Kako do državnih poticaja za dobrovoljnu mirovinsku štednju?

Za razliku od prvog i drugog mirovinskog stupa, koji su obvezni i za koje se izdvajaju fiksni iznosi iz plaća svih zaposlenika, treći je stup drukčija, mnogo fleksibilnija priča.

Svatko može uplaćivati proizvoljan iznos od svoje neto plaće u jedan od dobrovoljnih otvorenih mirovinskih fondova ili određeni zatvoreni fond ako je član sindikata ili zaposlenik tvrtke koja je osnovala takav zatvoreni mirovinski fond.

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF) namijenjeni su svima onima koji svoje umirovljenje ne žele prepustiti neizvjesnim društvenim okolnostima nego se žele na vrijeme pobrinuti za buduću mirovinu. Kod ovakvog tipa štednje ne postoje ograničenja vezana za dob, zaposlenje ili primanja, sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata, a štedjeti možete u jednom ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Državni poticaji 15%

Dobrovoljna mirovinska štednja povećava se državnim poticajima, prinosima fonda i poreznom olakšicom za poslodavce.

Ako se odlučite za ovu opciju štednje, znajte da vam država na kraju svake godine uplaćuje 15% poticaja na vašu godišnju uplatu. Za ostvarenje maksimalnih poticaja, u iznosu od 750 kuna, morate u jednoj godini uplatiti 5000 kuna ili 417 kuna mjesečno. Iako, kako smo spomenuli, osoba može istodobno biti član jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova, državne poticaje u jednoj godini može dobiti za štednju samo u jednom od njih.

Vaša mirovina u ovom stupu povećava se i prinosima koje fond ostvaruje ulaganjima imovine svih članova na tržištu kapitala. U prijevodu, DMF zarađuje tako što ulaže u obveznice na domaćem i stranom tržištu, dionice i ostale financijske instrumente sukladno vlastitoj investicijskoj strategiji, a sve u cilju ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju koju vi imate na osobnom računu. Recimo i to kako prinosi fondova mogu biti i negativni, ali radi se o dugoročnoj investiciji zbog čega eventualni negativni prinosi ne bi trebali biti zabrinjavajući za članove fondova.

Štednjom u 3. stupu povećavate mirovinu

Vašu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju činit će sredstva iz prvog i drugog mirovinskog stupa, tj. novac koji će vam isplaćivati mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, i štednja koju ste ostvarili štedeći u obveznom mirovinskom fondu. Dobrovoljni mirovinski fond je treći stup vaše financijske sigurnosti u mirovini. Što prije počnete, više će se novca akumulirati na vašem računu.

Primjerice, ako danas počnete uplaćivati 200 kuna mjesečno i toliki iznos redovito uplaćujete sljedećih 25 godina, na osobni račun ukupno ćete uplatiti 60.000 kuna dobrovoljne mirovinske štednje. Uz državne poticaje od 15% godišnje i prosječan godišnji prinos od 3% tijekom svih 25 godina uplate, na računu ćete imati oko 43.252 kune više.

Štednju iz DMF-a možete početi koristiti s 55 godina, bez obzira na to radite li još ili ste u mirovini.

Kad možete početi štedjeti u DMF-u?

Osim što je dobrovoljan, treći stup nosi veću razinu fleksibilnosti nego ostala dva. Nema nikakvih ograničenja, pa tako članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu biti i djeca, na čije se ime uplaćuje novac. S druge strane, oni koji su već u mirovini i dalje mogu ulagati u svoj treći stup.

Ako prestanete uplaćivati ili neredovito uplaćujete u svoj dobrovoljni mirovinski fond, članstvo u fondu se ne prekida. Mirovinsko društvo koje upravlja fondom i dalje investira vaš dotad prikupljeni novac i ostvaruje prinose vama kao i svim ostalim članovima fonda.