U 2010-ima došlo je do golemog rasta društvenih medija i društvenog umrežavanja. Tako smo u samo jednom desetljeću imali lansiranje društvenih aplikacija, poput Pinteresta, Instagrama, Snapchata, Tindera i TikToka, Google+ i mnogih drugih. No sve je počelo osnivanjem Facebooka, koji sad ima više od dvije milijarde aktivnih korisnika mjesečno. Štoviše, ova je društvena mreža ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija, s više od 14 milijuna novih dodanih fotografija na dan. 

Tako je dijeljenje fotografija postalo svakodnevna potreba i pojava, a ljudi se natječu u stvaranju savršenih slika koje će podijeliti s pratiteljima. No jeste li čuli za pojam "selfie marketing"? To je novi trend, a proizašao je iz popularnosti selfieja i društvenih mreža, no i nije tako pozitivan kao što se čini na prvi pogled nego je moguće smatrati ga i fake newsom. 

Što to zapravo znači?

Selfie marketing je izraz koji označava strategije i taktike koje se koriste kako bi se selfieji uredili, manipulirali i objavili na društvenim mrežama, a sve s ciljem stvaranja prividne slike savršenstva. Pojavom Instagrama i drugih platformi ljudi su, nažalost, postali ovisni o prikazivanju idealnog života putem svojih profila.

Međutim, pojašnjava nam psihologinja Martina Nikolić iz Centra za sigurniji internet, konstantna izloženost sadržajima na društvenim mrežama koji su daleko od stvarne slike, koji su uljepšani i nerealni, može imati psihološke i emocionalne učinke što je posebno naglašeno kod djece i mladih. 

- Da bismo izbjegli ove negativne učinke možemo raditi na digitalnoj pismenosti i početi kritički promatrati sve medijske sadržaje koji kod nas stvaraju osjećaj nezadovoljstva ili nesigurnosti. Svakako je opcija i da vrijeme korištenja društvenih mreža i interneta općenito pokušamo ograničiti kako ne bi dolazilo do doomscrollinga (pojam se ponekad naziva i doomsurfing, a odnosi se na stalno provjeravanje uznemirujućih novinskih članaka ili videozapisa na mreži, često putem društvenih medija, op. a,). Može pomoći i to da pozornost usmjerimo na sadržaje koji promoviraju zdravu sliku o sebi ili da se jednostavno usmjerimo na to da budemo sad i ovdje, prisutni u trenutku - savjetuje Nikolić.

Zašto je selfie marketing fake news?

Jedan od ključnih elemenata selfie marketinga je uređivanje scene. Osobe koje se time bave pažljivo biraju pozadinu kako bi stvorili privid idiličnog okruženja. To može uključivati odabir luksuznih hotela, restorana ili egzotičnih destinacija, a sve u cilju impresioniranja publike.

- Moramo biti svjesni da se na društvenim mrežama često prikazuju situacije koje nisu prikaz realnosti nego promišljenog marketinga, sponzorskih ugovora i slično. Ova marketinška strategija postala je popularna zbog toga što ljudi vjeruju iskustvima drugih ljudi koji se prikazuju na društvenim mrežama. Kad ljudi vide da drugi koriste neki proizvod ili uslugu i da dijele svoje pozitivno iskustvo, to može utjecati na njihovu percepciju te ih motivirati da i oni isprobaju taj proizvod ili uslugu - dodaje Nikolić.

Također, fotografiranje za društvene mreže postaje umjetnost. Osobe koriste različite filtre, svjetlo, poziciju kamere i tehniku kako bi postigli najbolje rezultate. U selfie marketingu photoshop je moćan alat koji se koristi kako bi se retuširale slike i uklonile nesavršenosti. Lice postaje besprijekorno, tijelo savršeno oblikovano, a ožiljci ili bore nestaju kao da ih nikad nije ni bilo. Ali u mnogim slučajevima stvarnost te fotografije daleko je od prikazanog.

- Kad ovome dodamo i to da mnoge društvene mreže imaju različite oblike vrednovanja od strane ostalih korisnika, u obliku lajkova, komentiranja, dijeljenja sadržaja, postoji rizik od toga da se nađemo u začaranom krugu nezadovoljstva, odmaknuti od stvarnosti - kaže sugovornica. 

'Informacijski poremećaj'

Selfie marketing je fenomen koji je nastao iz potrebe za predstavljanjem idealizirane verzije stvarnosti na društvenim mrežama. Ova manipulacija stvarnošću može se smatrati fake newsom, odnosno prema preporuci Vijeća Europe, ovakva vrsta manipulacije naziva se informacijski poremećaj. 

- Selfie marketing je dio informacijskog poremećaja jer on može predstavljati pogrešnu, lažnu ili netočnu informaciju. Dakle, prikazujemo slike koje ne odgovaraju stvarnosti, istini. Što se tiče toga što takva vrsta slika radi ljudima u nekom širem kontekstu, možemo zaključiti da to dovodi ljude u rizik od kreiranja izobličene stvarnosti, gubitka samopouzdanja, nezadovoljstva samim sobom, određenih stanja poput depresije i anksioznosti te mnogih drugih negativnih učinaka - zaključuje psihologinja Nikolić.

Zato, dok uživate u čarima društvenih mreža, budite svjesni manipulacija koje se događaju i cijenite pravu ljepotu i autentičnost. I zapamtite, tehnologija je dobra onoliko koliko su dobri njezini korisnici. Društveni mediji neće nestati, pa moramo naučiti njima učinkovito upravljati i bolje se educirati putem platformi kao što je #BoljiOnline.