Kako do mirovine ako ste dio staža odradili u inozemstvu?

Svi osiguranici koji su štedjeli u drugom mirovinskom stupu pravo na mirovinu ostvaruju na temelju rješenja o pravo na mirovini u sustavu generacijske solidarnosti. Dakle, prvi korak da biste ostvarili to pravo je podnošenje zahtjeva za mirovinu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Pritom se nekoliko mjeseci prije umirovljenja može podnijeti zahtjev za predkompletiranjem podataka, kako bismo ubrzali priznanje prava kad podnesemo zahtjev. U protivnom, moguće je da HZMO u roku od 60 dana donese rješenje o privremenoj mirovini.

Regos pokreće izračun mirovine

Procedura je sljedeća: HZMO dostavlja Regosu podatke o iznosima mirovine iz prvog stupa, a Regos na temelju stanja na računu osiguranika zatraži izračun mirovine iz drugog stupa od mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD). Nakon toga osiguranik dobiva od Regosa dva paralelna izračuna:

U izračunu je prikazana i mogućnost isplate 15 posto sredstava iz drugog stupa odmah, što je pravo koje mogu ostvariti svi umirovljenici čije su mirovine u sustavu generacijske solidarnosti 15 posto više od najniže zakonom zajamčene mirovine.

Kad donese odluku o izboru mirovine, osiguranik to prijavljuje u Regosu. Ako se vraća u prvi stup, tada HZMO izdaje rješenje o pravu na mirovinu, a sredstva iz mirovinskog fonda prebacuju se u državni proračun. Ako želi kombiniranu mirovinu, u Regosu još mora izabrati mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) za isplatu mirovine iz drugog stupa. Regos potom daje upute mirovinskom fondu o prebacivanju sredstava u izabrano društvo za isplatu mirovine, u kojem umirovljenik još mora izabrati i ugovoriti oblik mirovine. Tada slijedi isplata i tog dijela mirovine.  

Ista pravila vrijede za sve

To je postupak koji vrijedi za sve osiguranike, bez obzira na to kakav ćete oblik mirovine izabrati, kao i na to gdje ste štedjeli za mirovinu. Dakle, ista pravila vrijede i za osiguranike koji su dio staža odradili u inozemstvu. I oni najprije trebaju podnijeti zahtjev za priznanje prava na mirovinu u HZMO-u, pa onda ugovoriti isplatu mirovine iz drugog stupa sa MOD-om. No, postoji mala razlika oko toga gdje se podnosi zahtjev za mirovinu.

Načelno, zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu uvijek se podnosi u državi gdje je ostvareno posljednje osiguranje prije odlaska u mirovinu. U slučaju da je posljednje osiguranje bilo u Hrvatskoj, postupak se pokreće na isti način kao i kod osiguranika koji su sav staž odradili u Hrvatskoj.

U postupku koji tada vodi HZMO, utvrđuje se ukupni staž, tako da HZMO traži potvrde inozemnih nositelja osiguranja o stažu u inozemstvu, i utvrđuje pravo na samostalnu ili razmjernu mirovinu. Ako je, pak, riječ o osiguraniku koji je zadnje osiguranje ostvario u inozemstvu, zahtjev se podnosi kod inozemnog nositelja osiguranja, koji tada vodi postupak u komunikaciji sa HZMO-om.

Primjer: Sanja i Mladen radili su u Danskoj

Evo kako to izgleda na jednom primjeru: Sanja i Mladen su informatičari, koji su nedugo nakon fakulteta dobili posao u Hrvatskoj. Odradili su desetak godina, nakon čega su oboje dobili ponudu da se pridruže informatičkoj tvrtki u Danskoj. Kako su prihvatili taj izazov i počeli graditi život u Danskoj, moguće je da će tamo ostati do kraja radnog vijeka, a možda i nakon toga.

U tom slučaju, zahtjev za mirovinu podnosili bi kod danskog nositelja osiguranja, koji bi u komunikaciji sa HZMO-om pokrenuo postupak priznanja prava na staž i mirovinu za onih 10 godina koliko su radili u Hrvatskoj. Kada dobiju rješenje o mirovini od HZMO-a, morali bi kontaktirati Regos, radi ostvarivanja prava na mirovinu iz drugog stupa, te ugovoriti isplatu mirovine sa MOD-om. No odluče li se njih dvoje na povratak u Hrvatsku ranije, te nastave raditi ovdje, tada bi zahtjev za mirovinu podnosili u Hrvatskoj, a HZMO vodio postupak za priznanje inozemnog staža.

Novac se ne može prenijeti u fond u inozemstvu

U oba slučaja, važno je naglasiti da tijekom razdoblja koje osiguranik provede na radu u inozemstvu nema uplata u fond drugog mirovinskog stupa u Hrvatskoj, ali novac koji je uštedio do tada ostaje na računu do stjecanja prava na mirovinu i cijelo to vrijeme pripisuju se prinosi koje, ulažući ta sredstva na tržištu, ostvari fond. Na taj način se i tijekom tog razdoblja štednja u drugom stupu uvećava.

Kao što pravo na mirovinu iz prvog stupa može priznati i isplaćivati samo HZMO, isto tako i mirovinu iz drugog stupa možete ugovoriti samo s mirovinskim osiguravajućim društvom sa sjedištem u Hrvatskoj, odnosno ne postoji mogućnost da novac iz obveznog mirovinskog fonda prenese nekom društvu u inozemstvu. Ako je riječ o osiguraniku koji je dio staža proveo u drugom mirovinskom stupu, informativni izračuni i komunikacija između HZMO-a, Regosa i MOD-a u oba slučaja odvijaju se na isti način kao što je već opisano, s time da nije nužno da osiguranik iz inozemstva fizički dolazi u Hrvatsku. HZMO prihvaća dokumentaciju zaprimljenu redovnom poštom, a RMOD i dokumentaciju zaprimljenu elektroničkom poštom.

Kad je riječ o mirovini iz drugog stupa i osiguranicima koji žive u inozemstvu, isplatu mirovine je moguće ugovoriti na račun otvoren u inozemnoj banci. Isplata može biti u kunama ili eurima, ovisno o mogućnosti otvorenog računa i pravila banke.

Naravno, i za umirovljenike koji su dio staža ostvarili u inozemstvu vrijede jednaka pravila o tome koju vrstu mirovine i kakav oblik isplate mogu ugovoriti. Tako se temeljem rješenje o pravu na mirovinu iz HZMO-a utvrđuje je li riječ i invalidskoj, obiteljskoj, prijevremenoj starosnoj ili starosnoj mirovinu, dok osiguranik bira hoće li ugovoriti pojedinačnu ili zajedničku mirovinu i hoće li ugovoriti zajamčeno razdoblje tijekom kojega imenovani nasljednici imaju pravo primati dio njegove mirovine.

Pomorci se nakon 15 godina plovidbe mogu vratiti u prvi stup  

Među osiguranicima u prvom i drugom stupu postoje i oni koji pravo na mirovinu mogu ostvariti po posebnim propisima, kod kojih se način ostvarivanja prava na mirovinu može razlikovati u odnosu na osiguranike koji to pravo ostvaruju po općim propisima. Jedna od tih kategorija su pomorci.

Oni pravo na mirovinu mogu ostvariti po općem propisu (Zakonu o mirovinskom osiguranju) ili temeljem posebnog propisa (Pomorski zakonik), na temelju kojega imaju pravo na beneficirani staž i plaćaju doprinose za beneficirani staž tijekom plovidbe. Prema Pomorskom zakoniku, pravo na starosnu mirovinu pomoraca ostvaruje se sa 60 godina i 15 godina plovidbe na brodu, što treba dokazati (pri čemu se u mirovinu ne uračunava drugi ostvareni staž).  

U slučaju ostvarivanja prava na mirovinu po općem propisu, uvjeti i postupak su istovjetni onima koji se primjenjuju za sve druge osiguranike. No u slučaju da to pravo ostvaruju po posebnom propisu, dakle Pomorskom zakoniku, priznaje im se pravo samo na mirovinu u prvom stupu, a sredstva iz obveznog mirovinskog fonda vraćaju se u državni proračun.