeću popularizirao tu metodu izdajući o tome razna pisana djela. S povećanjem broja posjetitelja, kako prenosi Muzej krapinskih neandertalaca, u Krapini su se u to vrijeme otvorile i mnoge gostionice, koje su pripremale domaću hranu prema Kneippovoj recepturi, u ljekarnama su prodavali Kneippove čajeve i tinkture, a povećao se i broj smještaja za prihvat gostiju.

Lječilište je zatvoreno 1930. godine i od tada je promijenilo namjenu nekoliko puta: od školske poliklinike i odjela zdravstvene stanice do đačkog doma i Muzeja evolucije.

Prvi sajam vina u Hrvatskoj

S obzirom na to da je Zagorje poznato po vinogradarstvu, možda ne iznenađuje podatak da je 1904. godine u Krapini organiziran prvi sajam vina u Hrvatskoj! Kako prenosi TZG Krapina, taj je sajam bio u zgradi Gradskog poglavarstva u Krapini, u Magistratskoj ulici, i posjetitelji su ulaznicu plaćali jednu krunu. Tog dana prodali su oko 300 hektolitara vina, berbe 1903. godina. Nažalost, Prvi svjetski rat zaustavio je ovu tradiciju.

'Dobro mi došel, prijatel'

Međutim, rat nije prekinuo tradiciju krapinske gostoljubivosti, koju su Krapinčani najbolje iskazivali putem čašćenja vinom. Tako bi svojim gostima nudili vino u bilikumu - karakterističnom vrču čije značenje potječe od njemačke riječi "willkommen", a što znači "dobro došao". Postojao je čak i vinski klub, odnosno družina Bilikum Čeh-Leh-Meh, čiji je statut, "Krapinski Vandrček", definirao svojevrsna pravila za krapinsku gostoljubivost.

Crna kraljica i ostale poznate ličnosti

Slavnu krapinsku utvrdu, podno koje se u srednjem vijeku počelo razvijati naselje, posjedovali su mnogi hrvatski velikaši i kraljevi. Tu je u vrijeme najtežih turskih napada na Lijepu Našu Hrvatski sabor zasjedao čak pet puta i ondje su umrli hrvatski banovi Ivan Korvin i Toma Erdödy. U krapinskom starom gradu - u kojem je i spomenuta utvrda - Barbara Celjska udala se za hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškog. Na toj je svadbi navodno bilo više od 400 europskih kraljeva, prinčeva i velikaša! Barbara, gospodarica Krapine, Cesargrada i Medvedgrada, bila je izuzetno lijepa, napredna za svoje vrijeme i spretna u vladanju, navode povijesni izvori. Međutim, imala je i "crnu stranu" - navodno je svoje ljubavnike, kojih je bilo mnogo, bacala u smrt sa zidina staroga grada kad joj više nisu bili po volji. Tako je nastao i naziv "crna kraljica".

U povijesti Krapine mogu se pronaći još neka poznata imena. Naime, Ljudevit Gaj, otac hrvatskog narodnog preporoda, rodio se upravo u Krapini, a ovaj je grad bio neko vrijeme dom i Augustu Šenoi, Mariji Jurić Zagorki, Janku Leskovaru, Josipu Runjaninu, Ivi Andriću i drugima.

Od špilje do shopping centra?

Jeste li znali da je u Krapini i njezinoj okolici istraženo 78 špilja i jama te da još 11 njih čeka da bude istraženo? Naravno, najpoznatija od njih je osam metara visoka špilja na Hušnjakovu brdu u Krapini, gdje je Dragutin Gorjanović Kramberger našao 900 ljudskih fosilnih kostiju koje datiraju iz velikog ledenog doba. Ovo je, prema navođenju Muzeja krapinskih neandertalaca, u Europi jedna od najbrojnijih i najbogatijih zbirki neandertalskog čovjeka prikupljenih na jednom lokalitetu!

I zanimljivo je kako smo se kao čovječanstvo razvili. Od toga da smo prije 125.000 godina živjeli u hladnim špiljama (i do 30. godine života, ako bismo bili sretni) do toga da danas imamo domove koji su tako dobro opremljeni da danima ne moramo izaći iz njih (što je najbolje dokazala pandemija). Uz to, gradimo nevjerojatne građevine koje više ne služe samo da bi zadovoljile naše primarne potrebe. Tako će u Krapini od 21. studenog, osim u špiljama, muzejima, dvorcima, kućama, crkvama i drugim građevinama, građani moći uživati u novom STOP SHOP shopping centru na otvorenome. 

Prvi je to STOP SHOP koji se otvara u Krapinsko-zagorskoj županiji i u kojem će se, osim obavljanja jednostavne, pristupačne kupnje, kroz easy shopping iskustvo, Krapinčani moći naći na kavi s obitelji i prijateljima te dati djeci priliku da se igraju na svježem zraku. Pitamo se kako bi krapinski pračovjek reagirao da dođe tamo...