Naše radno zakonodavstvo nije prikladno za izvanredna stanja

Na najave da Vlada priprema novi zakon koji bi omogućio suspendiranje sadašnjeg Zakona o radu reagrali su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Naime, plan je zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom korona virusa i poteškoća u radu tvrtki ili njihova zatvaranja da poslodavci mogu smanjivati plaću do minimalne, promijeniti uvjete ugovora i rezati sve ugovorene dodatke radniku. 

U HUP-u napominju da izvanredne okolnosti traže brze odluke i učinkovita rješenja. Napominju da postojeće radno zakonodavstvo nije prikladno za ove izvanredne okolnosti, a smanjivanje plaća pi aktuapnom ZOR-u je izuzetno teško. Navode da dobar dio poslodavaca, usprkos krizi, ne želi otpuštati radnike jer pokušavaju održati budućnosti poslovanja, ali da poslodavci ne mogu u većem broju tvrti isplaćivati više pune plaće kakve su bile prije korona-krize. Ističe da HUP-a još nije traženo službeno očitovanje po tom pitanju, ali očekujemu da će se žurno sjesti sa socijalnim partnerima i razgovarati o prijedlozima i opcijama tome kako pomoći svima u ovim izvanrednim okolnostima.

I HGK TRAŽI JAČE MJERE 'Vlada mora otpisati porez i dati 5000 kuna po zaposlenom'

- HUP je uvjeren kako su svi socijalni partneri svjesni težine stanja i važnosti ovog trenutka i da smo svi usmjereni na glavni cilj: očuvanje radnih mjesta i podloge za brzi nastavak poslovanja i nakon ove pošasti korona pandemije. Zdrava logika govori da je nemoguće zadržati postojeće razine plaća u periodu dok tvrtke ne ostvaruju nikakve prihode. A ta zdrava logika isto govori da je ustegnuće primanja razumljivo i za dio javnog sektora koji nije angažiran na organizaciji sustava u korona uvjetima - ističu poslodavci uz napomenu da se to ne bi trebalo odnositi na zdravstvene djelatnike, policiju, vatrogasce, javnu čistoću.    

HUP je Vladi uputio i mjere za očuvanje radnih mjesta poput uvođenje instituta čekanja na rad. Napominju i da vadina mjera isplate potpore od 3250 kuna po radniku, uz vrlo restriktivne kriterije, neće bitno utjecati na cilj, a to je primarno zadržavanje radnih mjesta. Kako bi se prevenirao najgori scenarij HUP predlaže da se institut "čekanje na rad“ u radno pravno zakonodavstvo uvede po hitnom postupku. Prema ugrubo razrađenom prijedlogu HUP-a osnovica za izračun naknade u tom slučaju bila bi istovjetna naknadi za nezaposlene, a koja bi se isplaćivala iz državnog proračuna. Radnik bi i dalje bio formalno u radnom odnosu do završetka primjene protuepidemijskih mjera, a nakon toga aktivirala bi se obveze iz radnog odnosa.

OŠTRA KRITIKA VLADNIH MJERA 'Umjesto da pomogne, Vlada želi zaraditi na poduzetnicima'

Predlažu da za vrijeme trajanja navedenog instituta poslodavac ne bude u obvezi uplaćivanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje kao niti poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak odnosno obveznih doprinosa. Predloženi institut mogao bi se aktivirati isključivo u slučaju kada radnik obavlja poslove koji su obuhvaćeni protuepidemijskim mjerama, te iz tog razloga ne može pristupiti svom radnom mjestu i izvršavati ugovorene radne zadatke niti iste obavljati od kuće, odnosno ako poslodavac zbog navedenih mjera ne može radniku osigurati posao.

HUP predlaže da se ovom mjerom obuhvate svi sektori i djelatnosti bez obzira na veličinu.  

- Smatramo da je u trenutnim okolnostima oportuno rješenje privremena naknada bez dodatnog opterećenja poslovnog sektora, jer bi državni proračun bio u obvezi ionako isplaćivati navedenu naknadu ukoliko bi radnici postali obveznici naknade za nezaposlene - napominju u HUP-u.

U HUP-u vjeruju da je ovakav način spašavanja radnih mjesta racionalno rješenje, te da će Vlada to prepoznati, te učinkovitom u brzom intervencijom pomoći privatnom sektoru u spašavanju radnih mjesta.