Svi smo u djetinjstvu imali barem jednu kasicu prasicu, a danas uz nju učimo djecu kako štedjeti. Saznajte odakle joj naziv i oblik te zašto baš u nju skupljamo novac za naše snove i želje
Povijest kasice prasice i njene prvotne verzije seže davno u srednji vijek dok još nisu postojale banke pa su ljudi ušteđevinu držali u kući. Novac se čuvao u posudama koje su bile izrađene od vrste narančaste gline imenom pygg, a prvenstveno su služile kao kuhinjsko posuđe.
Kako su samoglasnici u engleskom jeziku tada zvučali drugačije nego danas, pygg se izgovaralo kao pug. S vremenom se izgovor promijenio pa se pygg počeo izgovarati kao pig (svinja) te se postupno zaboravilo da je pygg naziv gline i da zapravo nema veze sa svinjama. Stoga su i glinene posude u kojima se čuvao novac postale uvriježene pod nazivom piggy bank, odnosno kasica prasica. Ubrzo, u 19. stoljeću, lončari su počeli izrađivati posude u obliku svinje namijenjene upravo čuvanju novca. Zbog slatke njuške i uvijenog repa kasice su postale vizualno atraktivne i zbog toga privlačne djeci, ali i odraslima.
U njima se dugo štedjelo
Prvotne kasice nisu imale otvor na dnu, stoga ušteđeni novac niste mogli lako izvaditi. Da biste uspjeli doći do svoje ušteđevine, morali ste je razbiti. S vremenom su se počele izrađivati od keramike i bogato ukrašavati kako bi ljudima bilo žao razbiti ih pa su na taj način i duže štedjeli.
Međutim, Europljani nisu prvi i jedini koji su počeli s izradom kasica. Prve kasice prasice napravljene su još u 14. stoljeću na indonezijskom otoku Java. Izrađivane su od terakote i imale su prorez na vrhu za ubacivanje novčića. Za razliku od Europe u kojoj se zbog pomutnje u jeziku počeo koristiti naziv piggy bank, u Indoneziji su svinje doista razlog za kasice nalik prascu. Svinje su povezivane s prosperitetom pa su i kasice izrađivali u tom obliku, vjerujući da će im na taj način brže donijeti bogatstvo.
Slično vjerovanje kako pojedina životinja donosi sreću susrećemo i u japanskoj i kineskoj kulturi. Naime, u kućama se često drži figurica u obliku mačke, tzv. Maneki Neko, zbog vjerovanja da vlasniku donosi sreću. Nerijetko se može naći u izlozima trgovina, ali i u funkciji kasice.
U Njemačkoj i Nizozemskoj se uspjeh i sreća i danas povezuju sa svinjama pa je novogodišnji običaj darovati kasicu prasicu ili marcipan u obliku prasca kao znak sreće. U nekim dijelovima Nizozemske čak se zadržao običaj da najuža obitelj novorođenom djetetu poklanja kasicu prasicu napunjenu novcem, kao znak blagostanja i uspjeha.
Početak štednje za mališane
Iako s vremenom prerastemo kasice prasice, one su i dalje dobar način da djecu naučite važnosti novca. Djeca su već s navršene dvije godine dovoljno stara da ih upoznate sa štednjom. Bit će im uzbudljivo "hraniti" kasicu prasicu te nestrpljivo iščekivati da se napuni. Danas kasice dolaze u brojnim oblicima, a jedna od zanimljivijih je digitalna kasica koja vam prilikom ubacivanja novca izračuna koliko ste dotad uštedjeli. Naposljetku nije važno je li kasica u obliku praseta ili crtanog lika snjegovića Olafa, važno je potaknuti dijete da štedi.
Najbolji primjer djetetu roditelji će biti vlastitom štednjom. Naravno, kasica nije najbolji izbor ako želite uštedjeti za putovanje ili uređenje dnevnog boravka. Zbog toga banke nude brojne opcije, kao što je akcijska štednja Addiko banke s kamatom od 2% na oročenje od godinu dana, a na taj način ćete s vremenom moći uplatiti putovanje ili kupiti nov namještaj.