Poštanska služba uvijek je bila temeljna za komunikaciju i trgovinu, no neki su ljudi pomaknuli granice i koristili je na načine koji nadmašuju maštu. Od živih bića do golemih građevinskih objekata, povijest poštanskih pošiljaka ispunjena je bizarnim pokušajima koji su izazvali iznenađenje i divljenje.

Kad je poštarina jeftinija od karte

Jedan od najpoznatijih takvih pokušaja bio je 1849. godine, kad je Henry Brown, zvani Box, rob iz Virginije, pobjegao na slobodu. Uz 86 dolara, spakirao se u kutiju s vodom i keksima te su ga poslali na sjever. Putovanje od 27 sati uključivalo je kočije, vlakove i parobrode, a kutija je često bila okrenuta naopako. Ipak, Brown je ostao tih te je konačno stigao u Philadelphiju kao slobodan čovjek.

Sličan, no ne manje nevjerojatan, incident zabilježen je 1914. godine kad su roditelji petogodišnje May Pierstorff odlučili iskoristiti poštanski sustav jer je slanje djevojčice bilo jeftinije od kupnje karte za vlak. May, koja je imala manje od 25 kg, poslali su po "tarifi za piliće" i nakon dolaska poštar ju je dostavio baki. Šest godina poslije toga slanje ljudi poštom postalo je ilegalno. Početkom 20. stoljeća dvije sufražetkinje iskoristile su neobično pravilo o “ljudskim pošiljkama” i poslale su sebe premijeru u Downing Street 10. Nakon što su platile dostavu, predali su ih dječaku dostavljaču, ali su ih unatoč tome odbili na ulazu i vratili u poštu.

Aligator za Bijelu kuću

Tijekom povijesti poštanskim su se sustavom koristili i za slanje neobičnih predmeta, poput cijelih zgrada, egzotičnih životinja, pa čak i zmija. Godine 1917. poduzetnik W. H. Coltharp poslao je više od 80.000 cigli potrebnih za gradnju banke u Vernalu, u američkoj saveznoj državi Utah. Ovaj pothvat inspirirao je poštansku službu da uvede nova pravila koja su ograničila težinu paketa kako bi spriječili slanje cijelih građevinskih objekata.

Poštanski sustav također je služio za slanje živih životinja, uključujući aligatore i kornjače, a 1924. godine čak je i Bijela kuća primila aligatora kao neobičan dar. Ipak, jedan od najbizarnijih incidenata bio je 1926. godine, kad je poštar u Los Angelesu otvorio kutiju s nekoliko zmija, koje su se razbježale po uredu te izazvale pravi kaos.

Britanska kruna u pošti

Dijamant Hope, poznat po svojoj povijesti ležernog rukovanja, 1958. godine poslali su američkom poštanskom službom. Prethodni vlasnici, poput Evalyn Walsh McLean, dopuštali su čak i vojnicima da ga bacaju radi podizanja morala. No 1958. godine trgovac Harry Winston odlučio je poslati dijamant institutu Smithsonian, osiguravši ga za milijun dolara. Poštar je paket odnio za samo 2,44 dolara, čime je postao dio jednog od najneobičnijih načina transporta dragocjenosti.

Cullinan, najveći dijamant ikad pronađen, otkriven je u Južnoj Africi i kupljen kao dar za kralja Edwarda VII. Transport dijamanta u Englesku pratile su visoke mjere zaštite, ali u stvarnosti su pravi dijamant poslali u kartonskoj kutiji s poštarinom od tri šilinga, dok je sigurnosna kutija bila mamac. Nakon što je otputovao u Amsterdam na rezanje, dijamanti izrezani iz njega danas čine britansku kolekciju kruna.

Zalog za budućnost

Kako bi se nastavila tradicija inovativnoga korištenja poštanske službe, Hrvatska pošta u modernom dobu nije stala na osnovnim uslugama nego je napravila značajan tehnološki iskorak. Uz ubrzanje procesa razrade pošiljaka u Zagrebu, Splitu i Rijeci, Hrvatska pošta omogućila je bržu i efikasniju uslugu. Otvorenjem Nacionalnog skladišno-sortirnog centra u Velikoj Gorici, koji je centralizirao razradu, prijevoz i međunarodne poštanske usluge, omogućeno je još bolje upravljanje pošiljkama, a dodavanje tri regionalna sortirna centra dodatno je unaprijedilo logističku mrežu, smanjujući vrijeme dostave.

U skladu s modernim potrebama korisnika, Hrvatska pošta implementirala je digitalne usluge kao što su ePošta i Paket24, čime je odgovorila na zahtjeve za bržim i fleksibilnijim uslugama dostave. Paket24 omogućuje praćenje pošiljaka putem interneta i dostavu u fleksibilnim vremenskim okvirima, uključujući subote. Ova digitalna transformacija povezana je s najvećim investicijskim ciklusom u povijesti Hrvatske pošte, koji uključuje ulaganja u digitalizaciju, automatizaciju, optimizaciju logističkih sustava i voznog parka.

Ekološka odgovornost također ima važnu ulogu u poslovnoj strategiji Hrvatske pošte. Korištenjem više od 400 električnih vozila i 70 punionica smanjuje emisiju CO2 za 30%, čime pridonosi održivom poslovanju. S obzirom na strateški plan Pošta2025(30), Hrvatska pošta ne samo da ulaže u infrastrukturu i ljudske resurse nego nastoji osigurati dugoročno održivo poslovanje koje zadovoljava potrebe korisnika i pridonosi zaštiti okoliša. Svi ovi koraci čine Hrvatsku poštu važnim dijelom suvremenog tržišta, održavajući vodeću poziciju, baš kao što su to radile i poštanske službe u prošlim vremenima s nevjerojatnim pošiljkama poput dijamanata i aligatora.