Od razgovora na kavi do jednog klika: Znate li što 'tračanje' zapravo znači za pojedinca?
Tračanje kao način dijeljenja priča među ljudima prisutno je oduvijek, ali njegova moć narasla je s dolaskom interneta. U današnje vrijeme glasine se, nažalost, šire brzinom svjetlosti, često na račun istinitosti i vjerodostojnosti informacija
U današnjem svijetu prepunom informacija i brzih komunikacija moć trača nikad nije bila veća. Još od pračovjeka, ljudi su dijelili informacije i priče o drugima kao način razmjene informacija i društvene interakcije. Možda je prvi fake news ikad, iako tad nije bio prepoznat kao takav, zabilježen na raskošnim večerama starog Rima na kojima su se širile priče o bogovima i junacima. Međutim, razvoj tehnologije, osobito pojava interneta, značajno je ubrzao širenje tračeva i lažnih vijesti, gdje se svaka informacija može proširiti širom svijeta u tren oka.
Tako primjeri iz svijeta slavnih jasno ilustriraju kako su ljubavne afere i intrige postale "hrana" za tračeve i fake news. Primjer pjevača grupe Maroon 5, Adama Levina, odnosno pojava glasina o njegovoj navodnoj ljubavnici, pokazuje koliko se brzo takvi tračevi mogu proširiti. Levin je sa suprugom opovrgnuo takve navode najavivši dolazak njihova trećeg djeteta.
Dakle, način na koji su medijske platforme dostupne gotovo svima omogućava svakome da postane izvor informacija, bez obzira na njihovu točnost ili vjerodostojnost.
Pozitivno 'ogovaranje' može biti korisno
No ipak se ne može poreći da ljudi vole ogovaranje. Želimo znati što se događa, gdje se dogodilo i kome se dogodilo, posebice kad nismo izravno uključeni. Ogovaranje je često zlonamjerno, no kad prenosimo pozitivne informacije, ovaj čin može čak biti koristan za naše zdravlje. Naime, studija objavljena u Journal of Personality and Social Psychology otkrila je da je ispitanike, kad su aktivno i pozitivno "ogovarali" osobu ili situaciju, to umirilo i usporilo im otkucaje srca.
Međutim, tračevi, odnosno glasine, kakve god one bile, usko su povezani i s lažnim vijestima. Fake news ili dezinformacije, za razliku od glasina, namjerno su stvoreni, a tračevi su nepotvrđene i upitne informacije koje se šire bez namjere zavaravanja. S pojavom interneta i društvenih mreža općenito se teško može utvrditi koje su informacije točne a koje nisu te koje su uistinu namjere širitelja.
- Društveni mediji i internetski portali za mnoge su ljude postali popularniji za pretraživanje i čitanje vijesti nego tradicionalne novine. Osim teškoća u razlikovanju točnih od netočnih informacija, posebno je izazovno kad se sami nađemo kao tema tračeva, kako uživo tako i online. Kad uzmemo u obzir da je online 'publika' vrlo velika, jasno je da to može izazvati emocionalni stres kod pojedinaca - pojašnjava nam Martina Nikolić, psihologinja iz Centra za sigurniji internet.
'Svi smo mi influenceri'
Preporuka je, dodaje, uvijek prijaviti lažne vijesti kad na njih naiđemo, bez obzira na kojoj se platformi nalaze. Uz to, svatko od nas, kaže Nikolić, može raditi na jačanju otpornosti.
- Važno je naglasiti i osobnu odgovornost svakoga od nas. Svi mi koji imamo društvene mreže na neki način smo influenceri, imamo priliku utjecati na druge da stvaraju stavove o raznim stvarima. Jedan od vrijednih projekata koje smo u Centru za sigurniji internet zbog toga pokrenuli s A1 Hrvatska je Škola odgovornog influensanja, digitalna platforma s besplatnim online predavanjima koja omogućuje da steknete osnove znanja u ovom području te zaštitite djecu i mlade, ali i sve druge - kaže Nikolić.
Očekivanje brzog pristupa informacijama i nestrpljivost ljudi zbog kašnjenja ili neizvjesnosti također pridonose ovom problemu jer informacije ne provjeravamo dovoljno i hvatamo se za primamljive naslove, a ne istražujemo sami.
- Vrlo je važno osvijestiti tu osobnu odgovornost vezanu za širenje tračeva. Često se ponašamo vrlo selektivno. Veće su šanse da ćemo se zanimati za nepošteno ili neodgovorno ponašanje svojih suparnika ili ljudi visokog statusa, a vijesti o sreći ili uspjehu takvih ljudi neće nas baš zanimati. Zanimljivo, istraživanja pokazuju da se lažne vijesti ili laži brže šire među ljudima nego točne informacije i time uzrokuju goleme učinke - istaknula je Nikolić.
Što nas čeka?
Psihologinja Nikolić ističe da bi mentalno zdravlje onih koji nisu u stanju shvatiti alate za borbu protiv širenja dezinformacija i koji nemaju sposobnost razaznavanja istine od laži svakako moglo biti ugroženo.
- Izloženost dezinformacijama može smanjiti povjerenje u medije u širem smislu, zbog čega je teže znati što je činjenica a što fikcija. Kad počnemo vjerovati kako postoji mogućnost da sve može biti lažno, lakše je odbaciti ono što je zapravo istina. Ovo predstavlja stvarnu zabrinutost zbog utjecaja lažnih vijesti na sve nas, a posebno na djecu i mlade - upozorava sugovornica.
Dodatne izazove donose nove tehnologije, poput materijala nastalih korištenjem umjetne inteligencije (AI) i deep fakea, pa je krajnje vrijeme, misli naša sugovornica, za edukaciju u ovom području. Razaznati što je stvarno a što nije možda nikad nije bilo teže, smatra Nikolić, a postat će i teže u budućnosti.
- Zlonamjerni pojedinci ili botovi te nepažljivi korisnici koji ne žele provjeriti izvor priče prije nego što je podijele pomažu u širenju lažnih vijesti putem društvenih medija. Stanite prije nego što podijelite neku informaciju, razmislite i pitajte se je li ovo što ste pročitali zaista istina - zaključuje psihologinja Nikolić.