S obzirom na to da nas moderni život sve više zatvara u naše domove, automobile i urede, postalo je važnije nego ikad prije truditi se održavati dobru razinu tjelesne kondicije, odnosno fitnessa. Jeste li se ikad zapitali što zapravo znači fitness? Nije riječ samo o fizičkom treningu ili rekreaciji nego i o sposobnosti pojedinca da obavi svakodnevne aktivnosti s optimalnim učinkom, izdržljivošću i snagom, uz uspješno sprečavanje bolesti, umora, stresa i sjedilačkog načina života. 

Upravo to pokušavaju prenijeti svojim klijentima naši sugovornici, vlasnici zagrebačkih fitness centara, Marino Bašić i Nebojša Bešir. Iako imaju različita iskustva u poslovanju, obojica se slažu da fitness, ako se pravilno promovira, može biti jedan od glavnih pokretača povećanja aktivnosti hrvatskih građana. Još je važnije istaknuti da bi aktivnija nacija značila i mnoge pozitivne promjene - i za pojedince i za državu. 

Potrebno je izgraditi zdraviju naciju

Prema Izvješću o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu, prošle je godine obavljeno 12.195 kontrola i pregledano 49.265 osiguranika, što je uvećanje od preko 100% u odnosu na 2020. godinu. Svakog je dana na bolovanju bilo gotovo 100.000 ljudi, a gradovi koji su bilježili najviše otvorenih bolovanja bili su Rijeka, Zagreb, Gospić, Čakovec i Krapina. Prema medijskom izvještavanju u ožujku ove godine, trošak bolovanja u jednoj godini državu košta i do nevjerojatne tri milijarde kuna. Naš sugovornik Nebojša Bešir, vlasnik fitness centra 2LIFE u Zagrebu, rješenje vidi u primjeni zdravijih životnih navika svakog pojedinca. 

- Bilo bi lijepo kad bi država shvatila da ona ima najviše koristi kad joj se građani rekreiraju ili bave sportom. Manje izdataka za zdravstvo, manje bolovanja, produktivniji građani na poslu... Jednostavno bismo imali zdraviju naciju. Zato mi nije jasno da su smanjili PDV u ugostiteljstvu i turizmu, a za usluge rekreacije i sporta nisu. Smanjenjem PDV-a za sportske usluge na 10% i članarine bi mogle biti pristupačnije te bi to sigurno generiralo veći broj ljudi koji će se rekreirati - pojašnjava Bešir.

Naš sugovornik nije u krivu jer, kako stoji u zaključku istraživanja "Procjena globalnih ekonomskih koristi od fizički aktivnog stanovništva tijekom 30 godina (2020.-2050.)", povećanje tjelesne aktivnosti stanovništva dovelo bi do smanjenja smrtnosti i morbiditeta u radno sposobnoj dobi te povećanja produktivnosti, što bi posljedično dovelo do značajnih gospodarskih dobitaka.  

Dakako, da bi država stekla korist, treba se potruditi pronaći način na koji će potaknuti ljude na aktivnu svakodnevicu. Bešir ima rješenje i za to.

- Bilo bi super da, primjerice, država omogući za ljude koji se bave nekom aktivnošću i tako brinu o svojem zdravlju, povoljnije dopunsko zdravstveno osiguranje. Time bi stimulirali što više građana da budu aktivniji i zdraviji. Svakom od nas dobro dođe neki poticaj, a ovo bi bilo učinkovito - vjeruje Nebojša.

Ključni akteri promjene

Osim države, postoje još neke skupine aktera koji mogu značajno utjecati na ovu promjenu, smatra Marino Bašić, vlasnik centra Basic Gym One u Zagrebu. To su kompanije, kojima bi trebalo biti u cilju imati što produktivnije zaposlenike (dobar napredak vidi se u Multisport karticama, koje omogućuju jeftinije članarine za određene vrste rekreacija), ali i sami građani, koji će se svojim primjerom truditi poticati sugrađane na aktivniji život. 

- Trenutna statistika, koja nas je smjestila u najmanje aktivnu naciju Europske unije, nikako nam ne ide u prilog. Da se do sljedećeg istraživanja uspijemo podignuti za 20 ili 30%, to bi bio stvarno odličan napredak. Ali to nije moguće bez sustavnih poticaja i edukacije o zdravijem načinu života,  koje treba početi još u djetinjstvu. Kao što se u narodu kaže 'kako odgajaš svoju djecu, u takvom ćeš društvu živjeti', to bi svatko od nas trebao raditi, odgajati sljedeće generacije da žive zdravije. Jednom kad se navika rekreacije ukorijeni u pojedincima, ona će se samo širiti, dok ne zahvati cijelu naciju - predviđa Marino. 

Aktivnost i u online svijetu

Kad se svijet suočio s pandemijom uzrokovanom korona krizom, naši su se sugovornici poput mnogih drugih pružatelja usluga morali prebaciti u online svijet. Treninzi putem kamere na računalu ili mobitelu bili su slamka spasa za njihovo ugroženo poslovanje. Ipak, koliko god im je tad to bilo teško prihvatiti, danas na to gledaju s vedrije strane jer im je upravo kriza pomogla otkriti novi kanal kroz koji mogu poticati ljude na rekreaciju. Bašić je tako ostavio mogućnost online treninga u svojoj ponudi jer postoje klijenti kojima je to čak draže od fizičkog dolaska u centar. 

Prema posljednjim podacima Eurobarometra, kao dva glavna razloga koja sprečavaju naše građane da budu aktivniji navode se manjak vremena i motivacije ili interesa. Ove podatke potvrđuje i povremena rekreativka Bruna (26), koja kaže da često odustane već u startu jer ne može pronaći informacije o najbližim lokacijama rekreativnih centara, pa mora istraživati po internetu. U Europi su tome doskočili online bazama koje prikupljaju podatke o centrima za rekreaciju pa, kad netko traži fitness centar, nordijsko hodanje ili badminton u određenom dijelu grada, stranica mu izlistava sve dostupne opcije i ponudi detaljan vodič kroz razne tipove rekreacije, s iskustvima postojećih rekreativaca.

EU fondovi i kvalitetna usluga

Kao jedno od rješenja kojima želi motivirati sugrađane na aktivniji život, Nebojša se aplicirao na natječaj za EU fondove. Riječ je o projektu "Aktivni u mirovini", koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i kroz koji danas može ponuditi svim umirovljenicima mogućnost besplatnih treninga, izleta i radionica zdrave prehrane. Ovim potezom Bešir je omogućio pristup fitnessu onima koji u našoj državi često muku muče s financijama.

Na kraju dana, smatra Marino, najvažnije je ponuditi što kvalitetniju uslugu, odnosno potaknuti ljude da se zaljube u fitness. Tako da oni koji otvore fitness centar s glavnom mišlju da zarade, prema Bašiću, neće daleko dogurati. Fitness treba živjeti, a ako je tako, to se odmah vidi u poslovanju.

- Cilj fitnessa je zapravo zdravlje i dobar osjećaj. On vam pruža više energije za obavljanje svakodnevnih obaveza, ali i za socijalizaciju s bližnjima i prijateljima. Ono što se mi trudimo u svojem poslovanju i što bi se trebali truditi drugi treneri fitnessa je objasniti polaznicima zašto je fitness bitan i zašto bi trebali poticati bližnje na rekreaciju. Važno je stvoriti dobre i dugoročne odnose s njima jer upravo nam vjerni klijenti potvrđuju da imamo dobar poslovni recept - otkriva nam naš sugovornik.