Prije pojave banaka i novih tehnologija ljudi su uvijek pronalazili zanimljive načine za čuvanje veće količine novca. Među kreativnim, ali ne toliko sigurnim, načinima čuvanja fizičkog novca svakako su skrivanje novčanica ili kovanica ispod madraca, u jastuku, plišanim igračkama, ladici s donjim rubljem, kauču, staklenkama, zidovima i na drugim lokacijama unutar doma. 

A ljudi su jednako maštoviti bili i kad je riječ o vanjskim "sefovima’’. U prošlosti je zakopavanje novca u zemlju ili grmlje u blizini kuće također bilo popularna metoda. Nakon što bi iskopali rupu i sakrili novac, suptilno bi označili tajno mjesto da znaju gdje ga poslije potražiti. No premda je riječ o vrlo domišljatim rješenjima za čuvanje i uštedu novca, vremena su se itekako promijenila.

Danas novac čuvamo u bankama, a u bližoj budućnosti potreba za čuvanjem gotovine ili njezinim polaganjem na račun bit će sve manja. Naime, bezgotovinsko plaćanje u kontinuiranom je porastu te se sve više okrećemo prema društvu bez "keša".

Sve se drastično mijenja

Bezgotovinsko plaćanje u porastu je u cijelom svijetu, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i u Europi, uz očekivani porast s 286,5 milijardi transakcija u 2022. na 466,8 milijardi u 2026. Prema podacima Europske komisije, 55% europskih građana preferira ovu vrstu plaćanja, a neke naprednije zemlje EU već su većim dijelom bezgotovinske. 

Primjerice, u Švedskoj se gotovina koristi u samo 10% transakcija, a slična je situacija i u Norveškoj, Finskoj i Švicarskoj. Ujedinjeno Kraljevstvo također se kreće u izrazito bezgotovinskom smjeru jer su, prema izvješću UK Financea, između 2012. i 2022. plaćanja u gotovini pala s 54% na 14%.

Podsjetimo se, vrtoglavi uspon bezgotovinskog plaćanja dogodio se u vrijeme pandemije te je od tada ovaj način transakcije, zbog svoje brzine i jednostavnosti, postao prvi odabir za većinu Europljana.

Pritom financijski analitičari predviđaju kako će se u sljedeće dvije generacije način i odnos prema fizičkom novcu potpuno promijeniti. Time će sve naprednije zemlje prijeći na bezgotovinske oblike plaćanja, za koje se smatra da će pridonijeti smanjenju kriminala i krađi novca, kao i lakšoj razmjeni valuta tijekom međunarodnih putovanja.

Digitalni euro

S obzirom na to da ljudi sve više koriste digitalne alate za svakodnevne transakcije, Europska komisija krajem lipnja predstavila je prijedlog za pokretanje digitalnog eura (CBDC) kao valute Europske središnje banke (ECB), što zapravo predstavlja elektroničku gotovinu.

Iz ECB-a su objasnili kako je cilj uvođenja digitalnog eura pružanje alternativnog rješenja za plaćanje, i to za potrošače na razini cijele Europe. Digitalnim eurom moći će se plaćati online i offline, a imati dopunjeni digitalni euro novčanik na mobitelu, ili drugom uređaju, bit će slično kao imati fizički novac u džepu.

Iznos novca će pritom imati limit, a dužnosnici ECB-a predložili su gornju granicu od 3000 eura. Konačni zakon moraju podržati 27 država članica EU i Europski parlament.

Neke zemlje, uključujući Jamajku, istočne Karibe i Bahame, već imaju takve digitalne valute, a u Sjedinjenim Američkim Državama razvoj digitalnog dolara je u procesu koji bi mogao potrajati još nekoliko godina.

Predvodnik trendova u Hrvatskoj

Korištenje bezgotovinskih oblika plaćanja i mobilnog bankarstva raste i u Hrvatskoj. U publikaciji Hrvatske narodne banke ''Bezgotovinske platne transakcije'' navedeno je kako se porast broja nacionalnih kartičnih platnih transakcija u posljednjih pet godina povećao za 67%.

Pritom se broj potrošača koji koriste uslugu mobilnog bankarstva u 2023. povećao za 7% u odnosu na 2022. godinu, a cjelokupni zaključak je da mobitel sve više postaje prvi izbor pri odabiru uređaja za iniciranje elektroničkih transakcija.

Sve veći interes građana za korištenjem digitalnih usluga kad je riječ o financijama prepoznala je i Zagrebačka banka. Tako su postali prva banka u Hrvatskoj koja je omogućila potpuno digitalni proces ugovaranja računa dostupan 0-24. Cijeli proces ugovaranja odvija se u aplikaciji m-zaba te nema potrebe za videosastancima ili posjetima poslovnici.

Naime, nakon što preuzmete aplikaciju m-zaba, možete izabrati paket usluga koji žele koristiti. Prilikom procesa ugovaranja paketa na digitalni način potrebno je upisati i verificirati svoj broj telefona i e-mail adresu te skenirati osobnu iskaznicu i snimiti selfie. Nakon ugovaranja paketa automatski će se aktivirati m-zaba on-line bankarstvo te odmah možete koristiti ugovoreni račun i ostale usluge. Pritom fizička kartica stiže na kućnu adresu. 

Ovim novitetom Zaba je ponudila sveobuhvatniju aplikaciju mobilnog bankarstva te potvrdila svoju lidersku poziciju pri uvođenju digitalnih inovacija na tržište.