Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 18
Foto: Shutterstock
VRIJEME POSTAJE NEMILOSRDNO

Je li došao trenutak u kojem se svi moramo osigurati od superoluja, požara i poplava?

Drastične vremenske promjene koje se događaju u kratkim intervalima iz mjeseca u mjesec zabrinjavaju ne samo znanstvenike nego još više i stanovnike. Što sve možete osigurati u vremenima klimatskih promjena?

Sadržaj donosi: HUO

Znamo da ne znamo ništa. Ovo bi mogao biti zaključak nakon što pročitamo posljednje izvješće EU programa za nadgledanje klimatskih promjena Copernicusa i UN-ove Svjetske meteorološke organizacije (WMO). A tome možemo dodati i izjavu NASA-ina klimatologa Gavina Schmidta koju je dao za časopis Nature.

- Ponizno je, ali i malo zastrašujuće, priznati da nijedna godina dosad nije toliko zbunila klimatske znanstvenike i njihove sposobnosti predviđanja kao što je to učinila 2023. - ističe ovaj stručnjak.

"Vremenska anomalija 2023. godine" došla je niotkuda i otkrila nam dosad neviđeni jaz u znanju, prvi put u 40-ak godina, od kada su znanstvenici počeli dobivati detaljan i precizan pogled na Zemljin klimatski sustav u stvarnom vremenu.

Drastične izmjene u malim vremenskim razmacima

Posljednji šok od prije nekoliko dana ne moramo spominjati - jedan smo dan lovili zrak na 30 stupnjeva, a samo 24 sata poslije toga kopali smo po ormarima u potrazi za zimskom odjećom. A ne treba zaboraviti ni na slabu geografsku kariku hrvatskih požarišta. Šibensko područje zahvatio je požar kakav je inače tipičan za razdoblje od lipnja do rujna. 

U prošloj godini sjećamo se superćelijske oluje koja je jedno jutro šokirala zapadnu Hrvatsku, a sjećamo se i onog nevjerojatnog pada dizalice u Zagrebu, crvenih alarma kakve prije nismo imali i perioda neizdrživih vrućina s ekstra naglim hlađenjima. 

Govorimo li u eurima, ovo su neki od izračuna za proteklo desetljeće za najveće vremenske katastrofe koje su nas zadesile: 2014. godine bile su velike poplave u Slavoniji, koje su prouzročile štetu veću od 170 milijuna eura, pa katastrofalni požari u Dalmaciji 2017. godine, čija šteta je iznosila 25 milijuna eura. Ne zaboravimo potrese u Zagrebu, Sisku i Petrinji 2020. godine, čija je ukupna šteta procijenjena na 17 milijardi eura, štete od olujnog nevremena koje je poharalo Zagreb 19. i 21. srpnja prošle godine procijenjene su na 25 milijuna eura

Crveni alarm, a mi smo na poslu ili vikend-putovanju?

Dok se stručnjaci još snalaze u procjenama je li prošlo ljeto bilo najhladnije koje ćemo pamtiti do kraja života ili će veći fokus biti na tim radikalnim vremenskim zaokretima, pratiti vremenske prilike bit će sve teže i zahtjevnije za nas koji nismo "stručnjaci za prognozu". Čak i ako ne govorimo "samo" o odijevanju ili zdravstvenom stanju, na koje utječu ovakve vremenske prilike, što učiniti kad smo na poslu, a niotkuda se stvori oluja? Pa nam kroz glavu počnu krenu prolaziti pitanja: Što je sa stanom u tom trenutku, jesmo li zatvorili prozore i vrata balkona te maknuli sve s njega... A ako je riječ o kući s dvorištem: Gdje su kante za smeće, je li šupa dovoljno stabilna, što nam je s krovom nad terasom ili roštiljem...    

Bez obzira na tvrdnju kako je najvažnije da smo mi i članovi obitelji na sigurnom, ipak ne želimo ostati bez dragih nam stvari. Pogotovo bez nekih uspomena neprocjenjive vrijednosti. A ono što vjerojatno svi najmanje želimo jest novi financijski trošak u životu.

Potrebna je promjena navika - bez iznimke

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje ne stižu ohrabrujući podaci kad govorimo o navikama Hrvata, ali treba istaknuti kako ovo područje dosad nije bilo pod ovakvim nepredvidljivim vremenskim pritiskom.

- Općenito možemo reći kako kao društvo još nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebi za osiguranjem. Uglavnom se osiguravamo kad to moramo, a ne kad želimo, a situacija nije drugačija niti kod osiguranja imovine, koja uključuje i osiguranje od katastrofa, što potvrđuje i sljedeći podatak: premija osiguranja imovine u Hrvatskoj trenutno iznosi 67 eura po stanovniku, što je i dalje znatno manje od europskog prosjeka, koji je 193 eura, zbog čega je osiguranje imovine, nažalost, još nedovoljno prakticirana investicija u vlastitu zaštitu i sigurnost.

Za većinu nas dom je najveća životna investicija, ali i najvrednija imovina koju posjedujemo,  pa bi nam osiguranje doma trebalo biti visoko na listi prioriteta ako nepredvidivim događajima ne želimo dopustiti da upravljaju našim životom i pouzdati se u faktor sreće.

A što se sve uopće može osigurati u ovakvim uvjetima?

Većina ljudi prilikom ugovaranja police osiguranja imovine odabire samo osiguranje građevinskog dijela objekta, što vrlo često uvjetuju banke, iako osiguravajuća društva nude i osiguranje stvari u kućanstvu. Međutim, građani još nisu dovoljno upoznati s time da su to dvije različite vrste pokrića koje se ugovaraju zasebno u okviru police osiguranja kuće ili stana, baš kao i pokriće od rizika potresa. Osiguranje građevinskog dijela objekta pokriva sve dijelove osnovnoga građevinskog objekta te pomoćnih i dograđenih objekata sa svim njihovim dijelovima: garaže, spremišta, dvorišne ograde te ostalih sadržaja od oštećenja zbog požara, prirodnih nepogoda, poput oluje, tuče, klizanja tla, poplave te izljeva vode u slučaju puknuća cijevi. Predmet osiguranja je građevinski objekt, odnosno kuća ili stan, koji se koriste za potrebe stanovanja (uključujući pomoćne prostorije), a u ovu kategoriju neka osiguravajuća društva svrstavaju i vikendice, dakle objekte za privremeno korištenje. 

Ova vrsta police osiguranja imovine obično podrazumijeva sve dijelove građevine, što praktično znači svi zidovi (nosivi i pregradni) te sve ugrađene instalacije. Uključene su i sve podne i stropne obloge (boje, pločice, parketi), balkoni i terase, fasada, rolete te sva ugrađena oprema, poput one za grijanje i hlađenje, sanitarna oprema i slično. Važno je istaknuti kako ovom vrstom police osiguranja (osiguranje građevinskog dijela) nije pokriveno osiguranje stvari unutar kućanstva, kao niti zajednički prostori zgrade. 

Ako govorimo o  stvarima u kućanstvu, a u slučaju neke od nepogoda (poplava, potres, požar, izljev vode, puknuće stakla zbog nepogode), onda je potrebno ugovoriti i policu kućanstva – posebno

Tko procjenjuje vrijednost naše najdraže šalice za kavu? 

U razgovoru Ivana Šarića i Vesne Škugor, koji možete pogledati na videu, a koji je snimljen za kampanju projekta "Sigurnije sutra", kroz Šarićeva zanimljiva pitanja možete više saznati o tome što se sve može osigurati. Možete saznati i tko procjenjuje koliko je točno nama nešto vrijedno, pa i kad je riječ samo o najdražoj nam šalici za kavu. 


Pokretanje videa...

Razgovor Vesne Škugor i Ivana Šarića 03:59

Kampanju "Sigurnije sutra" zajednički provode društva za osiguranja i Hrvatski ured za osiguranje s ciljem podizanja svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja. A podizanje svijesti nikad nije bilo potrebnije – jer znanstvenici napominju kako nije alarmantan samo neobjašnjivi porast temperature u zemlji, na njoj i oko nje alarmantan nego su zabrinjavajuće upravo te nagle izmjene vremena koje se događaju zbog porasta temperature

Zato ne čekajmo da se dogodi nova superoluja, koja će iznenaditi i one koji nikad ne spavaju nad monitorima koji pokazuju vremenska kretanja. Ili neki požar, ili neka poplava. Odlučite danas pametnije i savjetujte se sa svojim osiguravateljem o tome što sve možete osigurati pored osnovne police koju imate, kako biste živjeli sretnije i mirnije. 

Projekt "Sigurnije sutra" provodi se kao dio Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine,  a kojim se želi, jačanjem financijskog obrazovanja,  postići bolje financijsko upravljanje hrvatskih građana. Na web stranici www.sigurnijesutra.huo.hr možete pronaći mnogobrojne relevantne i važne informacije iz svijeta osiguranja te otkriti kako se osigurati te se financijski zaštititi i od ostalih rizika.

Sadržaj donosi: HUO

Komentari 18
Pucaju vam zglobovi kad se rastežete? Doznajte tri moguća razloga zbog kojih je tako!
NIJE OPASNO, ALI...

Pucaju vam zglobovi kad se rastežete? Doznajte tri moguća razloga zbog kojih je tako!

Sasvim je normalno da naša koljena, zglobovi, leđa i vrat 'pucaju' dok savijamo različite dijelove tijela. Ali ako je pucanje povezano sa stalnim bolom, to može biti znak da nešto nije u redu. Kako održavati zdrave zglobove?
Nepoznati detalji uoči meča Cro  Copa i Fjodora: 'Mirko je vidio majku na grobu oca. Plakao je'
KULTNI MEČ IZ 2005.

Nepoznati detalji uoči meča Cro Copa i Fjodora: 'Mirko je vidio majku na grobu oca. Plakao je'

Poznatog najavljivača borbi pitali su koji mu je bio najdojmljiviji trenutak iz slavnih dana japanske organizacije. Nije razmišljao ni sekunde: 'Video prije borbe Cro Cop - Fjodor. Tad sam vidio Mirka kako plače'
Ana iz Duge Rese: Imala sam 107 kg pa skinula 44, evo kako
ŽIVOTNI ZAOKRET

Ana iz Duge Rese: Imala sam 107 kg pa skinula 44, evo kako

Ana Marčec iz Duge Rese, prije 15-ak godina borila se s viškom kg i nekoliko dijagnoza, potražila je pomoć u nutricionizmu i alternativnoj medicini, a danas joj je to i posao