Simptomi poput peckanja i crvenila oka, zamućenog vida ili osjećaja suhoće oka javljaju se barem jedanput u životu svakog od nas. To su često znakovi da s našim vidom nešto nije u redu, a naš sugovornik, doktor Ivan Gabrić, pojašnjava nam da to nije ništa neuobičajeno.

- Više od dvije milijarde ljudi na svijetu  su kratkovidni, tj. imaju minus dioptriju, a gotovo milijardu ljudi ima plus. Najzanimljivije je to da oko dvije milijarde ljudi ima čitalačku dioptriju, koja se najčešće javlja u dobi od 45 godina - pojasnio nam je naš sugovornik dr. Ivan Gabrić na početku razgovora. 

Kako uopće dolazi do dioptrije?

Upitali smo doktora Gabrića kako uopće dolazi do dioptrije i zašto je ona neizbježna kod svakog od nas. 

- Naše su oči kao dvije kamere spojene kabelom do mozga, mozak vidi, oko gleda. Zato je u najranijoj dobi, kad roditelji primijete da dijete ne vidi dobro, bitno odmah doći na pregled kako bi dijete dobilo naočale. Jer ako dijete ne vidi čistu sliku, neće naučiti gledati. To se zove slabovidnost. Drugi tip grešaka vida su dioptrijske greške. Normalna veličina oka iznosi otprilike 23,5 milimetara: za svaki milimetar koji je oko duže idemo 3 dioptrije u minus, a za svaki milimetar koji je oko kraće idemo 3 u plus. Treći razlog zbog kojeg dolazi do dioptrijskih problema je naša leća. Leća je mekana kao gumeni bombon i, kad smo mladi, ona mijenja oblik, odnosno po potrebi se rasteže i stišće. Kako starimo, leća se polako pretvara u kuhani bombon. Kad leća postane neprozirna, dolazi do mrene, a kad je leća tvrda, javlja se čitalačka dioptrija jer oko više ne može promijeniti oblik leće - pojašnjava nam doktor Gabrić.  

Prilikom izbora metode korekcije greške oka, bitno je obratiti pozornost na to čime se pacijent bavi, odnosno koji posao obavlja.

- I zubar i pilot moraju imati savršen vid, ali ne trebaju jednak vid. Pilot treba vidjeti 25 kilometara daleko, a zubar treba vidjeti na 2,5 centimetara. Zato moramo biti realni i prilagoditi se onome što medicina danas nudi, ali i onome što pacijent želi. Prvo i osnovno je kakva je rožnica, odnosno koliko je debela i koliko je zakrivljena te pokazuje li neke bolesti. Zato moramo biti vrlo pažljivi pri pregledu svakog pacijenta, a osobito kad je riječ o kandidatima za lasersko skidanje dioptrije. Zato u našoj klinici nažalost moramo odbiti oko trećine pacijenata za skidanje dioptrije, jer nam nije prihvatljiv niti najmanji rizik za njihovo zdravlje - rekao nam je Gabrić. 

Laser ipak nije za svakoga

Iako je operacija laserskog skidanja dioptrije rutinska i traje koliko i jedna pjesma na radiju, ipak postoje rizici na koje treba upozoriti.

-  To nije jednostavna odluka jer, kad netko ima 25 godina i skidamo mu dioptriju, on će živjeti s tim sljedećih 40-50 godina, pa svaka naša pogreška može dovesti do problema i oštetiti mu vid u budućnosti. Zato je bitno, kad se ljudi odluče na operaciju, da cijena ne bude prevelik faktor. Birajte ustanovu, kirurga i tehnologiju, a ne cijenu. Kad razmislite, izađete s prijateljima u kino ili noćni izlazak i potrošite 100 eura, a ovdje skinete dioptriju i kad podijelite to na broj dana života, to je stvarno mala suma. Pa ipak, to je izuzetno velika i odgovorna odluka. U klinici lasersko skidanje dioptrije provodimo već 25 godina i istina je da je to zaista rutinska operacija. Jedino što očekujem od svojih pacijenata je da sami izaberu muziku jer im u suprotnom za kaznu svira 'Baby Shark' – simpatično nam je objasnio doktor Gabrić. 

Dodaje kako su u klinici Svjetlost obavili već više od 100.000 operacija laserom, i još toliko mrena, a među kojima su se našle i oči mnogih slavnih ljudi, poput glumaca Esaija Moralesa, Tima Rotha, ali i poznatih lica s domaće estrade, kao što su Neda Ukraden, Jasmin Stavros, Nives Ivanišević i mnogi drugi. No naš sugovornik upozorava na ostale čimbenike koje treba uzeti u obzir ako se odlučite na operaciju skidanja dioptrije. 

- Odluka o tome gdje ćete ovu operaciju napraviti je ključna. Baš sam zato ponosan što će Johnson s nama razvijati novu verziju jednog lasera, potvrda je to naše kvalitete. U Hrvatskoj će tako za mjesec dana početi treća faza kliničkog ispitivanja Johnsonova uređaja za skidanje dioptrije. Zamislite samo da će tog uređaja prodati oko 2000 komada. Računajte da će svaki od tih uređaja napraviti nekoliko tisuća operacija, a to znači da će nešto što je napravljeno u Hrvatskoj biti odgovorno za milijune očiju diljem svijeta – ponosno ističe doktor Gabrić. 

Nezaboravna sjećanja

Kao i u svakom poslu, postoje neke situacije koje se ljudima posebno urežu u sjećanje. Tako nam je doktor Gabrić ispričao jednu za koju kaže da je razlog zbog kojeg voli svoj posao, a priznao nam je da mu je medicina bila posljednje čime se htio baviti u životu.

- Naime, ja sam htio biti sve samo ne liječnik. Ali onda sam nekako shvatio da me oftalmologija najviše zanima zbog, ne biste vjerovali, tipki. U oftalmologiji ima mnogo uređaja, a oduvijek sam nekako ljubitelj videoigara. Drugi razlog zbog kojeg volim svoj posao je taj što ljudi nakon dolaska u našu kliniku doslovno gledaju život. Sjećam se jedne gospođe iz Srbije kojoj su se genetski stvarali kamenčići u rožnici. Bilo ih je toliko mnogo da u jednom trenu više nije ništa vidjela. Na pregled je došla sa svojom djecom, od koje jedno ima isti problem kao ona, a i jednoj i drugoj osobi dali smo nadu da u životu neće biti slijepi. Eto, to vam se baš nekako ureže u sjećanje – kaže doktor Gabrić.

Ne propustite gledati život 

Još jedan problem na koji upozorava doktor Gabrić, a koji je čest kod svih ljudi, je trljanje očiju. Objasnio nam je zašto to nikad ne bismo trebali raditi. 

- Grubim trljanjem očiju vi stavljate silu od nekoliko desetaka kilograma na prozirni dio oka i uništavate rožnicu. Svi, nažalost, to radimo, jer su nam suhe oči, a pogotovo alergičari. Zanimljivo je da najčešće problem s trljanjem očiju imaju vozači, i to samo s desnim okom, a, recimo, majstori koji se bave instalacijom klima-uređaja imaju problem s trljanjem samo lijevog oka jer alat drže u desnoj ruci. Ova loša navika, nažalost, može rezultirati i gubitkom vida - upozorava naš sugovornik. 

Na kraju smo pitali doktora Gabrića kako možemo čuvati vlastite oči. 

- Ono što mogu preporučiti je, naravno, pregled jedanput godišnje. Ako imate dioptriju i ne nosite neku vrstu korekcije, onda propuštate život. Također, moram spomenuti da se pregledom očiju, nažalost, mogu otkriti i druge bolesti. Često smo pacijentima otkrili melanome u oku ili tumor na mozgu. A melanom u oku znači da oko mora van. Pregledom pozadine vaših očiju možemo utvrditi imate li nizak ili visok tlak, dijabetes, trombozu i slično. Zato opet pozivam sve da pregledavaju svoje oči barem jedanput godišnje - istaknuo je za kraj doktor Gabrić.