Do prije nekoliko godina neumorno su se igrala na svježem zraku, a danas većina djece vrijeme uglavnom provodi u zatvorenom prostoru, velik dio dana zureći u zaslon mobilnih uređaja. Iako žalosna, to je slika današnjeg djetinjstva
Mnoga istraživanja potvrđuju da kontakt s prirodom smanjuje agresiju, simptome poremećaja hiperaktivnosti i nedostatka pozornosti te da istodobno jača imunosni sustav djece. Osim toga, boravak u prirodi pozitivno utječe na socijalno ponašanje djece. To je ujedno razlog zbog kojeg se u blizini svake škole ili vrtića mogu pronaći parkovi i igrališta.
Osim toga, boravak na otvorenom razvija vještine međusobnog pomaganja i suradnje, a čak i samo promatranje prirode kroz prozor može smanjiti stres i regulirati otkucaje srca. Međutim, ima djece koja nemaju nikakvog doticaja s prirodom, zbog čega se njihovi roditelji nose s problemom ''sindroma manjka kontakta s prirodom''.
Utjecaj okoliša na zdravlje
Zbog gubljenja doticaja s prirodom i nedovoljnog boravka na otvorenom kod djece se javljaju problemi u ponašanju koji su povezani s lošom koncentracijom, hiperaktivnošću, gubitkom tjelesne kondicije, pretilošću, dijabetesom, pa čak i s kratkovidnošću. A poražavajući podaci dolaze iz nove studije o ljudskom kontaktu ''SPUŠTENI POGLEDI'', koju je VELUX proveo u Hrvatskoj i ostalim srednjoeuropskim zemljama. Ti podaci, naime, pokazuju da današnja djeca imaju mnogo manje dodira s prirodom nego prijašnje generacije.
Roditelji trebaju biti uzor
Mnogi roditelji u Hrvatskoj sjećaju se čari svojeg djetinjstva, bez pristupa tehnologiji, a s mišljenjem o tome kako današnje generacije ne provode dovoljno vremena u prirodi složilo se čak njih 91%. Iako se golema većina ispitanika, njih čak 95%, slaže da vrijeme koje djeca i mladi provode pred zaslonima treba kontrolirati, nailazimo na iznenađujući otpor baš kod njih.
Ključ odgoja djeteta jest biti mu uzor - pokazati na vlastitom primjeru što nudi kontakt s prirodom i zašto je on važan. Mnogi se danas, pa čak i odrasli, osjećaju udaljenima od prirode. istraživanje koje je proveo VELUX pokazalo je i kako većini ispitanika (79%) nedostaje svakodnevni kontakt s prirodom, a čežnja za njom jača je kod ljudi koji žive u velikim gradovima - što može biti povezano s načinom života, ali i pristupom zelenim površinama u urbaniziranim sredinama.
U zaslone zurimo 5000 sati godišnje
Kontakt s prirodom ovisi i o našim svakodnevnim izborima, a njegov nedostatak može uzrokovati mnoge zdravstvene probleme. Jedan od njih je degeneracija vrata uzrokovana lošim držanjem pri stalnom savijanju vrata dok se koristimo mobitelima ili prijenosnim računalima. Riječ je o sindromu koji se naziva ''pogrbljeni vrat'', koji, nažalost, može dovesti do zakrivljenosti kralježnice, a time i do dugotrajnih oštećenja.
Zastrašujuće je i to što neki od nas godišnje provode gotovo 5000 sati zureći u zaslone. To bi u prijevodu značilo da prosječna odrasla osoba za ekranom provede 34 godine! Nadalje, u istraživanju se čak 73% ispitanika izjasnilo da previše vremena provode ispred zaslona pametnog telefona ili računala, a 96% ispitanika smatra da je napredak civilizacije odvojio čovjeka od prirode. Također, ova je studija pokazala da svaki peti Hrvat u prosječnom radnom danu u prirodi boravi manje od sat vremena.
- Nedostatak vremena, korisnost i privlačnost novih tehnologija, naše navike, promjena načina komunikacije, kao i višak informacija, tjeraju nas da prestanemo primjećivati ono što je oko nas, a posljedično i dobrobit svakodnevnog opreznog hoda gledajući svoju okolinu, zelenilo, druge ljude... Život u svijetu algoritama ne znači da moramo stalno gledati u zaslon. Katkad je dovoljno pogledati u nebo ili stabla pokraj kojih prolazimo na putu do škole ili posla da se opustimo i osjećamo bolje - objasnio je Vojko Golmajer, direktor VELUX Hrvatska d.o.o.
Pozovite prirodu u svoj dom
Premda shvaćamo da doživljaj prirode predstavlja ulaganje u naše zdravlje i dobrobit te da nam bliskiji kontakt s prirodom pomaže pri nošenju sa stresom i informacijskim preopterećenjem, postojeća će se situacija promijeniti tek kad tu spoznaju prenesemo na mlađe generacije. Znaju to i stručnjaci, koji nas pozivaju da ovu promjenu postojećeg stanja prepoznamo kao šansu za bolji razvoj i dobrobit djece. Što u teoriji ne bi trebalo biti teško s obzirom na to da više od 90% nas ionako već vjeruje da bliski kontakt s prirodom omogućuje odmor i uživanje u zdravlju.
Budući da se ne možemo jednostavno odvojiti od tehnologije, nužno je pronaći ravnotežu i dopustiti prirodi da postane dio našeg prostora. Najvažniji čimbenik ponovnog uspostavljanja kontakta s prirodom je pristup svjetlu i svježem traku te pogled na otvoreni prostor. Zbog toga je potrebno kod kuće stvoriti posebno mjesto na kojem ćemo promatrati prirodu i diviti joj se.
- Mnogim odraslima gledanje kroz prozor predstavlja trenutke opuštanja i samorefleksije. Ova aktivnost djeci može pružiti dragocjenu priliku za promatranje drveća, ptica, zvijezda ili oblaka, o kojima tako malo znamo. Osim toga, ovoj promjeni pridonose i zajedničke aktivnosti s djecom koje se tiču brige o biljkama - biranje zemlje za sadnju, uzgajanje biljaka na prozorskoj dasci i gledanje kako rastu kod kuće pružit će djeci mnogo radosti i zadovoljstva. Svako zeleno okružje - od lončanica do korova - ljudima pruža prednosti kontakta s prirodom - ističe Golmajer.