RSV nije ozbiljna bolest za odrasle zdrave ljude, ali može biti vrlo ozbiljna infekcija za nedonoščad, dojenčad i za ljude starije životne dobi...
VLADA EPIDEMIJA
Muči vas dugotrajni misteriozni kašalj? Hrvatskom hara RSV, evo što kažu liječnici o virusu
Sezona respiratornih infekcija u punom je zamahu. Prehlada, gripa i korona samo su neke od pošasti koje ove sezone vladaju među Hrvatima, a mnoge su prikovali za krevet, bilo onaj doma ili u bolnici. Još jedna respiratorna infekcija naveliko prisutna i ove jeseni/zime respiratorni je sincicijski virus (RSV).
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:12
- Zima je, sezona raznih infekcija, posebice respiratornih. Uz Covid, koji još radi svoj posao, tu je gripa, koja je, realno, još na početku. Imamo i hripavac i RSV. On isto uzrokuje infekcije, ali možemo reći da je za većinu zaraženih to poput prehlade. RSV, dakako, može uzrokovati i ozbiljnije oboljenje - kaže nam Miroslav Venus, pročelnik Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije.
Objašnjava kako je RSV ipak vrlo opasan i predstavlja značajni rizik za djecu, i to onu najmanju.
- Opasno je za dojenčad i male bebe, nedonoščad. Kod tako male djece, čim nastane sekret, počne kašalj, a zbog tako malog bića sve je vrlo dramatično. Isto tako, s obzirom na to da se prenosi respiratornim putem, prilično je česta infekcija - dodaje Venus.
Zbog toga je vrlo velika rijetkost da djeca do otprilike druge godine izbjegnu oboljenje, odnosno da se ne zaraze, ističe. Najčešće obolijevaju oni najmanji, u dobi do šest mjeseci.
- Nakon preboljenja je problem u tome što ne ostaje neka dulja zaštita, to jest može se ponovno oboljeti. Ipak, očekuje se da je u slučaju ponovnog oboljenja relativno blaža klinička slika - dodaje naš sugovornik.
Ne iznenađuje ga što je zaraza buknula u ovo vrijeme.
- Izvor infekcije kod RSV-a je čovjek, zaraza se širi kapljičnim putem, dakle i bliskim kontaktom: kihanjem, kašljanjem... Imali smo sad blagdane, puno čestitanja. Prevencija leži u klasičnoj zaštiti, treba izbjegavati mjesta s mnogo ljudi, održavati higijenu ruku sebi i djeci. Kod djece je također bitno, ako stavljaju igračke u usta, malo pojačati higijenu, češće ih prati - kaže Venus.
Naglašava kako posebno oprezan treba biti kod prijevremeno rođene djece, kao i kod beba sa srčanim greškama. Za njih je RSV poguban jer sami još nisu stvorili antitijela, a zbog toga što cjepivo nije dostupno u RH, nisu ga mogli primiti tako, ali ni preko, primjerice, cijepljene majke.
Slično nam kaže i virusni imunolog Luka Čičin-Šain. RSV nije ozbiljna bolest za odrasle zdrave ljude, ali može biti vrlo ozbiljna infekcija za nedonoščad, dojenčad i za ljude starije životne dobi.
- Zbog toga su u drugim zemljama odobrena cjepiva za te dobne skupine. To je, naravno, način na koji bismo se mogli zaštititi, putem aktivne zaštite, odnosno aktivne imunizacije, što cijepljenje jest, jer se tad stvaraju antitijela koja štite od virusa. Postoji i takozvana pasivna imunizacija, kad se daju već stvorena protutijela koja prepoznaju i neutraliziraju virus i čine ga neškodljivim.
- U Americi ili Njemačkoj su, primjerice, odobrena antitijela koja se daju upravo tim malim bebama, ako su rođene u sezoni gripe i RSV-a. Protutijela traju otprilike pet mjeseci, a potom se razgrade, taman da se zatvori taj vremenski prozor dok su bebe najosjetljivije.
Što se tiče brojeva, ističe da je u vrijeme pandemije korona virusa broj RSV infekcija u RH drastično opao.
- Iz banalnog razloga, ljudi su nosili maske i izbjegavali kontakte, što je bilo učinkovito ne samo protiv RSV-a nego i svih drugih respiratornih infekcija. Vjerujem da će za koju godinu ovo sve biti iza nas, a ako budemo imali odobrena cjepiva, sve će biti još malo lakše - zaključuje.
Iz HZJZ-a na pitanje o cjepivu preusmjeravaju nas na Pfizer, nositelja odobrenja za stavljanje cjepiva u promet. Stanje s RSV-om nije alarmantno, ocjenjuju. RSV, kažu, respiratorni je sincicijski virus, koji zapravo izaziva simptome kao gripa i Covid. U ovo doba godine je uobičajen.
- Od početka sezone gripe imamo 1656 prijava, od čega 798 prijava u 52. tjednu godine, a 214 u 49. tjednu. Dakle, tu vidimo uzlazni trend epidemije gripe. Prema laboratoriju za mikrobiologiju HZJZ-a, najčešće je to gripa tipa A, a nešto malo gripa tipa B. Što idemo u hladnije mjesece, dolazi do porasta respiratornih infekcija. Nije ništa alarmantno. Važno je reći da ljudi koji kašlju i imaju temperaturu ne smiju ići na posao, u kolektive i u zatvorene prostore, to je važno naglasiti. Mi smo skloni nakon dva dana, čim nam prestane temperatura, ići raditi. Pa pošalju djecu u vrtić, a dijete još pije antibiotik. Ovaj tjedan nema nastave, pa je lakše, ali je normalno da sad imamo porast svih virusa. Na tjednoj bazi imamo oko 4000 oboljelih od Covida, ovaj tjedan bilo je 2408 prijavljenih jer su bili blagdani i ne radi se, pa se ljudi nisu ni testirali. Tjedan prije bilo je 4050 oboljelih. Važno je da se ne trči za svaki simptom doktoru, simptomi se ipak smire za dva do tri dana, važna je higijena. Treba koristiti jednokratne rupčiće i bacati ih u koš s poklopcem. Što se tiče RSV-a, on nije na popisu zaraznih bolesti na način da se prijavljuju pojedinačni slučajevi. Njega bilježimo u laboratoriju za mikrobiologiju HZJZ-a u postocima, pa je u zadnjih mjesec dana zabilježen povećani udjel uzoraka koji su pozitivni na RSV s osam na 28 posto, i to većinom u djece mlađe od četiri godine. Teško je bez testiranja odrediti je li to gripa, RSV ili neki drugi virus, kašalj i temperatura jesu zajednički simptomi. Kad se ljudi sami testiraju, trebaju se obratiti liječniku opće prakse.
Važno je reći da se antibiotici ne smiju uzimati na svoju ruku jer se oni ne koriste za viruse osim ako ne dođe i do bakterijske infekcije. Liječnici i epidemiolozi određuju tko je bliski kontakt u slučaju hripavca i nema mjesta za paniku niti bi se išta trebalo raditi na svoju ruku. Detaljna anamneza je vrlo važna. Što se tiče hripavca, od početka sezone zabilježili smo 4151 slučaj - rekla nam je dežurna epidemiologinja, doc. dr. sc. Dijana Mayer.
- Sad je sezona raznih virusa i rekao bih da je izrazito važno da se ništa ne radi na svoju ruku, pogotovo s antibioticima, jer se oni daju samo za bakterijske infekcije i ako čovjek radi nešto na svoju ruku, može biti samo više štete nego koristi - rekao je dr. Saša Srića iz KBC-a Zagreb.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
